Mjanmar

država u jugoistočnoj Aziji
(Preusmjereno sa Burma)

Mjanmar, država koja je do 1989. godine postojala pod nazivom Burma, smještena je u jugoistočnoj Aziji u zapadnom dijelu Indokineskog poluotoka.

Mjanmarska Unija
Mjanmar
Zastava Mjanmara Grb Mjanmara
Zastava Grb
Himna"Ga Ba Majay Ba Ma Pyay"

Položaj Mjanmara na karti
Položaj Mjanmara
Glavni grad Naypyidaw
Službeni jezik burmanski
Državno uređenje Unitarna, parlamentarna, ustavna republika
• Predsjednik
Than Shwe
• Predsjednik vlade
Thein Sein
Zakonodavstvo
Nezavisnost 1948 
Površina
• Ukupno
678.500 km2 (39.)
• Vode (%)
3,06%
Stanovništvo
• Ukupno
54.000.000 (27.)
62/km2 
Valuta Kjat
Vremenska zona +6:30, ljeti +6:30
Pozivni broj 95
Internetska domena .mm

Historija

uredi

Ime Mjanmara, odnosno Burme političko je pitanje. Od nezavisnosti do 1989. službeno ime zemlje bilo je Unija Burma. Tada je vojna vlada proglasila današnje ime, ali promjenu nisu priznale opozicione snage u Burmi i emigraciji, kao ni vlade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade. Ipak, novo su ime priznali Ujedinjene nacije u skladu sa svojim pravilom da svaka zemlja, tj. vlada, ima pravo odrediti vlastito ime.

Vlada

uredi

Političke podjele

uredi

Mjanmarsku republiku čini savez sedam država i sedam provincija.

Geografija

uredi
 
Topografska karta Mjanmara

Graniči na zapadu sa Bangladešom, na sjeverozapadu sa Indijom, na sjeveroistoku sa Kinom, na istoku sa Laosom te na jugoistoku sa Tajlandom.

U rubnim dijelovima zemlje te na istoku dominiraju planinski lanci i visoravni (najviši vrh 5.881 m visoki Hkakabo Razi na tromeđi s Indijom i Kinom). U centralnom dijelu nalazi se dolina glavne mjanmarske rijeke Irrawaddy i njenih pritoka, ispresijecana niskim brežuljcima koja se pružaju u smjeru sjever-jug. Klima je, osim u najsjevernijim dijelovima, monsunska.

Najveće rijeke izviru u planinama i teku ka Indijskom okeanu. Najviši vodostaj je u vrijeme monsunskih kiša, kada su česte poplave, dok u sušnoj sezoni mnoge rijeke presuše. Obale uz okean su niske i močvane. Plima nekada dosegne i 100 metara od obale.

Najveće rijeke Mjanmara su: Irrawaddy, Mekong, Salween, Sittaung i Kraburi, zatim nešto kraće Ye, Heinze, Dawei (Tavoy), Veliki Tenasserim (Tanintharyi) i Lenya [1].

Privreda

uredi

Ovo je jedna od najsiromašnijih država u jugoistočnoj Aziji i pati od decenija stagnacije, lošeg rukovodstva i izolacije.

Stanovništvo

uredi

U zemlji dominiraju etnički Burmanci (oko 70% stanovništva) čija je tradicionalna religija teravadski budizam. U planinama i visoravnima na sjeveru i istoku žive manjinski narodi koji se često oružano sukobljavaju sa centralnom vlasti oko zahtjeva za nezavisnošću. Najveći među njima su Shan (oko 9%) i Karen (oko 7%).

Kultura

uredi

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Avijit Gupta, The Physical Geography of Southeast Asia, Oxford University Press, 2005. ISBN 978-0-19-924802-5

Vanjski linkovi

uredi