Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini prema Ustavu Islamske zajednice, koju je donio Sabor Islamske zajednice na svom zasjedanju u Sarajevu 26. 11. 1997. godine, predstavlja jednu i jedinstvenu zajednicu muslimana u Bosni i Hercegovini, Bošnjaka izvan domovine i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Skraćenica	IZ BiH
Glavno sjedište	Sarajevo 43.858044°N 18.425431°E / 43.858044; 18.425431
Jezik	Bosanski
Reisul-ulema	Husein Kavazović
Veb-sajt	islamskazajednica.ba

Kao sastavni dijelovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ubrajaju se i mešihati u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji a koji predstavljaju vjerske i administrativno-upravne organe za područja koja pokrivaju.

Duhovno vodstvo muslimana u Bosni i Hercegovini zove se Rijaset Islamske Zajednice a poglavar islamske zajednice Reisul-ulema. Trenutni reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je Husein Kavazović koji je na ovoj dužnosti od 2012. godine kada je zamijenio Mustafu Cerića.

Sjedište Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini nalazi se u Sarajevu.

Historija

Do 1878. godine i Berlinskog kongresa, Bosna i Hercegovina se nalazila u sastavu Osmanlijskog carstva. U takvim pravno-političkim okolnostima muslimani nisu imali potrebu za samostalnom islamskom zajednicom jer se jedinstvo muslimana u Bosni i Hercegovini i muslimana širom islamskog svijeta očitovalo lojalnošću i uvažavanju institucije halife koji je predstavljao duhovnog vođu muslimana svijeta.

Međutim, poslije 1878. i dolaska Austrougarske u Bosnu i Hercegovinu, situacija se po tom pitanju mijenja. Islam više nije državna religija a nepostojanje državne institucija u oblasti vjerskog života sve se više osjećala među muslimanskim stanovništvom. Pa i usljed nepostojanja autoritativnog organa u Bosni i Hercegovini po pitanju vjerskog života i potrebe za takvim organom, mnogi bosanskohercegovački muslimani su bili protiv prekida veza sa Istanbulom.

Organizacija

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini sastavljena je od sljedećih organizacionih jedinica i cjelina:

• Džemat,
• Medžlis,
• Muftijstvo, odnosno Mešihat,
• Sabor Islamske zajednice,
• Reisu-l-ulema,
• Rijaset,
• Vijeće muftija i
• Ustavni sud Islamske zajednice.

Cilj i zadaća

Jedna od temeljnih zadaća Islamske zajednice predstavlja čuvanje vjerodostojnosti islamskih normi i osiguravanje njihovog zvaničnog tumačenje i primjene u životu muslimana i društvenom ambijentu u kojem djeluje. Izvršavanje ibadetskih islamskih dužnosti u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini utemeljeno je na primjeni hanefijskog mezheba.

Sjedište, simboli i jezik

Ustav Islamske zajednice propisuje sjedište, simbole, jezik i kalendar Islamske zajednice. Prema Ustavu, sjedište Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je u Sarajevu, službeni bajrak je zelene boje sa bijelim polumjesecom i bijelom petokrakom zvijezdom.

Znak Islamske zajednice čine polumjesec, petokraka zvijezda u sredini polumjeseca, u čijim otvorenim poljima je arapskim pismom ispisana deset puta riječ Allah. Službeni jezik u Islamskoj zajednici je bosanski jezik, a službeni kalendari su hidžretski i gregorijanski kalendar. Hidžretski kalendar utvrđuje Rijaset Islamske zajednice i objavljuje se u godišnjaku Islamske zajednice, Takvimu.

Također pogledajte

• Islam u Bosni i Hercegovini

Vanjski linkovi

• Zvanična stranica Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini