Džamija u Gunji
Džamija u Gunji najstarija je džamija u Hrvatskoj s kontinuiranom aktivnošću čija gradnja je završena 1969.[1][2]
| Džamija u Gunji | |
|---|---|
 | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Gunja |
| Religija | Islam |
| Država |  Hrvatska |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski stil | Islamska arhitektura |
| Dovršeno | 1969. |
| Specifikacije | |
| Kupole | Jedna |
| Munare | Jedna |
Historija
urediZa vrijeme osmanlijske vladavine u Hrvatskoj je postojao znatno veći broj džamija. U jednom trenutku bilo ih je 250, a zaključno s 2022. godinom, ima ih šest. Najveća i najreprezentativnija od njih, Ibrahim-pašina džamija, smještena je u Đakovu, na istoku Hrvatske, ali se danas koristi kao katolička Crkva Svih svetih.[3] Još jedna džamija u istočnoj Hrvatskoj, koja danas ne postoji, bila je u Osijeku[3] – Kasim-pašina, sagrađena nakon 1526. na mjestu današnje Crkve svetog Mihaela.[3] Većina osmanlijskih struktura u regiji sistematski je uništavana nakon Karlovačkog mira.[3]
Nakon Drugog svjetskog rata
uredi
U savremenoj historiji prve muslimanske izbjeglice iz istočne Bosne došle su u Gunju 1942. tokom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji.[4] Vratile su se u Bosnu, ali kada su vidjele stepen razaranja, neke od njih ponovo su se vratile u Gunju.[4] Tu se nakon Cazinske bune doselilo i pedesetak muslimanskih porodica iz Velike Kladuše.[5] Za vrijeme socijalističke Jugoslavije muslimanska zajednica u Gunji povećala se na 2500 ljudi.[4] Sedamdeset muslimanskih porodica doselilo se u Gunju iz Srebrenice 1970-ih.[5] Gunja je bila atraktivna lokacija za muslimanske doseljenike iz Bosne jer je funkcionisala kao de facto predgrađe Brčkog preko Save.[4] Mjesni džemat osnovan je 1957, a vodio ga je Abdurahman Ramo Hodžić iz Ustikoline,[5] koji se kasnije iz zdravstvenih razloga vratio u rodno mjesto. Naslijedio ga je Hazim Hodžić iz Vražića (koji je ranije bio zarobljenik zbog članstva u Mladim muslimanima), ali je i otišao u Bijeljinu vodeći mjesnu zajednicu da se ujedini s onom u Savskoj džamiji u Brčkom.[5] U isto vrijeme zajednica je odlučila pokrenuti inicijativu za izgradnju džamije i počela je proces nakon što su izdane sve dozvole.[5] Zemljište za novu džamiju (3134 m2) ustupila je porodica Čandić.[6] Završena je 1969. nakon 14 mjeseci i funkcionirala je kao jedina aktivna džamija u Hrvatskoj sve do završetka gradnje Zagrebačke džamije 1987.[5] Sadašnja kupola sagrađena je 1999. po neoosmanlijskom projektu Faruka Muzurovića, koji je striktno pratio historijske primjere osmanlijske arhitekture na Balkanu, što je dovelo do određenih kritika zbog nedostatka kreativnosti.[5]
Džamija je oštećena tokom poplava u jugoistočnoj Evropi 2014. Lokalitet su posjetili ambasadori Azerbejdžana, Indonezije i Irana u Hrvatskoj, a posjetu je predvodio zagrebački muftija.[7] Lokalno vjersko vodstvo izražavalo je nezadovoljstvo zbog nedostatka sredstava za obnovu od Vlade Hrvatske. Objekat je na kraju rekonstruiran nakon donacije Republike Turske od 165.000 €.[4] Od 2017. džamija organizira godišnje večeri duhovne muzike, u kojima učestvuju učenici lokalne osnovne škole, kao i predstavnici pravoslavne i katoličke zajednice iz sela i ostatka regije.[8] Povodom 50. godišnjice otvaranja džamije lokalni glavni imam Idriz Bešić dobio je nagradu za životno djelo Vukovarsko-srijemske županije za 38 godina službe u Gunji.[9]
Reference
uredi- ^ "Obilježeno 50 godina od izgradnje džamije u Gunji, prve džamije u Republici Hrvatskoj". Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini. 30. 9. 2019. Pristupljeno 9. 4. 2020.
- ^ Tomislav Šoštarić (27. 4. 2019). "Džamije u Hrvatskoj: U tri se klanja, četiri se još grade". Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 9. 4. 2020.
- ^ a b c d "Stare džamije u Hrvatskoj: Nekad ih je bilo 250, do danas sačuvane samo tri". Radio Sarajevo. 4. 1. 2014. Pristupljeno 9. 4. 2020.
- ^ a b c d e Branimir Bradarić (25. 6. 2017). "'Smeta me što Hrvatska nije pomogla obnoviti džamiju u Gunji'". Večernji list. Pristupljeno 9. 4. 2020.
- ^ a b c d e f g Bajro Perva (26. 2. 2018). "S muslimanima u Hrvatskoj – dunje iz slavonske Gunje". Preporod. Pristupljeno 9. 4. 2020.
- ^ Alen Žunić (2012). "Analiza moderne i suvremene islamske arhitekture u Hrvatskoj – Problem geneze i valorizacije (znanstvena studija za Rektorovu nagradu 2012.)" (PDF). Univerzitet u Zagrebu. str. 19. Pristupljeno 10. 4. 2020.
- ^ Iva Fijala (7. 6. 2014). "Džamija u Gunji teško stradala u poplavama". Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 10. 4. 2020.[mrtav link]
- ^ "Na večeri duhovne muzike u Gunji". Behram-begova medresa. 25. 12. 2019. Arhivirano s originala, 10. 2. 2020. Pristupljeno 10. 4. 2020.
- ^ "Glavni imam Medžlisa IZ Gunja kod reisu-l-uleme". Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini. 10. 3. 2020. Pristupljeno 10. 4. 2020.
Vanjski linkovi
uredi