Kulen Vakuf

naselje u Bihaću, Bosna i Hercegovina

Kulen Vakuf je naseljeno mjesto u sastavu općine Bihać, Bosna i Hercegovina.

Kulen Vakuf
(naselje)
Kulen Vakuf 1.JPG
Pogled na Kulen Vakuf sa mosta na Uni
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Unsko-sanski
Općina Bihać
Koordinate 44°34′00″N 16°05′00″E / 44.566667°N 16.083333°E / 44.566667; 16.083333
Stanovništvo
 - Naselje 457 (2013)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 77206
Pozivni broj (+387) 37
Matični broj 101036[1]
Matični broj općine 10049
Kulen Vakuf u Bosni i Hercegovini


Pogledu na selo

GeografijaUredi

Smješteno je na rijeci Uni udaljeno četrdesetak kilometara od Bihaća u pravcu Bosanskog Petrovca.

HistorijaUredi

Most u Kulen Vakufu je sagrađen između 1703. i 1730. kao Džisri Kebir (Veliki Most), na umjetno stvorenom otoku uz lijevu obalu Une a porušen iza 1878. U gradu su bile 2 tabije i dvoja vrata. S desnom obalom Une bio je vezan velikim mostom, koji je nekada bio i natkriven. Još 1934. vidjeli su se temelji njegovih zidina. Posadom je zapovijedao aga kao ćehaja ostrovičkog kapetana.[2] Nekad je bio centar trgovine i kulture. U svojoj historiji stradao je više puta. Najveći zločin desio se 6-8. septembra 1941. kada je stradalo, prema nekim izvorima, oko 1.300 civilnih žrtava pripadnika bošnjačke nacionalnosti,[3] a prema drugim izvorima oko 2.300 žrtava.[4] Mjesto slično je nastradalo od srpskih snaga tokom Rata u BiH zajedno sa žiteljima naselja Klisa, Orašac i Ćukovi.[5]

Na strmom brdu iznad Une, nedaleko od Kulen Vakufa, u naselju Ostrovica, nalazi se veliko srednjovjekovno i osmanlijsko utvrđenje Stari grad Ostrovica.

StanovništvoUredi

Sastav stanovništva – naselje Kulen Vakuf
2013.[6]1991.[7]1981.[8]1971.[9]
Osoba457 (100,0%)1 063 (100,0%)1 023 (100,0%)1 059 (100,0%)
Bošnjaci426 (93,22%)1 770 (72,44%)1 693 (67,74%)1 819 (77,34%)
Bosanci15 (3,282%)
Srbi5 (1,094%)182 (17,12%)185 (18,08%)214 (20,21%)
Hrvati3 (0,656%)3 (0,282%)7 (0,684%)6 (0,567%)
Ostali3 (0,656%)9 (0,847%)2 (0,196%)11 (1,039%)
Nisu se izjasnili2 (0,438%)
Slovenci1 (0,219%)1 (0,098%)2 (0,189%)
Muslimani1 (0,219%)
Bosanci i Hercegovci1 (0,219%)
Jugoslaveni99 (9,313%)135 (13,20%)7 (0,661%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnostiUredi

ReferenceUredi

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 28. 8. 2015.
  2. ^ GRADOVI U BOSNI I HERCEGOVINI -Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela, II, Sarajevo 1991
  3. ^ PRVI KRAJIŠKI NOP ODRED - Branko J. Bokan, 1988
  4. ^ ZLOČINI USTANIKA U LJUTOČKOJ DOLINI SEPTEMBRA 1941 -Dr. Mujo Begić
  5. ^ "O pokolju u Kulen Vakufu 1941. godine: A što kada partizani počine genocid?". nasevijesti.com. Arhivirano s originala, 28. 8. 2016. Pristupljeno 28. 8. 2015.
  6. ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015.
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015.

Vanjski linkoviUredi