Stari grad Ostrovica

Stari grad Ostrovica je velika fortifikovana građevina na strmom brdu koje se nadvija nad lijevom obalom gornjeg toka rijeke Une kod naselja Ostrovica, nedaleko Kulen Vakufa, u općini Bihać, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [1]

Stari grad Ostrovica
Ostrovica (Bihać), Bosna i Hercegovina
Kulen Vakuf Ostrovica 2.JPG
Stari grad Ostrovica
Vrsta građevine utvrda
Tip brdska tvrđava (burg)
Građevni materijal tesani kamen
Položaj Ostrovica,
Unsko-sanski kanton
Osnivanje 15. vijek
Vlasnici Knezovi Kurjakovići,
knezovi Frankopani,
Juraj Mikulčić,
Ivan Keglević,
begovi Kulenovići
Stanje sačuvanosti ruševina

Pominje se u 15. vijeku kao posjed hrvatske vlasteoske familije Kurjaković. Vjerovatno je izgrađena na temeljima koji potiču još iz antičkog perioda. U srednjem vijeku se nalazila u hrvatskoj župi Lapac. Osim Kurjakovićima, pripadala je neko vrijeme Frankopanima, Jurju Mikulčiću, Ivanu Kegleviću, a nakon zauzimanja od strane Osmanlija i Kulenovićima.

Osvajanjem srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva 1463. godine, Osmanlije su pojačale pritisak na hrvatska područja, pa tako i na Ostrovicu. Zauzeli su je u decembru 1523. godine i pripojili bosanskom pašaluku. U sastavu Osmanlijskog carstva ostala je sve do 1878. godine, kada dolazi pod upravu Habsburške monarhije.

Za vrijeme vladavine Osmanlija fortifikacija je proširena i ojačana, i u njoj je boravila vojna posada. U prvo vrijeme njome je komandovao dizdar (16. i 17. vijek), a od kraja 17. vijeka kapetan, te je bila sjedište Kapetanije Stara Ostrovica. U sastavu te kapetanije bila su još manja utvrđenja Orašac, Havala, Džisri-kebir (današnji Kulen Vakuf), Čovka i Donji Lapac. Kapetansku funkciju obavljali su dug niz godina pripadnici bosanske begovske porodice Kulenović. Kasnije, kad je Donji Lapac potpao pod habsburšku upravu i vraćen u okvire Hrvatske, sjedište kapetanije je premješteno u utvrđenje Prkose, kako se ne bi nalazilo preblizu granice. [2]

Bedemi ostrovičke tvrđave prošireni su i ojačani nekoliko puta, najviše početkom 17. vijeka za vladavine sultana Ahmeda I., te u 18. vijeku, kada dobivaju današnji oblik. Njihove su dimenzije 117 metara u dužinu i 83 metra u širinu.[3]

Nakon Prvog svjetskog rata Ostrovica je ostala u bosansko-hercegovačkim okvirima, te ušla najprije u sastav Države Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije i SFRJ. Nalazi se na području koje je 2008. god. proglašeno za Nacionalni park Una. U novijem periodu na njoj se povremeno vrše sanacijski i rekonstrukcijski radovi, kako bi bila turistički atraktivnija.

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ "Ostrovica". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016.
  2. ^ "Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI". Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  3. ^ "Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI" (PDF). Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –. Pristupljeno 9. 2. 2016.

Vanjski linkoviUredi