Wikipedia

Drekavac (mitologija)

mitološko biće iz mitologije Južnih Slavena

Drekavac je mitološko biće iz mitologije Južnih Slavena. Poznat je u narodnim vjerovanjima u Bosni, zapadnoj Srbiji, Šumadiji i na Kosovu. Također se još naziva drek i drekalo.[1]

Naziv uredi

Naziv ovog bića usko je vezan za njegovo glasanje, a dolazi od glagola drečati (tj. vrištati). Pored ovog imena, također se spominje kao i drek, drečalo, drekalo, krekavac, zdrekavac, zrikavac, ždrakavac i ždrekavac.[2]

Izgled uredi

Autori bilježe različite opise iz različitih krajeva. Po predanju iz okolice Arilja, to je biće sa nogama dugim jedan metar, vratom od pola metra, mačjom glavom i bez stomaka. U Sretečkoj župi spominje se da ima jednu nogu i da mu "oči svijetle kao lampe". U okolini Prijepolja, Dragačevu, na Kosovu se zamišljao kao prikaza koja se noću pokazivala u oblicima raznih životinja, poput mačke, psa, ptice i šarenog ždrijebeta. U Šumadiji (Gruža) drekavac se zamišljao kao čupavo dijete s izduženim tijelom i velikom glavom, koje noću leti i dreči. Vretenast oblik, izduženost, jednonogost ukazuju na njegovu zmijsku prirodu, a time i na njegovo htonično porijeklo. Tome ide u prilog i njegovo pojavlivanje u formi lutajućeg svjetla, što je kod Slavena široko rasprostranjen oblik pojavljivanja duša prerano umrlih pokojnika.[1] Neki vjeruju da mu je tijelo šareno sa nesrazmjerno velikom glavom. Također se spominje da se pojavljuje u formi djeteta. Kada se pojavi u obliku djeteta sluti nečiju smrt a u životinjskom predskazuje bolest stoke.[3]

Vjerovanja uredi

Kao što je slučaj sa opisom ovog mitološkog bića i vjerovanja variraju u odnosu na mjesto. Po nekima, sličan je vampiru, po određenim vjerovanjima i jeste samo jedan oblik vampira. Najčešće vjerovanje jeste da nastaje od umrlog nekrštenog djeteta. Priviđa se noću, najčešće u Nekrštene dane (od Božića do Bogojavljenja) i u rano proljeće, dakle u vrijeme kad se najviše, po vjerovanjima, pojavljuju i kreću demoni. Pojavljuje se na groblju, u potocima, selu, i dreči raznim glasovima: kao jarac (koza), plače kao malo dijete, mjauče kao mačka, krešti kao ptica itd. Katkad dosađuje svojim roditeljima, ali rijetko, jer se boji pasa.[3] U Maglaju se smatralo da su drekovi duše poginulih vojnika koje nemaju mira na onom svijetu zbog počinjenih grijehova i one u obliku vratila noću lutaju od groblja do groblja, strašeći ljude drekom. U Kozarskoj Dubici drekavac je vampir, koji noću izlazi iz groba a za njim se vuče pokrov. Ako dreči i svijetli oko neke kuće, to je bila najava da će neko iz nje umrijeti. U okolini Prijepolja, Dragačevu, na Kosovu smatrali su da će se onaj koji čuje dreka razboljeti i umrijeti, ako se oglasi na grobu biće smrti u selu (Prijepolje); gdje se čuje drekavac nije dobro za selo i porodicu (Kosovo), otuda i kletva na Jadovniku "Drečala te budila!"; drekalo predviđa rat (Dragačevo). Drekavca, kao i druge demone, čovjek treba da udari samo jednom (tada i on moli čovjeka: "Čik me još jedama udari" - Prijepolje).

