Edina Papo rođ. Hadžirović[1] je rođena 9. aprila 1958. godine u Sarajevu.[2] Bila je umjetnička direktorica Sarajevskog baleta. Kao koreografkinja i pedagoginja njena je velika zasluga za ponovni razvoj i obnavljanje baletske umjetnosti u Sarajevu u periodu od 1996. godine. Baletsko školovanje je završila na Akademiji ruskog baleta "A. J. Vaganova" i na Konzervatoriju "Rimski Korsakov" u St. Petersburgu. Repertoar je obogatila predstavama bližim savremenim trendovima moderne baletne igre i aktuelnom Evropskom teatru.[3]

Edina Papo
Rođenje (1958-04-09) 9. april 1958 (65 godina)
ObrazovanjeAkademija ruskog baleta "A. J. Vaganova" i Konzervatorij "Rimski Korsakov" u St. Peterburgu, Rusija.
Zanimanjepedagog

Biografija uredi

Rođena je u Sarajevu, gdje je paralelno sa srednjom školom stekla i baletno obrazovanje. Sa 16 godina angažovana je u Baletu Narodnog pozorišta Sarajevo gdje kao najmlađa članica ansambla počinje ostvarivati i solističke uloge. Od 1975. godine radila je kao baletska igračica i povremeno pedagoginja baleta i korepetitorica uvježbačica Narodnog pozorišta Sarajevo. Zatim odlazi na studij u Rusiju. 1987. godine diplomirala je baletsku pedagogiju i metodiku klasičnog baleta na Akademiji ruskog baleta Vaganova u St. Peterburgu u klasi prof. Valentine Vasiljevne Rumjanceve, kao najbolja studentica generacije. Od 1987. radila je kao nastavnica baleta u Osnovnoj muzičkoj školi 29 Novembar i Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu, gdje je predavala predmete: Klasični balet, Historijski plesovi, Scensko-karakterni plesovi i Historijsko nasljeđe. Godine 1992. specijalizirala je koreografiju na Državnom Konzervatoriju Rimski Korsakov u St. Peterburgu, Rusija.

Tokom iste godine obavljala je poslove šefice Baleta, baletmajstorice, baletske pedagoginje i koreografkinje u Teatru Opere i Baleta Brašov, u Rumuniji. 1994. godine radila je u dvije kompanije u Izraelu kao koreograf Operete Israelit u Jerusalemu, i kao gošća-pedagoginja u baletnoj kompaniji Kibuc Ga'aton u Tel-Avivu, Izrael. 1996. godine postaje pedagoginja, a 1999. godine je šefica Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo. Od 2003. godine do 2015. obavljala funkciju direktorice Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, kada se Balet transformisao u samostalnu Organizacionu Jedinicu unutar Narodnog pozorišta Sarajevo.[4]

Povodom jubileja "Svjetski dan plesa" izjavila je:

Ples je mnogo širi pojam od onoga što mi mislimo. Stoga, ples je folklor, ples su također službeni plesovi, ples je savremeni balet, klasični balet, ples za alternativnu baletnu scenu. Prvi koraci u razmišljanju o umjetnosti, kao i kretanju bili su svi oni koje danas nazivamo ples. 29. april je datum koji je značajan zbog velikog Jeana Georgesa Noverrea, reformatora baletne umjetnosti koji je bio preteča baletnog izvođenja koje mi danas zovemo klasični balet, kao i ono što opažamo u našim umovima, današnjeg baleta koji u BiH datira gotovo 70 godina kao profesionalna umjetnost, kao akademska umjetnost, kao nešto što je dio našeg svakodnevnog života i ono što se naziva Narodno pozorište Sarajevo.

[5]

