Bošnjaci u Crnoj Gori

Bošnjaci u Crnoj Gori su osobe u Crnoj Gori koji se izjašnjavaju kao etnički Bošnjaci. Po Popisu stanovništva u Crnoj Gori 2011. godine ima 53.605 Bošnjaka, što predstavlja 8,65% od ukupnog broja stanovnika.[1] Bošnjaci su treći najbrojniji narod u Crnoj Gori, poslije Crnogoraca i Srba. Najviše Bošnjaka živi u kulturno-historijsku regiju Sandžak, i to 46.813 ili 87,33% od ukupnog broja bošnjačke populacije u Crnoj Gori.

Crnogorski Bošnjaci
Ukupna populacija
53.605 [1]
Značajno stanovništvo u
Crna Gora
Rožaje19.269
Bijelo Polje12.592
Plav6.803
Berane6.021
Podgorica3.687
Bar2.153
Pljevlja2.128
Jezik
bosanski, crnogorski
Vjera
Islam

Kultura uredi

 
Udeo Bošnjaka po naseljima 2003. godine

Jezik uredi

Maternji jezik Bošnjaka u Crnoj Gori je uglavnom bosanski jezik, koji je maternji jezik 31.871 Bošnjaka ili 59.4% od ukupnog broja bošnjačke populacije, zatim je crnogorski jezik (17.381 ili 32%) i bošnjački jezik (3.290 ili 6%).[2]

Bosanski jezik, zajedno sa albanskim, hrvatskim i srpskim, jeste jezik u službenoj upotrebi, odnosno manjinski jezik, u Crnoj Gori.[3]

Vjera uredi

Bošnjaci u Crnoj Gori su uglavnom sunitski muslimani.[1] Vjerski život muslimanskih Bošnjaka organizuje Islamska zajednica u Crnoj Gori, čiju su članovi ne samo Bošnjaci, nego i druge muslimanske manjine u Crnoj Groi, uključujući Albance i Muslimane.[4] Sadašnji Reis Islamske zajednice je Rifat Fejzić, etnički Bošnjak. Dok je Risan bio pod vlašću Turaka imao je četiri džamije, a kasnije su srušene. Jedna je bila izgrađena na temeljima starije crkve, i na istom mjestu je kasnije izgrađena crkva svetog Petra i Pavla.[5] U Nikšiću je također postojala džamija. [6]

Poznati crnogorski Bošnjaci uredi

Reference uredi

  1. ^ a b c Stanovništvo Crne Gore prema polu, tipu naselja, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori
  2. ^ Tabela CG5. Stanovništvo prema nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti i vjeroispovijesti
  3. ^ KUSHETUTA E MALIT TË ZI Arhivirano 5. 3. 2016. na Wayback Machineminmanj.gov.me
  4. ^ Bieber, Florian (2003). Montenegro in Transition – Problems of Identity and Statehood. Baden-Baden, Germany: Nomos Verlagsgesellschaft. ISBN 978-3-8329-0072-4.
  5. ^ Гргуревић, Томислав. Васо Ћуковић, коцкар и добротвор, поглавље: Изградња новог Рисна. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ Томановић 2007, str. 189.

Literatura uredi

  • Томановић, Лазар (2007). Путописна проза. Градска библиотека и читаоница Херцег Нови. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjski linkovi uredi