Mehmed-beg Kulenović
Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo. |
Mehmed-beg Kulenović (Kulinović) (Kulen Vakuf, oko 1776 - Mišar 13.8.1806), poznatiji kao Kulin-kapetan[1], sedmi kapetan kapetanije Stara Ostrovica iz loze Kulenovića, komandant bosanske spahijske konjice, tj. lijevog krila vojske bosanskog ejaleta u bitki na Mišaru i junak nekoliko narodnih pjesama.
Porijeklo i život uredi
Kulin-kapetan se prvi put spominje 1792. godine, kao kapetan staroostrovičke kapetanije, upravljanje kojom je naslijedio od Hadži-Ibrahim-bega Kulenovića (Kulinovića). Prema predanju, radi blizine novouspostavljene granice, on je sagradio kulu i odžak na Prkosima i tamo prenio sjedište kapetanije iz tvrđave Stara Ostrovica. Grana begovske porodice Kulenović, jedne od najrazgranatijih begovskih porodica u Bosni i Hercegovini uopće, kojoj je pripadao Kulin-kapetan, se bavila i zakupljivanjem harača, tako da se prozvala Haračlije.[2] Kulin-kapetan je bio jedan od najaktivnijih i najratobornijih krajiških kapetana svoga vremena. Učestvovao je u vojnim pohodima nekoliko bosanskih vezira, počev od onog sa Bećir-pašom (Ebu Bekir-paša) na Beograd, sa ciljem smirivanja ustanka raje protiv beogradskih dahija, zatim u odbrani Višegrada i Užica od srpskih ustanika, čuvanju granice na Drini, upadima u Mačvu i Pocerinu, sve do pohoda u ljeto 1806. godine i bitke na Mišaru.[3]
Bitka na Mišaru i smrt uredi
U bici na Mišaru je komandovao lijevim krilom bosanske vojske, tj. konjicom bosanskih spahija. Prema zabilježenim izjavama učesnika i analizama nekih srpskih vojnih historičara, prilikom boja na Mišaru srpski ustanici su se uglavnom ograničili na borbu iz utvrđenog šanca i rijetko su se usuđivali na ispade iz šanca. Srpska konjica, koja je bila predviđena kao rezerva i smještena nedaleko od šanca kod sela Žabar, bila je već prilikom prve ozbiljnije upotrebe na Mišaru brzo razbijena od dobro uvježbane i iskusne konjice bosanskih spahija, predvođene Kulin-kapetanom. Borbe na Mišaru su trajale nekoliko dana uz obostrane gubitke. Uspjeh srpskih ustanika sastojao se u tome što su se održali na Mišaru, i time spriječili prolazak bosanske vojske prema opkoljenom Beogradu.[4] Dana 13. augusta 1806, predvodeći novi napad bosanske konjice na šanac, Kulin-kapetan je bio izazvan na dvoboj od strane vojvode Luke Lazarevića. Kulin-kapetan je iz dvoboja izašao kao pobjednik, ali je zatim mučki ubijen iz unaprijed postavljene zasjede od strane srpskih ustanika iz pratnje vojvode Luke Lazarevića. Tijelo Kulin-kapetana je prenijeto u Bosnu i ukopano u haremu džamije u Janji, gdje mu se i danas nalazi turbe. Filip Višnjić je opjevao Kulin-kapetana u pjesmama "Knez Ivan Knežević" i "Boj na Mišaru", uzimajući ga kao centralnu ličnost i glavnog zapovjednika vojske bosanskog ejaleta. Kulin-kapetana je na kapetanskoj dužnosti kapetanije Stara Ostrovica naslijedio njegov sin Ahmed-beg Kulenović (Kulinović).
Reference uredi
- ^ Vojna Enciklopedija JNA, Drugo izdanje, Tom 4; Jakac-Lafet, 1972
- ^ Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 1980
- ^ Časopis za kulturnu historiju Gornje Spreče Šeherdžik,Godina 1,Broj 1, Kalesija, Decembar 2008
- ^ Dževad Tosunbegović, Edhem Omerović, Značajni događaji iz prošlosti Janje - Kulin kapetan, historija i legenda, javna tribina, 2006