Žlijezde su organi koji imaju ulogu proizvodnje materija korisnih za organizam i njihovog izlučivanja. Žlijezda je obično sastavljena od parenhima kojeg čine ćelije epitela koje proizvode i izlučuju sekret, i strome sastavljene od vezivnog tkiva koji oblikuje i podržava tkivo žlijezde i omogućuje prolaz krvnih žila i nervnih završetaka u samu žlijezdu.

Egzokrine žlijezde
Endokrine žlijezde

Na osnovu dijela tijela gdje izlučuju proizvedene materije, žlijezde se dijele na dvije vrste:

  • Egzokrine žlijezde, koje luče proizvedene materije izvan tijela ili u šupljine koje su povezane sa vanjskim prostorom.
  • Endokrine žlijezde, koje luče proizvedene materije u krv.

Sve žlijezde imaju isto porijeklo u histološkom smislu. Potječu od sloja epitela koji se procesom invaginacije produbi u vezivno tkivo na kojem leži, čineći tako vrećastu tvorevinu. Ćelije koje čine bazalni dio ("dno") vrećaste strukture se naknadno diferenciraju i specijaliziraju za proizvodnju sekreta. Ove vrećaste strukture, koje nose naziv adenomeri, čine osnovnu građevnu jedinicu svake žlijezde. Adenomeri se vrlo često organiziraju u grozdaste strukture višeg reda koje su kod egzokrinih žlijezda povezane sekrecijskim kanalom s epitelom od kojeg vuku porijeklo, tj. s epitelom neke tjelesne šupljine ili s kožom. Tkiva endokrinih žlijezda imaju isti mehanizam nastanka, s razlikom da stanice endokrinih žlijezda gube vezu s izvornim tkivom i ne organiziraju se u adenomere. Parenhim endokrine žlijezde je organiziran oko guste mreže vijugavih kapilara unutar kojih izlučuju proizvedene materije, tj. hormone.

Vanjski linkovi

uredi