Wikipedia

Amenoreja

Amenoreja (lat. amenorrhoea) je pojava i stanje objlježeno odsustvom menstruacija najmanje šest mjeseci, a može biti "fiziološko" i "patološko".[1][2] Fiziološka amenoreja je normalno odsustvo menstruacije u periodu prije puberteta, tokom trudnoće i dojenja te nakon početka menopauze. Patološka amenoreja može biti primarna i sekundarna.[3][4][5][6]

Amenoreja
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10N91.0-N91.2
ICD-9626.0
DiseasesDB14843
eMedicinearticle/953850
MeSHD000568

Primarna se dešava kada se prva menstruacija (menarha) ne dogodi kod fizički i seksualno zrele djevojčice do 16. godine. Javlja se kod 0,1% ženske populacije. Sekundarna amenoreja je odsustvo menstruacije tokom tri ciklusa ili 6 mjeseci kod žena koje su već imale menstruacija. Ovaj tip amenoreje javlja se kod približno 1% žena.[7][8][9] Poput grelina, leptin reproduktivnoj osi signalizira energetsku ravnotežu i zalihe masti.[10]

Neredovni menstrualni ciklus, u kojem se menstruacija javlja u ciklusima između 35 dana i šest mjeseci, naziva se oligomenoreja. Amenoreja inače može biti simptom neplodnosti.

Primarna/sekundarna Anomalije izlivnog trakta/Opstrukcija Spolne žlijezde / Poremećaji krajnjih organa Hipofiza i hipotalamus/ Poremećaji centralnih regulatora
Pregled Hipotalamusno-hipofizno-gonadna os je funkcionalna. Jajnici ili gonada ne reagiraju na stimulaciju hipofize. Mogući uzroci su disgeneza spolnih žlijezda ili preuranjena menopauza. Testiranje hromosoma obično je indicirano kod mlađih osoba sa hipergonadotropnom amenorejom. Kod ovih pacijenata uočavaju se niske razine estrogena i hipoestrogenizam koje mogu zahtijevati liječenje. Općenito, neadekvatni nivoi FSH dovode do neadekvatno stimuliranih jajnika koji potom ne uspiju proizvoditi dovoljno estrogena da stimulišu endometrij (sluznicu maternice), tako i amenoreju. Općenito, žene s hipogonadotropnom amenorejom potencijalno su plodne.
FSH Nenormalnosti izvodnog trakta obično su normogonadotropne, a nivo FSH je u normalnom opsegu. Abnormalnosti gonada, obično jajnika, uglavnom su povezane sa povišenim nivoom FSH ili hipergonadotropnom amenorejom. Razine FSH su običo u rasponu menopauze. Poremećaji hipotalamusa i hipofize povezani su s niskim nivoom FSH, što dovodi do hipogonadotropne amenoreje.
Primarna
Sekundarna

Trudnoća (najčešći uzrok)

Etiologija uredi

Amenoreja nije bolest, već simptom koji mogu uzrokovati različiti etiološki faktori: disfunkcije hipotalamusa ili poremećaji, kao što su tumori i infiltracijske lezije, psihotropni lijekovi, gubitak kilograma, prekomjerna fizička aktivnost , psihogeni poremećaji (emocijski stres, anoreksija itd., kao poremećaji funkcije hipofize (destruktivne lezije, hipopituitarizam, tumori, urođene promjene), poremećaji jajnika (sindrom policističnih jajnika, preuranjeno zatajivanje jajnika, tumori, feminizacija testisa, galaktosemija, kemoterapija, zračenje), poremećaji genitalnog trakta (atrofija endometrija, cerviksna stenoza, hematokolpos, kongenitalno odsustvo uterusa), bolesti štitnjače (hipotireoza, hipertireoza), bolesti nadbubrežne žlijezde (urođena nadbubrežna hiperplazija, Cushingov sindrom, tumor, Adisonova bolest) itd.[12]

Povećani nivo testosterona uzrokovan amenorejom može dovesti do rasta dlačica na tijelu i smanjenja veličine dojki.[13] Povećani nivoi androgena, posebno testosterona, mogu također dovesti do cista na jajnicima. Neka istraživanja među amenorejskim trkačicama pokazuju da gubitak menstruacije može biti praćen gubitkom samopoštovanja.[14]

Komplikacije uredi

Neliječena amenoreja predstavlja rizik za osteoporozu i projevremenu ishemijsku bolest srca, a povezana je sa sindromom policističnih jajnika, hiperplazijom i rakom endometrija. Žene često kasnije imaju hipertenziju (povišeni krvni pritisak), dijabetes i hiperlipidemiju (povišeni nivoi masti u krvi).