Moderni susreti uredi

  • 9. decembra 1992. godine u srbijanskim novinama "Večernje novosti" je objavljen članak u kojem se navodi kako su seljaci iz mjesta Krvavica kod Kruševca pronašli raspadnute ostatke nepoznate životinje. Prema njihovim mišljenju radilo se o zdrekavcu (tj. drekavcu). Ta životinja je bila duga 80 centimetara, prekrivena s kožom bez dlake i sličila je psu. Imala je zmijoliku glavu s dugim očnjacima, dugi vrat, duge zadnje noge slične nogama kod klokana i kožice između prstiju.[4]
  • 6. decembra 2009. godine u srbijanskim novinama "Pres" je objavljen članak u kom se navodi kako se drekavaci pojavili u mjestu Burovo kod Lazarevca. Prema opisu svjedoka ova bića imaju tijelo mačke, dugi rep vjeverice i glavu medvjeda pande.[5]
  • 5. oktobra 2011. godine u različitim novinama se pisalo kako se u okolini Drvara noću čuju jezivi krici za koje neki mještani vjeruju da stvara drekavac. Također se navodi da je u okolici viđeno nepoznato biće prekriveno crnim krznom, i da je jedan lokalni policajac navodno pucao u neku nepoznatu životinju.[6]
  • U novembru 2013. list "24 sata" objavio je članak o mještanima sela Gornja Dragotinja kraj Prijedora, koji godinama slušaju jezive krikove drekavca u kojem se navodi kako se drekavac javlja noću između ponoći i dva sata, a kada utihne neko umre.[7]
  • 27. marta 2014. godine u novinama "24 sata" je objavljen članak u kojem se navodi kako se u mjestu Crnča kod Dervente, noću čuju jezivi krici za koje neki mještani vjeruju da ih stvara drekavac. Također se navodi da su neki mještani noću vidjeli neko nepoznato biće koje se kretalo na sve četiri noge.[8]
  • 20. septembra 2018. godine u srbijanskim novinama "Informer" je objavljen članak u kojem se navodi kako se u okolini mjesta Debeljača pojavila nepoznata siva zvijer slična psu, za koju neki mještani sumnjaju da se radi o drekavcu.

Pojave i reference u fikciji uredi

Književnost uredi

Drekavac se spominje u djelima Branka Ćopića u kratkoj priči "Hrabri Mita i drekavac iz rita" iz zbirke pripovjetki "U svijetu medvjeda i leptirova"[9], u romanu "Orlovi rano lete"[10] i "Delije na Bihaću".[11] Također drekavac se spominje u knjizi Milovana Glišića pod nazivom "Pripovetke"[12], u knjizi "Severna kapija: Duhovi prošlosti", Danijela Jovanovića, u knjizi "Gluvo doba", Ninoslava Mitrovića, u knjizi "Zaboravljena gora", Milisava Popovića i u romanu Žike Lazića "Armonikaš: šeboj protiv nevidovnih sila".

Muzika uredi

Rok-metal sastav Horor Piknik je objavio 2013. godine pjesmu pod imenom "Drekavac".[13] Također muzički sastav S.A.R.S. je u sklopu svog albuma "Ikone pop kulture" (iz 2014. godine) objavio pjesmu pod nazivom "Drekavac".[14]

Pozorište uredi

Drama Drekavac je debitantski komad Maje Todorović. Tekst je pobijedio na prvom konkursu za dramski prvijenac, koje je ustanovilo Beogradsko dramsko pozorište, a na čijoj Novoj sceni je tekst izveden u režiji Milene Pavlović-Čučilović.[15]

Filmovi i serije uredi

U kinematografiji drekavac se spominje u filmovima "Lepa sela lepo gore" i "Orlovi rano lete", i u kratkom horor filmu/mjuziklu hrvatskog režisera Ivana Mokrovića "Drekavac" iz 2014. godine.[16] Također drekavac se spominje u 42. epizodi serije Selo gori, a baba se češlja, u osmoj epizodi iz serijala Dobro jutro, komšija, kao i u 15. epizodi prve sezone istoimene serije.

