Alpinizam na Veleži

Alpinizam na Veleži ima višedecenijsku tradiciju započetu sredinom 20. stoljeća i prekinutu početkom rata u Bosni i Hercegovini. Sjeverna stijena Veleži, s barijerom dužom od 10 km, idealna je za ljubitelje alpinizma i jedna je od najprepoznatljivijih i najvećih u jugoistočnoj Evropi. Mnogi je upoređuju sa sjevernom stijenom Triglava. Na njoj je do 1992. već ispenjano više od 50 alpinističkih smjerova. Alpinistički vodič za Velež autora Dragana Ilića i Emire Hukić sadrži opise svih uspona u barijeri Veleži, kao i historijat penjanja na ovoj planini. Ilić je prvi bosanskohercegovački alpinist s usponom na Aconcagvu 1988.

Velež

Otvaranje ovog područja u penjačkom smislu najviše je vezano za Muhameda Šišića i Branimira Maltarića, koji su 1974. prvi prepenjali Ilijin smjer u sjevernoj stijeni Botina. Tome su prethodili pionirski pokušaji u kojima su još učestvovali Faruk Zahirović i Zdravko Raštegorac. Iste godine (Nova godina 1974/1975) tim smjerom obavljen je i zimski uspon, koji je, osim spomenutih penjača, izveo i Miodrag Rakić. U sljedećim godinama otvarani su novi smjerovi, a veliki kamp slovenskih alpinista 1982. rezultirao je s gotovo 40 novih smjerova.

"Srce Veleža"

Planinarsko društvo "Treskavica" iz Sarajeva, općina Nevesinje, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske i Turistička organizacija Republike Srpske, u saradnji s glavnim partnerom "MarketMakersom" (Ambasada Švicarske), od 2017. realiziraju projekt "Srce Veleža". Koordinator je Zehrudin Isaković, višegodišnji planinarski aktivist, autor brojnih dokumentarnih filmova o planinama Bosne i Hercegovine i svijeta, bivši predsjednik Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine i član PD "Treskavica". Cilj projekta jest da se Velež vrati u fokus alpinističke zajednice, privuku svi koji vole prirodu, adrenalin, planinarenje, što bi bila osnova za dugoročni razvoj održivog turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Već je održano nekoliko kampova uz učešće više od 100 alpinista i planinara iz pet zemalja regije, zajedno s predstavnicima općine Nevesinje.

Na osnovu projekta "Srce Veleža" izrađena je ferata po francuskom modelu, nekoliko alpinističkih smjerova od deset planiranih, pripremljenih za sportsko penjanje, kao i markiranje planinarske staze (hiking trail), od podnožja pa do vrha Botina. Izgradnja ferate bila je vrlo kompliciran i odgovoran posao. Uređene su staze kroz vertikalne dijelove stijene, gdje je bušenjem metalnih ankera i stopa za penjanje te njihovim uvezivanjem stvoren osigurani planinarski put, a opasnosti svedene na minimum. Duga je približno 400 m i vodi na Botin. U stijenu je ugrađeno 1.350 kg opreme. Sajla je duga otprilike 600 m. Radove je izvela ekipa volontera, sastavljena od iskusnih alpinista iz PD "Treskavica".

Pristup ferati vodi od Nevesinja, odakle se ide na sjevernu stranu planine, prema selu Lakat, gdje počinje makadamski put u smjeru planinarske staze.