Dijagnoza uredi

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, detaljnog ginekološkog i ultrazvučnog pregleda i hormonskih analiza (bazni hormonski status s testovima funkcije). Vrlo često osnovnu dijagnozu treba dopuniti histeroskopijom, laparoskopijom i analizom kariograma (hromosoma).

Liječenje uredi

Tretman je usmjeren na ispravljanje osnovnog poremećaja, zatim nadoknađivanje hormona estrogena i, ako je neposredni cilj postizanje plodnosti, induciranje ovulacije. Za spriječavanje dugoročnih komplikacija, neophodna je zamjena estrogena. U hroničnoj neovulaciji sa normalnim nivoom estrogena, neophodna je ciklična primjena progesterona, kako bi se spriječila hiperplazija endometrija.

Reference uredi

  1. ^ "Amenorrhea". nichd.nih.gov/. Pristupljeno 7. 11. 2018.
  2. ^ "Who is at risk of amenorrhea?". nichd.nih.gov/. Pristupljeno 8. 11. 2018.
  3. ^ "Absent menstrual periods - primary: MedlinePlus Medical Encyclopedia". medlineplus.gov (jezik: engleski). Pristupljeno 7. 11. 2018.
  4. ^ Master-Hunter T, Heiman DL (april 2006). "Amenorrhea: evaluation and treatment". American Family Physician. 73 (8): 1374–82. PMID 16669559. Arhivirano s originala, 23. 7. 2008.
  5. ^ Speroff, Leon; Glass, Robert H.; Kase, Nathan G. (1. 6. 1999). Clinical gynecologic endocrinology and infertility. Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 978-0-683-30379-7.
  6. ^ De Souza MJ, Toombs RJ (2010). "Amenorrhea". u Santoro NF, Neal-Perry G (ured.). Amenorrhea: A Case-Based, Clinical Guide. Humana Press. str. 101–125. ISBN 978-1-60327-864-5.
  7. ^ Södersten P, Bergh C, Zandian M (2006). "Psychoneuroendocrinology of anorexia nervosa". Psychoneuroendocrinology. 31 (10): 1149–53. doi:10.1016/j.psyneuen.2006.09.006. PMID 17084040.
  8. ^ Loucks AB, Thuma JR (2003). "Luteinizing hormone pulsatility is disrupted at a threshold of energy availability in regularly menstruating women". The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism. 88 (1): 297–311. doi:10.1210/jc.2002-020369. PMID 12519869.
  9. ^ Köpp W, Blum WF, von Prittwitz S, Ziegler A, Lübbert H, Emons G, Herzog W, Herpertz S, Deter HC, Remschmidt H, Hebebrand J (1997). "Low leptin levels predict amenorrhea in underweight and eating disordered females". Molecular Psychiatry. 2 (4): 335–40. doi:10.1038/sj.mp.4000287. PMID 9246675.
  10. ^ Chan JL, Matarese G, Shetty GK, Raciti P, Kelesidis I, Aufiero D, De Rosa V, Perna F, Fontana S, Mantzoros CS (2006). "Differential regulation of metabolic, neuroendocrine, and immune function by leptin in humans". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 103 (22): 8481–6. doi:10.1073/pnas.0505429103. PMC 1482518. PMID 16714386.
  11. ^ "Amenorrhea: eMedicine Pediatrics: Surgery". Arhivirano s originala, 4. 1. 2010. Pristupljeno 16. 1. 2010.
  12. ^ Konstantinovsky, Michelle. "Amenorrhea: Dieting to the extreme". Arhivirano s originala, 3. 12. 2013.
  13. ^ Hickson, Anna-Sofie. "Amenorrhea Side Effects". Arhivirano s originala, 3. 12. 2013.
  14. ^ Comenitz, Linda (1983). "The psychological effects of secondary amenorrhea in women runners". Clinical Social Work Journal. 11 (1): 87–96. doi:10.1007/BF00755658.

Vanjski linkovi uredi

 Portal Biologija
 Portal Medicina
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Amenoreja&oldid=3496667"