Uspjesi uredi

  • Od 1989. godine kada je počela koreografirati pa do danas, ostvarila je više od 30 samostalnih i cjelovečernjih baletskih premijera. Koreografije su postavljane i igrane sa umjetnicima iz BiH kao i drugih republika iz bivše Jugoslavije i mnogih drugih evropskih zemalja.
  • Osim toga mnogobrojni su njeni angažmani kao koreografkinje i u operama, dramama, mjuziklima sa poznatim i vodećim, našim kao i stranim rediteljima.
  • Sa Baletom Narodnog pozorišta Sarajevo ostvarila je gostovanja u Parizu, Pragu, Zagrebu, Splitu, Puli, Kranju, Sežani, Portorožu, Podgorici, Beogradu, Brašovu, Ohridu, Bitolju i mnogim gradovima u BiH, sa predstavama Dubrovački kantuni, Jabuka, Pulcinella, Katarina, bosanska kraljica.
  • Pod njenim rukovodstvom i radom kao pedagoginje Baleta i baletmajstorice od 1997. stasali su mnogi naši solisti Baleta koji i danas u Sarajevu igraju baletni repertoar.
  • Jubilej 50 godina Baleta obilježen je baletom Pulcinella u koreografiji Edine Papo u izvedbi naših igrača i gostujućih prvaka iz svih krajeva svijeta.
  • U sezoni 2002/2003 postavila je tzv. "bjeli balet" Giselle (prema: Coralliju, Perottu, Petipi) po prvi put poslije rata u BiH.
  • 2003. godine značajna je po praizvedbi baleta Katarina, bosanska kraljica.
  • Dva puta je koreografirala ceremoniju otvaranja Međunarodnog festivala Sarajevska zima, a također je bila i selektorica za ples na istom Festivalu.
  • Česta je gošća Festivala Baščaršijske noći, kao koreografkinja.
  • Stalna je gošća Monaco Dance Forum u Monte Karlu.
  • Kao pedagoginja gostovala je na Prix de Lausanne, međunarodnom baletskom takmičenju.
  • Održala je predavanja na Filozofskom fakultetu, Fakultetu za fizičku kulturu i sport, Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.
  • Publikacije su joj štampane u Rusiji (St.Peterburg).
  • Godine 2010. na Međunarodnoj naučno-praktičnoj konferenciji objavljen je njen rad: Uticaj ruske baletske tradicije na balet u Bosni i Hercegovini (St.Peterburg).
  • U Zborniku naučnih radova Akademije ruskog baleta A. J. Vaganova, objavljen je njen rad: Ruski umjetnici i baletna umjetnost u Bosni i Hercegovini.
  • Objavljivala tekstove o baletu u dnevnom listu Oslobođenje.
  • Bila recenzentica za monografiju 50 godina Baleta - Sarajevska baletna scena 1950-2000, autora Halida Kuburovića.
  • Napisala prikaz za knjigu Umjetnost orijentalnog plesa, autorice Enise Imamović.
  • Međunarodni plesni magazin objavljivan na Engleskom i Španskom jeziku - Engleska.
  • Orchestra - časopis za umjetničku igru, Srbija.[4]
  • Umjetnička je direktorica Balet festa Sarajevo.[6]

Nagrade uredi

  • Prva nagrada za koreografiju - nagrada za originalnost i umjetničku vrijednost baletske predstave Fantastična simfonija na muziku Hectora Berlioza, na međunarodnom festivalu koreografije Jaš, Rumunija, 1993. godine.
  • Dobitnica je počasnog Priznanja za doprinos razvoju baletne umjetnosti u Rumuniji, Opera Brašov, Rumunija.
  • Nagrađena je 1999. godine srebrenim brošem za umjetnost, časopisa za ženu i porodicu - Žena 21.
  • Najuspješnija žena u oblasti umjetnosti i kulture BiH za 2002. godinu prema magazinu Žena 21.
  • Dobitnica je Nagrade Jedna od 1000 uspješnih žena svijeta za 2005. godinu koju dodjeljuje American Biographical Institute Board of International Research.
  • Dobitnik je nagrade Isa beg Ishaković 2010. godine, Laureat za umjetnost.[4]

Društvenopolitički angažman uredi

Reference uredi

  1. ^ "Baletološka skica: LIDERSTVO S POKRIĆEM | Tacno.net". www.tacno.net (jezik: hrvatski). Pristupljeno 22. 3. 2018.
  2. ^ a b "Edina Papo". Arhivirano s originala, 29. 7. 2013. Pristupljeno 29. 7. 2013.
  3. ^ "SARAJEVSKI BALET". sarajevo.co.ba. Pristupljeno 22. 1. 2017.
  4. ^ a b c d "Narodno pozorište Sarajevo - v. d. umjetničkog direktora Baleta". nps.ba. Arhivirano s originala, 13. 5. 2016. Pristupljeno 22. 1. 2017.
  5. ^ http://www.sarajevotimes.com/edina-papo-dance-beautiful-art-world/
  6. ^ "Balet fest na putu da ponovo objedini region". Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 22. 1. 2017.

Vanjski linkovi uredi