Savska (Atik) džamija

Atik džamija ili Savska džamija , nalazi se na obali Save u Brčkom, Bosna i Hercegovina. Zajedno sa haremom proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1][2]

Atik džamija Brčko
Atik džamija Brčko
Savska (Atik) džamija nalazi se u Bosna i Hercegovina
Savska (Atik) džamija
Položaj Atik džamije u Bosni i Hercegovini
Osnovne informacije
LokacijaBrčko
Geografske koordinate44°52′46″N 18°48′31″E / 44.879530°N 18.808562°E / 44.879530; 18.808562Koordinate: 44°52′46″N 18°48′31″E / 44.879530°N 18.808562°E / 44.879530; 18.808562
Država Bosna i Hercegovina
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Specifikacije
Dužina16,00 m.[1]
Širina11,50 m.[1]
Munare1

Atik Savska džamija se nazivala i Čaršijska. Izgrađena je 1528/29 godine kada Osmanlije zauzimaju ovaj grad[3]

Lokacija uredi

Savska (Atik) džamija nalazi se u centru grada, u arhitektonskoj cjelini Konačkog brda, u neposrednoj blizini ušća rijeke Brke u rijeku Savu.

Historija uredi

U osmanskom periodu Brčko se razvilo u pet mahala: Atik, Džedid, Varoš, Karanfil i Kolobara. Osim nje, sagrađene su u kasnijem razdoblju još tri džamije: Džedid džamija, Hadžipašina i Hadžidizdarova, od kojih je posljednja srušena nakon II svjetskog rata. Već po samom imenu Atik, što na turskom znači stari, može da se zaključi da je riječ o najstarijoj džamiji u Brčkom.

Prvobitno je bila napravljena od drveta i vremenom je proširivana, zbog povećanja broja vjernika u gradu. Neposredno uz džamiju nalazilo se mezarje, koje je prekopano prilikom izgradnje brčanske zelene pijace. Na austrijskom geodetskom snimku iz 1882. godine, džamija ucrtana je zajedno sa dućanima koji su je okruživali. Uz džamiju bio je podignut i mekteb.

Džamija je u cjelini srušena 17. jula 1992. godine. Obnovljena je 2006. godine u izvornom obliku.

Opis uredi

Savska (Atik) džamija pripada tipu jednoprostornih džamija natkrivenih četvorovodnim krovom.

Fasada džamije je horizontalno raščlanjena nizom fasadnih otvora i fasadnim vijencima. Prvi fasadni vijenac se nalazi na polovini visine zidanog dijela, dok je drugi ispod same strehe.

Munara džamije ima dvije šerefe i ozidana je ciglom, sa spoljne strane omalterisana i obojena. Donji dio munare je kvadratične osnove, dok je osnova gornjeg dijela osmostranična. Munara ima nekoliko nivoa sa dekoracijama, od kojih se prvi nalazi ispod samog krova. Drugi niz se nalazio ispod šerefe, dok je treći u sredini tijela munare. Posljednji nivo se nalazio u nivou strehe i predstavlja nastavak krovnog vijenca.

Harem džamije uredi

Oko džamije se nalazio harem, čiji je dio ekshumiran prilikom izgradnje pijace u Brčkom. Prilikom izgradnje saobraćajnice uz Savu 1990. godine, bilo je moguće vidjeti da harem ima više slojeva i veliki broj vrlo starih utonulih nišana. Džamija je u dvorištu imala i bunar, dubok 6 – 7 m koji je služio za uzimanje abdesta.

Literatura uredi

  • Hamdija Kreševljaković, Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom, 1951.
  • Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, izdanje Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće «Preporod», Sarajevo, 1997, str. 330.
  • Hifzija Suljkić, Spomenici islamske kulture u Brčkom, publikacija Naša Baština, br. 3-4, str. 99 – 100, 1996.
  • Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga II, 3. izdanje, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo Publishing, 1998, str. 164.
  • Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo – Publishing, 3. Izdanje strana 300, 1998. - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
  • Madžida Bećirbegović, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Publishing, 1999, str. 39, 52.

Reference uredi

  1. ^ a b c "Mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Savska (Atik) džamija u Brčkom". kons.gov.ba. Pristupljeno 5. 3. 2018.
  2. ^ "BRČANSKE STARINE (ATIK, ILI SAVSKA DŽAMIJA)". dzematrahic.ba. Pristupljeno 5. 3. 2018.
  3. ^ admin. "BRČKO U OSMANSKOM PERIODU". Pristupljeno 29. 7. 2021.

Vanjski linkovi uredi