Gazi Husrev-begova džamija

džamija u Sarajevu
(Preusmjereno sa Begova džamija)

Gazi Husrev-begova džamija ili samo Begova džamija u Sarajevu je zbog svoje veličine i privlačnosti jedan od najznačajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na Balkanu. Izgrađena je 1531.

Gazi Husrev-begova džamija
Gazi Husrev-begova džamija nalazi se u Sarajevo
Gazi Husrev-begova džamija
Lokacija džamije u Sarajevu
Osnovne informacije
LokacijaSarajevo, Bosna i Hercegovina
Geografske koordinate43°51′33″N 18°25′45″E / 43.859166°N 18.429116°E / 43.859166; 18.429116
ReligijaIslam
OpćinaStari Grad
Država Bosna i Hercegovina
AdministracijaIslamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Arhitekt(i)Adžem Esir Ali iz Tabriza
Arhitektonski tipDžamija
Arhitektonski stilOsmanlijska arhitektura
Dovršeno1531.
Specifikacije
Kupole1
Visina kupole (vanjska)26 m
Prečnik kupole (vanjski)13 m
Munare1
Visina munare47 m

Džamija je zadužbina Gazi Husrev-bega, vladara bosanskog Sandžaka. Projektovao ju je najvjerovatnije Adžem Esir Ali iz Tabriza, u to vrijeme glavni arhitekt Carstva.[1] Džamija je kvadratnog oblika, sa kupolom prečnika 13m i visinom od 26m. Na nju se nadovezuje polukupola prema jugu i manje kupole iznad bočnih prostora. Interijer džamije zrači nesvakidašnjom umjetničkom atmosferom.[2]

Uz džamiju se nalazi šadrvan, čija voda služi za uzimanje abdesta (ritualno umivanje prije molitve). Današnji oblik šadrvana s kupolom datira iz 1893. godine. Od 1531. je na istom mjestu stajao bunar. U sjeni džamije i stoljetnih lipa su dva turbeta, u kojima je 1541. ukopan Gazi Husrev-beg i njegov zatočenik i kasnije kasnije sandžak-beg i prvi upravitelj Gazi Husrev-begovog vakufa, dalmatinac Murad-beg Tardić.

Nedaleko od džamije je sahat-kula i medresa. U 16. vijeku kada je izgrađena, Gazi Husrev-begova džamija je predstavljala objekat od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva i jedan je od najznačajnijih objekata iz bogate ostavštine Gazi Husrev-bega.

To je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje 1898. godine.[3]

Ova džamija je od 2004. godine Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku donijela je Komisija na sjednici održanoj od 7. do 10. novembra 2006. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik.[4] Nacionalni spomenik se sastoji od: džamije, Gazi Husrev-begovog i Murat-begovog turbeta, dvorišta sa grobljem, abdesthanom sa vrućim česmama, šadrvana, muvekkithane i mjesta starog mekteba.

Galerija

uredi

Također pogledajte

uredi

Literatura

uredi
  • Ahmed Mehmedović - Gazi Husrev-beg i njegove zadužbine, Sarajevo, 2005.
  • Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I – Sarajevo, Sarajevo, 1988.
  • Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997
  • Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.
  • Andrej Andrejević, Islamska monumentalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti, Beograd, 1984

Reference

uredi
  1. ^ "Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini". Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  2. ^ "Nusref Redžić: Islamska umjetnost". Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  3. ^ Izvor: Dnevni avaz, br. 4297, godina XII, nedjelja, 9.9.2007., Panorama, str. 14
  4. ^ "Begova džamija". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]

Vanjski linkovi

uredi