U japanskoj anime seriji Lord Marksman and Vanadis (japanski: 魔弾の王と戦姫, preslovljeno: Madan no Ō to Vanadīsu), baziranoj na istoimenom romanu japanskog autora Tsukasa Kawaguchi, se pojavljuje drekavac, koji je u ovoj seriji jedan od glavnih antagonista. U seriji je prikazan kao niski starac s deformisanim licem u bijelim plaštom koji je ustvari besmrtni demon prerušen u starca.

Društvene i video-igre uredi

U kartaškoj igri "Izvori magije", postoji nekoliko karata na kojima se pojavljuje drekavac.[17] Drekavac se pojavljuje i u videoigri Pathfinder Roleplaying Game.[18]

Reference uredi

  1. ^ a b Slovenska mitologija : enciklopedijski rečnik. Svetlana M. Tolstaja, Ljubinko Radenković. Beograd: Zepter Book World. 2001. ISBN 86-7494-025-0. OCLC 442665166.CS1 održavanje: others (link)
  2. ^ "Stara narodna verovanja, vračanja i druga praznoverja 2.Dio". web.archive.org. 16. 11. 2017. Arhivirano s originala 16. 11. 2017. Pristupljeno 5. 2. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  3. ^ a b Kulišić, Špiro (1998). Srpski mitološki rečnik. Petar Ž. Petrović, Nikola Pantelić (2., dop. izd izd.). Beograd: Etnografski Institut SANU. ISBN 86-7587-017-5. OCLC 40323818.
  4. ^ "Nezavisna Svetlost 216". web.archive.org. 9. 4. 2008. Arhivirano s originala 9. 4. 2008. Pristupljeno 5. 2. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  5. ^ "Press Online :: Balkan :: Drekavci su među nama!". web.archive.org. 15. 11. 2017. Arhivirano s originala 15. 11. 2017. Pristupljeno 5. 2. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  6. ^ Savić, B. (5. 10. 2011). "Mještani sela Drvar se navikli na neobičnu zvijer: Drekavac se približio kućama". Nezavisne novine (jezik: srpski). Pristupljeno 5. 2. 2022.
  7. ^ "Drekavac terorizira selo u BiH, vrišti i najavljuje skoru smrt..." www.24sata.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 5. 2. 2022.
  8. ^ "Drekavac na granici: Strašni krikovi odzvanjaju selom..." www.24sata.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 5. 2. 2022.
  9. ^ Ćopić, Branko (2016). U svijetu medvjeda i leptirova. Beograd. ISBN 978-86-80532-00-4. OCLC 1003489940.
  10. ^ Ćopić, Branko (1988). Orlovi rano lete. Nenad Radanović, Ranko Perišić, "Rade Bitanga") ([11. izd.] izd.). Sarajevo: "Veselin Masleša". ISBN 86-21-00215-9. OCLC 449901632.
  11. ^ Ćopić, Branko (1987). [Sabrana djela Branka Ćopića]. 15 Delije na bihaću. Muris Idrizović. Sarajevo: Izdav. Svjetlost. ISBN 86-01-01041-5. OCLC 257404971.
  12. ^ Glišić, Milovan (2010). Pripovetke. Beograd: JRJ. ISBN 978-86-7609-571-1. OCLC 802121889.
  13. ^ Horror Piknik - Drekavac, pristupljeno 5. 2. 2022
  14. ^ Drekavac - YouTube Music, pristupljeno 5. 2. 2022
  15. ^ online, Monitor. "MAJA TODOROVIĆ, DRAMATURŠKINJA: Iskupljenje i oproštaj". Pristupljeno 5. 2. 2022.
  16. ^ "Drekavac: Fantastična komorna rock opera s elementima horora". arteist (jezik: hrvatski). 26. 5. 2014. Arhivirano s originala, 5. 2. 2022. Pristupljeno 5. 2. 2022.
  17. ^ "Izvori magije - Karta nedelje". izvorimagije.com. Pristupljeno 5. 2. 2022.
  18. ^ Hitchcock, Tim (2010). Stolen land. Redmond, WA: Paizo. ISBN 978-1-60125-229-6. OCLC 751495091.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Drekavac_(mitologija)&oldid=3530081"