Otvori glavni meni

Begova džamija

džamija u Sarajevu
Begova džamija

Gazi Husrev-begova džamija ili samo Begova džamija u Sarajevu je zbog svoje veličine i privlačnosti jedan od najznačajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na Balkanu. Izgrađena je 1531.

Džamija je zadužbina Gazi Husrev-bega, vladara bosanskog Sandžaka. Projektovao ju je najvjerovatnije Adžem Esir Ali iz Tabriza, u to vrijeme glavni arhitekt Carstva.[1] Džamija je kvadratnog oblika, sa kupolom prečnika 13m i visinom od 26m. Na nju se nadovezuje polukupola prema jugu i manje kupole iznad bočnih prostora. Interijer džamije zrači nesvakidašnjom umjetničkom atmosferom.[2]

Uz džamiju se nalazi šadrvan, čija voda služi za ritualno umivanje prije molitve. Današnji oblik šadrvana s kupolom datira iz 1893. godine. Od 1531. je na istom mjestu stajao bunar. U sjeni džamije i stoljetnih lipa su dva turbeta, u kojima je 1541. ukopan Gazi Husrev-beg i njegov zatočenik i kasnije saradnik, dalmatinac Murad-beg Tardić.

Nedaleko od džamije je sahat-kula i medresa. U 16. vijeku kada je izgrađena, Gazi Husrev-begova džamija je predstavljala objekat od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva i jedan je od najznačajnijih objekata iz bogate ostavštine Gazi Husrev-bega.

To je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje 1898. godine.[3]

Ova džamija je od 2004. godine Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku donijela je Komisija na sjednici održanoj od 7. do 10. novembra 2006. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik.[4] Nacionalni spomenik se sastoji od: džamije, Gazi Husrev-begovog i Murat-begovog turbeta, dvorišta sa grobljem, abdesthanom sa vrućim česmama, šadrvana, muvekkithane i mjesta starog mekteba.

GalerijaUredi

PoložajUredi

 
Položaj Begove džamije (slika sa: http://www.openstreetmap.org

Također pogledajteUredi

LiteraturaUredi

  • Ahmed Mehmedović - Gazi Husrev-beg i njegove zadužbine, Sarajevo, 2005.
  • Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I – Sarajevo, Sarajevo, 1988.
  • Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997
  • Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.
  • Andrej Andrejević, Islamska monumentalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti, Beograd, 1984

ReferenceUredi

  1. ^ "Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini". Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  2. ^ "Nusref Redžić: Islamska umjetnost". Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  3. ^ Izvor: Dnevni avaz, br. 4297, godina XII, nedjelja, 9.9.2007., Panorama, str. 14
  4. ^ "Begova džamija". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. [mrtav link]

Vanjski linkoviUredi