Večenike (Večerić)

Večenike ili Večerić je župa iz ranog srednjeg vijeka u oblasti Huma, Bosna i Hercegovina. [1] Primarno značenje ove riječi nema geografski sadržaj, a etimološki korijen je riječ ″veče″. Oba izraza nalaze se u historiografiji, pa ni jedan ne može se odbaciti.

Dio historičara smatra da su na ovom području živjeli pripadnici plemena Vetonci, koje je ogranak istoimenog zapadnoslavenskog plemena u porječju Labe u Poljskoj. Iz imena plemena lako se izvodi ime župe, Večenike.

U historijskom arhivu Dubrovnika, ime župe Večerić se pominje više puta (trgovina robljem, pljačke, otimačina, status). Maja 1391. godine Nikola Pribinović iz Večerića postao je dubrovački građanin. [2]

U povelji kralja Ostoje Radivojevićima, spominje se i provincia Vechenicam. Analizom tih dokumenata, smatra se, prema današnjoj administrativnoj podjeli, da župa prostirala se na području općina Čitluk, Široki Brijeg i Mostar. Po starijoj nomenklaturi to su: Brotnjo, Blato i bliža okolina Mostara (sa Bijelim poljem i Drežnicom). Ovaj teritorij se i do savremenog doba ponaša kao određena cjelina. U tursko doba i kadiluk Mostar obuhvata nahije Mostar, Brotnjo, Blato i Drežnica. [3]

U drugoj polovini XIII vijeka raspala se ranofeudalna župa Večenike, i to ime zadržala je uža okolina današnjeg Mostara. U petom desetljeću XV vijeka tu postoje dva grada, jedan na zapadnoj, drugi na istočnoj obali Neretve, oba sa svojim upravnim distriktima. U istorijskim izvorima, grad na desnoj obali nije imao svoje ime, već se zvao po široj regiji – Cimski grad, ili po smještaju kraj mosta – civitas Pontis. Grad na lijevoj obali spominje se u periodu 1444-1452, kao –Nebojša u distriktu Večeriću. [3]

Proces integracije gradova završen je 1468., u prvim godinama turske uprave. Tada jedinstveni grad nosi ime Mostar (tur. Kopruhisar). [4]

Prema dubrovačkim izvorima Mostar (jedan od njegovih dijelova, ili most), osnovao je djed Crkve bosanske, Radin Butković, u to vrijeme upravni i financijski činovnik tadašnje Bosne

Reference

uredi
  1. ^ Ljetopis popa Dukljanina
  2. ^ „Nicola Pribinovich de Veçerich in dicto minori conscilio factus fuit civis Ragusii cum honoribus et honeribus prout sunt alii cives Ragusii. Qui iuravit fidelitatem domino rectori, recipienti nomine et viee comunis Ragusii, et facere et substinere quecumque onera civitatis Ragusii et hobedire regimini Ragusii, prout faciunt et tenentur alii Ragusei.“ (18. maj 1391. godine), Izvor: Odluke dubrovačkih vijeća 1390-1392 (pripremili Nella Lonza i Zdravko Šundrica), Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Posebna izdanja, Monumenta historica Ragusina VI, Zagreb-Dubrovnik 2005, 161-162.
  3. ^ a b Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne
  4. ^ Šabanović-Bosanski pašaluk