Wikipedia

Menopauza

Menopauza, poznata i kao klimakterij i klimaks, vrijeme je u životnoj dobi žena kada menstruacijski period prestaje trajno i kada žene više ne mogu rađati.[1][2] Menopauza je suprotnost menarhe, dobi kada djevojčici počinju menstruacije.

Menopauza
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10N95.0
ICD-9627.2
DiseasesDB8034
MedlinePlus000894
eMedicinearticle/264088
MeSHD008593

Menopauza se obično javlja u dobi između 49. i 52. godine.[3] Medicinski profesionalci često menopauzu definiraju kao pojavu kada žena godinu dana nije imala menstrualno krvarenje.[4] To se također može definirati smanjenjem proizvodnje hormona u jajnicima.[5] Kod onih žena koje su imale operaciju radi uklanjanja maternice, ali još uvijek imaju jajnike, može se smatrati da je menopauza nastupila u vrijeme operacije ili kada im je nivo hormona opao.[5] Nakon uklanjanja maternice, simptomi se obično javljaju ranije, u prosjeku sa 45 godina.[6]

Životna dob

uredi

U rjetkim sličajevima, ženski jajnici prestaju da funkcionišu u veoma ranom uzrastu, u periodu od puberteta do 40 godina starosti. Ova pojava je poznata kao prerano zatajenje jajnika. Spontano prerano zatajenje jajnika se javlja kod 1% žena do 40 godina i 0.1% žena do 30 godina. To se ne smatra normalnom posljedicom starenja.

Usljed nejasnoća u rukovođenju podacima u mnogim oblastima svijeta, najstarija dob javljanja menopauze nije precizno poznata. Postoje izvještaji o normalnom začeću i porođaju u 70. godini, ali su oni kontroverzni.

Simptomi i prognoza

uredi

U godinama prije menopauze, menstruacije obično postaju neredovne,[7][8] što znači da razdoblja mogu biti duža ili kraća, ili lakša ili teža u količini toka.[7] U tom periodu, žene često doživljavaju vruće bljeskalice (poznate kao valunzi); one obično traju od 30 sekundi do deset minuta i mogu biti povezane s drhtavicom, znojenjem i crvenilom kože.[7] Vrući valunzi često se prestaju javljati nakon godinu ili dvije.[2] Ostali simptomi mogu uključivati suhoću vagine, probleme sa spavanjem i promjene raspoloženja.[7] Ozbiljnost simptoma varira među ženama. Iako se često smatra da je menopauza povezana s porastom bolesti srca, to se prvenstveno događa zbog povećanja starosti i nema direktnu vezu sa menopauzom. Kod nekih žena kod kojih su bili prisutni problemi, poput endometrioze ili bolnih perioda, stanje će se poboljšati kroz menopauzu.[2]

Uzrok

uredi

Menopauza je obično prirodna promjena.[9] Može se dogoditi ranije kod onih žena koje puše duhan.[4][10] Ostali uzroci uključuju operaciju kojom se uklanjaju jajnici ili neke vrste hemoterapija.[4] Na fiziološkom nivou, menopauza se događa zbog smanjenja proizvodnje hormona estrogena i progesterona u jajnicima.[1] Iako obično nije potrebna, dijagnoza menopauze može se potvrditi mjerenjem nivoa hormona u krvi ili urinu.[11][12]

Liječenje

uredi

Obično nije potreban specifičan tretman.[13] Neki simptomi, međutim, mogu se poboljšati liječenjem.[13] S obzirom na valunge, često se preporučuje izbjegavanje pušenja, kofeina i alkohola.[13] Može pomoći spavanje u hladnoj sobi i korištenje ventilatora.[13] Sljedeći lijekovi mogu pomoći: hormonska terapija menopauze (MHT), klonidin, gabapentin ili selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina.[13][14] Vježbanje može pomoći u rješavanju problema sa spavanjem.[13] Iako je MHT nekada bio rutinski propisivan, sada se preporučuje samo onima sa značajnim simptomima, jer postoji zabrinutost zbog nuspojava.[13] Nisu pronađeni visokokvalitetni dokazi o efikasnosti alternativne medicine.[2] Postoje okvirni dokazi za fitoestrogenae.[15]

Znaci i simptomi

uredi
 
Simptomi menopauze

Tokom rane tranzicije menopauze, menstrualni ciklusi ostaju pravilni, ali se interval između njih počinje produžavati. Nivo hormona počinje da varira. Ovulacija se možda neće dogoditi sa svakim ciklusom.[16]

Termin "menopauza" odnosi se na vremenski period koji slijedi godinu dana nakon posljednje menstruacije.[16] Tokom menopauzalne tranzicije i nakon menopauze, žene mogu iskusiti širok spektar simptoma.

Vagina i maternica

uredi

Tokom prelaska u menopauzu, menstruacijski obrazac može pokazati kraće odstupanje ciklusa (za 2–7 dana);[16] i dalje su mogući duži ciklusi.[16] Može postojati neredovno krvarenje (lakša, teža, uočljiva).[16] Disfunkcionalno krvarenje iz maternice često imaju žene koje se približavaju menopauzi, zbog hormonskih promjena koje prate menopauzni prijelaz. Uočavanje ili krvarenje mogu jednostavno biti povezani s vaginskom atrofijom, dobroćudnim ranim (polipom) ili lezijom ili mogu biti funkcijskii odgovor endometrija. Evropsko društvo za menopauzu i andropauzu objavilo je smjernice za procjenu endometrija, koji je obično glavni izvor kapanja ili krvarenja.[16][17]

Međutim, u žena u postmenopauzi bilo koje genitalno krvarenje je alarmantni simptom koji zahtijeva odgovarajuću studiju kako bi se isključila mogućnost malignih bolesti.

