Wikipedia

Antropogenija

Antropogenija (grč. anthropos = čovjek + γéνeσiς – jénnissi = rođenje, nastajanje; génesis = razvoj, razviće) je nauka o antropogenezi, tj. o procesu filogeneze ljudske vrste i njenih neposrednih fosilnih predaka, odnosno evolucijskom usponu roda Homo. Primarno se odnosi na genezu bioloških – isključivo ljudskih – svojstava. Sam proces sveukupnog sociobiološkog očovječabvanja poznat je pod nazivom hominizacija.

Antropogenija nije samo sinonim za proces evolucije ljudske vrste putem prirodne selekcije, koja je samo dio procêsâ uključenih u ljudsko porijeklo i njegov tok do futurističkih vremena . Pored bioloških, i mnogi drugi faktori (osim evolucije) uključeni su u taj proces, u širokom rasponu od klimatskih, geografskih, ekoloških do socijalnih i kulturnih.

Termin antropogenija (eng. anthropogeny ) prvi puta je upotrebljen 1839, u Hooper-ovoj ediciji Medical Dictionary.[1] , a definirana je kao "studija generiranja čovjeka". Termin je popularizirao Ernst Heinrich Haeckel (1834–1919), njemački naturalist i zoolog, u svojoj grandioznoj knjizi in Prirodna historija kreacije“ (Natürliche Schöpfungsgeschicht).[2](njemački: Natürliche Schöpfungsgeschicht) (1868) i The Evolution of Man.[3];njemački: Anthropogenie (1874). Haeckel je bio i jedan od prvih biologa koji je pisao o evoluciji. Termin anthropogenija je referirao u studiji komparativne embriologije kao historiju evolucije čovjeka ( "the history of the evolution of man"). Tokom vremena izvorni termin je mijenjao ime , ali se uvijek odnosio na proučavanje čovjekovog porijekla.[4]

Prema nekim navodima, riječ anthropogeny u engleskoj literaturi posljednji put je pomenuta 1933. ( William K. Gregory).[5] U tom području postojala je duga praznina u njenoj upotrebi, sve do 2008.[6], kada je u akademsku leksiku uveden u Center for Academic Research and Training in Anthropogeny (CARTA), University of California, San Diego. Međutim, u južnoslavenskim jezicima (u istom značenju) je ostala u taragovima svo to razdoblje, najprije u rječnicima i leksikonima stranih riječi,[7][8] a zatim i u udžbeničkoj[9] literaturi (naprimjer).

Prema Gregory-ju (1933), antropolozi su bili zainteresirani za mjerenje i kvantificiranje osobenosti ljudskog bića, dok je "antropogeneziste" zanimala "velika parada" , tj. "sklapanje pokidane priče koju priroda sprovodi u vidu putem starosnih dobi".[5]

Ima nekih preklapanja antropologije i antropogenije, jer su obje zainteresirane za proučavanje ljudi. Antropologija, međutim, ima interaktivne korijene u prirodnim, humanističkim i društvenim naukama. Ona je je obično podijeljena na niz specifičnih oblasti, a također i antropogenija. Gotovo istovjetno je pod utjecajem prirodnih, humanističkih i društvenih znanosti. Međutim, s obzirom da je to studija o nastanku ljudi, također je pod utjecajem različitih oblasti bioantropologije, u rasponu od anatomije i biomehanike do neurologije, genetike, ekologije i ostalih srodnih nauka.[10]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Hooper R. (1839) A New Medical Dictionary Containing the Explanation of the Terms in Anatomy, Chemistry, Physiology, Pharmacy, Practice of Physic, Surgery, Materia Medica, Midwifery, and the Various Branches of Natural Philosophy Connected with Medicine. Philadelphia: M. Carey & Son, Benjamin Warner, and Edward Parker. Griggs & Company Printers.
  2. ^ Haeckel E. (1868) The History of Creation. New York: D. Appleton and Company
  3. ^ Haeckel E. (1897) The Evolution of Man: A Popular Exposition of the Principal Points of Human Ontogeny and Phylogeny, Volumes 1 and 2. English Translation: D. Appleton and Company, New York.
  4. ^ Mason O. T. (1880) "Sketch of North American Anthropology in 1879", The American Naturalist 14(5): 348-356.
  5. ^ a b Gregory W. K. (1985): The New Anthropogeny: Twenty-Five Stages of Vertebrate Evolution From Silurian Chordate to Man. Science 77: 29–40.
  6. ^ Varki A., Geschwind D., Eichler E. (2008) Explaining human uniqueness: genome interactions with environment, behaviour and culture. Nature Reviews Genetics 9(10): 749-763.
  7. ^ Vujaklija M. (1936–2009): Лексикон страних речи и израза, Prosveta, Beograd.
  8. ^ Klajn I., Šipka M. (2006): Велики речник страних речи и израза. Prosveta, Beograd.
  9. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  10. ^ Matrix of Comparative Anthropogeny (MOCA), associated with the Center for Academic Research and Training in Anthropogeny(CARTA)

Vanjski linkovi uredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Antropogenija&oldid=3138748"