Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

Umjetnička galerija BiH je najstarija bosanskohercegovačka institucija koja se bavi zaštitom i promocijom kulture i likovne umjetnosti ^[1] , osnovana je 11. oktobra 1946. godine u Sarajevu odlukom Vlade Narodne Republike BiH. Galerija je za javnost otvorena 1959. godine svojom prvom stalnom postavkom.

Primarni zadatak i obaveza UGBiH je da prikuplja i otkupljuje djela naših i stranih likovnih umjetnika, te da izlaganjem tih djela i organiziranjem izložbi utiče na razvoj umjetnosti i da se javnost upoznaje o likovnoj umjetnosti. Galerija je po osnivanju preuzela kolekciju Galerije slika Državnog muzeja (Zemaljski muzej BiH) koju je činilo više od šesto djela, uglavnom slika i crteža. Na vijest o osnivanju Umjetničke galerije, slikar i grafičar Branko Šotra skupio je u Beogradu 83 djela jugoslavenskih umjetnika i poklonio ih galeriji.

Tokom 65 godina postojanja i rada, putem otkupa, poklona, donacija i zaostavština, fundus Umjetničke galerije BiH narastao je na gotovo 6.000 umjetničkih djela što je čini jedinstvenom institucijom na prostoru Bosne i Hercegovine.

Bogati fundus galerije podijeljen je u nekoliko kolekcija^[2]:

Bosanskohercegovačka umjetnost
Međunarodna kolekcija donacija
Kolekcija djela iz bivše Jugoslavije
Ikone
Kolekcija švicarskog umjetnika Ferdinanda Hodlera
Kolekcija fotografija i novih medija
Likovni arhiv „Nada“.

Među vrijednim likovnim djelima nalaze se i slike velikana bosanskohercegovačke likovne umjetnosti, Mice Todorović, Ismeta Mujezinovića, Voje Dimitrijevića, Bekira Misirlića, Romana Petrovića, Gabrijela Jurkića, Behaudina Selmanovića i drugih.

U okviru Galerije nalazi se i restauratorsko-konzervatorska radionica (koja je opremljena najsavremenijom opremom u BiH) i specijalizirana biblioteka koja sadrži oko 10.000 bibliotečkih jedinica iz oblasti historije umjetnosti, teorije umjetnosti, estetike, historije, filozofije itd.

Tokom rata iz UGBiH, pod do danas nerazjašnjenim okolnostima, nestalo je 51 umjetničko djelo.^[3]

“	"Ono što je nestalo iz Galerije BiH i ukradeno od mene jeste sitnica u odnosu na sve ono što je odnešeno iz Sarajeva. Gdje su stotine slika iz Izvršnog vijeća sa Marindvora? Znam pouzdano da je pred rat u toj zgradi bilo najmanje 150 umjetnina. Djela su nestajala i iz općina, konkretno iz Novog Sarajeva, ali i iz Collegiuma Artisticuma… Nisu to radili amateri. Među njima su bili profesionalci koji su odlično znali šta je legalno, a šta crno tržište. (o krađi vrijednih umjetničkih predmeta iz Sarajeva tokom minulog rata, "BH Dani", br 160, 23. juni 2000)	”
Seid Hasanefendić bivši direktor Umjetničke Galerije BiH

Zgrada u kojoj se nalazi Umjetnička galerija izgrađena je oko 1912. godine kao robna kuća Ješue i Mojce Saloma. Pretpostavlja se da je djelo Josipa Vancaša. Po svojim odlikama spada u kasna djela historicizma, a pored renesansno-klasicističkih oblika na njoj se prepoznaju i elementi secesije. Period nakon rata u UGBiH obilježen je velikim radovima na sanaciji ratne štete kao i potpunoj rekonstrukciji cijelog objekta uz potporu inozemnih donatora: Svjetske banke, Švicarske, Portugala, Njemačke i UN-a. Obnovljena je fasada, depo slika, uređen je galerijski prostor koji je obogaćen i novom Švicarskom galerijom na drugom spratu.

Umjetnička galerija BiH je jedna od sedam institucija kulture od državnog značaja, pored koje su i Zemaljski muzej BiH, Kinoteka BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Historijski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovida lica BiH. Ove institucije imaju neriješen pravni status. Umjetnička galerija BiH, zbog nedostatka novčanih sredstava i podrške, zatvorila je svoja vrata za javnost 11. septembra 2011. nakon 65. godina bogatog i neprekinutog djelovanja. Imenovanjem Straje Krsmanovića na mjesto vršioca dužnosti direktora, Galerija je otvorena u augustu 2012. godine i od tada radi redovno, ali njen pravni status i dalje ostaje neriješen.