Simptomi koji se mogu pojaviti tokom menopauze i nastaviti se kroz postmenopauzu uključuju:

Ostale fizičke promjene

uredi
 
Mineralna gustina kostiju, posebno pršljenova, opada s menopauzom

Ostali fizički simptomi menopauze uključuju nedostatak energije, bol u zglobovima, ukočenost,[16] bolove u leđima,[16] povećanje dojki,[16]bolove u dojkama,[16] lupanje srca,[16] glavobolju,[16] vrtoglavicu,[16] suhoću, svrbež kože,[16] stanjivanje, trnjenje, debljanje,[16] mokraćnu inkontinenciju,[16][18] hitnost mokrenja, obrasce isprekidanog spavanja,[19][20] jako noćno znojenje,[16] te vrući valunzi.[16]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b "Menopause: Overview". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 28. 6. 2013. Arhivirano s originala, 2. 4. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  2. ^ a b c d "Menopause: Overview". PubMedHealth. 29. 8. 2013. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  3. ^ Takahashi TA, Johnson KM (maj 2015). "Menopause". The Medical Clinics of North America. 99 (3): 521–34. doi:10.1016/j.mcna.2015.01.006. PMID 25841598.
  4. ^ a b c "What is menopause?". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 28. 6. 2013. Arhivirano s originala, 19. 3. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  5. ^ a b Sievert, Lynnette Leidy (2006). Menopause : a biocultural perspective ([Online-Ausg.] izd.). New Brunswick, N.J.: Rutgers University Press. str. 81. ISBN 9780813538563. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017.
  6. ^ International position paper on women's health and menopause : a comprehensive approach. DIANE Publishing. 2002. str. 36. ISBN 9781428905214. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017.
  7. ^ a b c d "What are the symptoms of menopause?". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 6. 5. 2013. Arhivirano s originala, 20. 3. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  8. ^ "What Is Menopause?". National Institute on Aging. Pristupljeno 6. 10. 2018.
  9. ^ "What causes menopause?". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 6. 5. 2013. Arhivirano s originala, 2. 4. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  10. ^ Warren M, Soares CN, ured. (2009). The menopausal transition: interface between gynecology and psychiatry ([Online-Ausg.] izd.). Basel: Karger. str. 73. ISBN 978-3805591010.
  11. ^ "How do health care providers diagnose menopause?". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 6. 5. 2013. Arhivirano s originala, 2. 4. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  12. ^ Wood J. "9". Dynamics of Human Reproduction: Biology, Biometry, Demography. Transaction Publishers. str. 401. ISBN 9780202365701. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017.
  13. ^ a b c d e f g "What are the treatments for other symptoms of menopause?". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 28. 6. 2013. Arhivirano s originala, 20. 3. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  14. ^ Krause MS, Nakajima ST (mart 2015). "Hormonal and nonhormonal treatment of vasomotor symptoms". Obstetrics and Gynecology Clinics of North America. 42 (1): 163–79. doi:10.1016/j.ogc.2014.09.008. PMID 25681847.
  15. ^ Franco OH, Chowdhury R, Troup J, Voortman T, Kunutsor S, Kavousi M, Oliver-Williams C, Muka T (juni 2016). "Use of Plant-Based Therapies and Menopausal Symptoms: A Systematic Review and Meta-analysis". JAMA. 315 (23): 2554–63. doi:10.1001/jama.2016.8012. PMID 27327802.
  16. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t Hoffman, Barbara (2012). Williams Gynecology. New York: McGraw-Hill Medical. str. 555–56. ISBN 9780071716727.
  17. ^ Dreisler E, Poulsen LG, Antonsen SL, Ceausu I, Depypere H, Erel CT, Lambrinoudaki I, Pérez-López FR, Simoncini T, Tremollieres F, Rees M, Ulrich LG (juni 2013). "EMAS clinical guide: assessment of the endometrium in peri and postmenopausal women". Maturitas. 75 (2): 181–90. doi:10.1016/j.maturitas.2013.03.011. PMID 23619009.
  18. ^ Pérez-López FR, Cuadros JL, Fernández-Alonso AM, Chedraui P, Sánchez-Borrego R, Monterrosa-Castro A (decembar 2012). "Urinary incontinence, related factors and menopause-related quality of life in mid-aged women assessed with the Cervantes Scale". Maturitas. 73 (4): 369–72. doi:10.1016/j.maturitas.2012.09.004. PMID 23041251.
  19. ^ Arakane M, Castillo C, Rosero MF, Peñafiel R, Pérez-López FR, Chedraui P (juni 2011). "Factors relating to insomnia during the menopausal transition as evaluated by the Insomnia Severity Index". Maturitas. 69 (2): 157–61. doi:10.1016/j.maturitas.2011.02.015. PMID 21444163.
  20. ^ Monterrosa-Castro A, Marrugo-Flórez M, Romero-Pérez I, Chedraui P, Fernández-Alonso AM, Pérez-López FR (april 2013). "Prevalence of insomnia and related factors in a large mid-aged female Colombian sample". Maturitas. 74 (4): 346–51. doi:10.1016/j.maturitas.2013.01.009. PMID 23391501.

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Menopauza

Šablon:Menstruacijski ciklus

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Menopauza&oldid=3362260"