Biljana Plavšić

Biljana Plavšić (Tuzla, 7. juli 1930) bosanskohercegovačka je biologinja, političarka i jedna od političkih lidera Srba u Bosni i Hercegovini. Osuđena je na 11 godina zatvora za ratne zločine.

Biljana Plavšić
2. predsjednik Republike Srpske
Vrijeme na dužnosti 19. juli 1996 – 4. novembar 1998.
Prethodnik	Radovan Karadžić
Nasljednik	Nikola Poplašen
Srpski član Predsjedništva SR BiH
Vrijeme na dužnosti 1990–1992.
Prethodnik	niko - novoosnovana pozicija
Nasljednik	Nenad Kecmanović
Lični podaci
Rođenje	(1930-07-07) 7. juli 1930 Tuzla, Drinska banovina, Kraljevina Jugoslavija
Etnicitet	Srpkinja
Politička stranka	Srpski narodni savez Republike Srpske (1997–2006) Srpska demokratska stranka (1990–1997)
Vjera	pravoslavlje
Potpis

Biografija

Rođena je 1930. u Tuzli. U Sarajevu je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u Zagrebu, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član SDS-a od osnivanja 1990. godine, a iste godine je postala i član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. 7. aprila 1992. godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu Republike Srpske.

Biografija

Biljana Plavšić je zajedno s Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom i Ratkom Mladićem bila u samom vrhu vodstva Republike Srpske tokom rata u BiH. Od 1992. do 1996. bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njen dolazak u Bijeljinu na samom početku rata u BiH, kada je izljubila Željka Ražnatovića Arkana čestitajući mu nakon operacija koje su završile masakrom. Nakon što je Karadžić početkom 1996. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine 1997. formirala je vlastitu stranku Srpski narodni savez, raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima.

Pred Međunarodnim sudom pravde osuđena je za ratne zločine 2005. godine na 11 godina zatvora, nakon priznanja krivice za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i Hrvatima. U tom periodu napisala je knjigu "Svedočim" u kojoj je otkrila politiku vodstva Republike Srpske prema Srbima, izostavivši zločine prema Bošnjacima i Hrvatima.

U septembru 2009. godine haški sud za ratne zločine je odobrio njeno oslobađanje prije isteka pune kazne, nakon čega je i švedska vlada odobrila oslobađanje iz zatvora.

Također pogledajte

• Genocid u Bosni i Hercegovini