Zabrđe (Kiseljak)
Zabrđe je naseljeno mjesto u općini Kiseljak, Bosna i Hercegovina. Nalazi se u gornjem toku rijeke Lepenice, na južnom dijelu područja koje se danas naziva Lepenica. Ono obuhvata dio sliva te rijeke od Kiseljaka, na sjeveru, do sastavaka Crne Rijeke i Bioče, koje je formiraju. Samo naselje nalazi se u dolini uz rijeku, a iznad je brdo Brdanjak. Na Brdnjaku, koji se nalazi između sela Zabrđa i Toplice, na aktivnom katoličkom groblju je nekropola stećaka. U neposrednoj blizini katoličkog, nalazi se i muslimansko groblje. Na jednom sljemenjaku sa postoljem, dimenzija 2x1,1x1,2 m. je grb i natpis velikog kneza bosanskog Radoja Radosalića Pribinića. Nekropola je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
Zabrđe | |
|---|---|
(naselje) | |
  Zabrđe | |
| Koordinate: 43°50′21″N 18°06′53″E / 43.839248°N 18.114796°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Srednjobosanski |
| Općina | Kiseljak |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 188 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71250 |
| Pozivni broj | (+387) 30 |
| Matični broj | 125474[1] |
| Matični broj općine | 10472 |
U ranom srednjem vijeku pa sve do XIV stoljeća postojala je velika župa Lepenica, koja se prostirala na području današnjih općina Fojnica, Kreševo i Kiseljak. Bila je jedna od sedam župa u srednjoj ili gornjoj Bosni. Najstariji historijski podatak o župi Lepenici nalazi se u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV iz 1244. godine, u kojoj se, između ostalog, potvrđuje bosanskom biskupu posjed “Rozil in supa Lepeniza, apud ecclesiam s. Michaelis”. U to vrijeme bila je ova župa u direktnom posjedu bosanskih banova, a do 1463. godine u direktnom posjedu dinastije Kotromanića.
Kraj je, slomom srednjovjekovne države 1463. godine, potpao pod osmansku vlast, koja je ubrzo formirala nahije, koje su obuhvatale teritorije kasnosrednjovjekovnih župa. Nahija Lepenica prostirala se na području Lepenice u užem smislu, a to je sliv rijeke Lepenice sa većim naseljima i ekonomskim centrima oko sastavaka Lepenice i Fojničke rijeke, tj. oko Kiseljaka i Podastinja.
Stanovništvo uredi
| Sastav stanovništva – naselje Zabrđe | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 188 (100,0%) | 331 (100,0%) | 288 (100,0%) | 260 (100,0%) | 216 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 163 (86,70%) | 153 (46,22%)1 | 115 (39,93%)1 | 97 (37,31%)1 | – | ||
| Hrvati | 25 (13,30%) | 175 (52,87%) | 161 (55,90%) | 163 (62,69%) | 150 (69,44%) | ||
| Jugoslaveni | – | 2 (0,604%) | 12 (4,167%) | – | 64 (29,63%) | ||
| Srbi | – | 1 (0,302%) | – | – | 2 (0,926%) | ||
Reference uredi
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 1. 11. 2015.
- ^ "Stećci u Zabrđu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 12. 2020.
- ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2016.