Bišće je župa u Humu (Humskoj zemlji) i rezidencijalno mjesto bosanskih vladara i velmoža.

Župa Bišće pripada najstarijem području Huma (Humske zemlje). Prostirala se mostarskom kotlinom, na lijevoj strani rijeke Neretve. Graniči se na zapadu rijekom Neretvom, a preko Neretve, na njenoj desnoj obali je župa Večenike (Večerić). Sjevernu granicu čine planinski masivi Prenja i Veleža, u župi Neretva. Na istoku graniči sa župom Nevesinje, a na jugu sa župom Dubrave. U Bišću se prepoznaju dva područja, na sjeveru Bijelo polje a na jugu Bišće (ili Bišće polje). U Bišću je bila utvrda Blagaj, a u Bijelom polju utvrda nepoznatog imena iznad sela Prigrađana i Podgorana.

Blagaj je grad sa najjačom i najstarijom tradicijom na širem području. Nalazi se na uzvisini iznad izvora rijeke Bune, na mjestu rimskog grada Bone i današnjeg naselja Blagaj. Bišće i Blagaj su rezidencijalna mjesta bosanskih vladara i velmoža. Istaknuto tu su dvor imale Kosače. Kroz Bišće je prolazio put iz Dubrovnika i Drijeva, pa je dalje išao preko područja današnjeg Mostara na sjever uz Neretvu do Vrapča, Biograda i Konjica prema unutrašnjosti Bosne. Na širem području pominju se carine Kosača na Buni, Bišću i Poljima. Mada rjeđe i Bišćani su uključeni u kreditnu trgovinu kako to pokazuje informacija iz aprila 1446. Sotko Tvrdišić iz Bišća uz jemstvo slikara Ivana zvanog Crnča zadužio se kod Petra Pažića na iznos od 48 perpera. [1] Novembra 1435. godine Stjepko Bjelutović iz Bišća (Stiepchus Bielutouich de Bisza) obavezao se na trogodišnju službu kod Milobrada Jaćkovića. [2]

U 15. vijeku zasvjedočeno je prisustvo franjevaca na području Bišća. Njihov samostan (conventus) pominje se u Bišću pod različitim nazivima (Bišće, Zahum i Novi). Sa područja Bišća mladići odlaze u primorske gradove na rad i učenje zanata, kako to pokazuje primjer Božićka Račića, iz 1415.

Reference uredi

  1. ^ „Nos Sotcho Tuerdisich de Bisçe principalis debitor et Johannes dictus Zernca pictor tanquam plegius qui tamen me constituo parte principalem debitorem et solutorem confitemur quod super nos et super omnia bona nostra obligamus nos dare et soluere Petro de Paxe yperperos quadraginta octo usque per totum mensem madii proxime futurum. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Tenendo se etc. Renuntiando etc. Hec autem etc. Judex et testis ut supra” (5.4. 1446. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Notariae, Svezak: XXXI, Folija: 44 verso.
  2. ^ „„Stiepchus Bielutouich de Bisza locauit se et opera sua hinc ad annos tres proxime futuros Milobrad Jaschouich clibanario presenti et eum conducenti, promittens secum ad clibanum toto dicto tempore stare et ab eo non auffugere nec recedere se de idem bene et fideliter seruire et obedire in omnibus licitis et honestis et spetialiter ad artem clibanarie solicite et dilligenter et res et bona sua fideliter saluare et custodire, nec sibi furtum facere nec committere volentibus consentire, imo suo posse penitus obiuare. Et versa vice idem Milobrad promisit dictum Stipchum toto dicto tempore sanum et infirmum tractare et in fine annorum trium suprascriptorum sibi dare et soluere pro eius mercede yperperos duodecim. Que omnia et singula suprascripta dicte partes simul et vicissim firma et rata habere promiserunt super se, se et omnia cuiuslibet ipsorum bona. Renuntiantes. Judex ser Marinus Si. de Resti et Nicola Stella testis” (16. novembar 1435. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Notariae, Svezak: XX, Folija: 103 verso.

Literatura uredi

  • Esad Kurtović, Bišće i Blagaj u doba vojvode Sandalja Hranića Kosače, Zbornik radova Naučni skup 'Prirodno-graditeljska cjelina blagajske tekije i vrela Bune' 10.05. 2007. godine, Medžlis islamske zajednice Mostar, Mostar 2009, 34-54.