Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)

općina u Bosni i Hercegovini

Pale (prije Pale-Prača) jedna je od tri općine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Centar općine je naselje Prača. Geografski položaj, plodno tlo, pogodna klima, šume bogate raznom divljači i šumskim plodovima davale su ljudima u davna vremena dobre uslove za život tako da se i danas mogu naći ostaci civilizacije iz srednjeg vijeka.

Pale
Općina
Općina Pale
Kanjon Prače
Kanjon Prače
Službeni grb Pale
Grb
Općina Pale u Bosni i Hercegovini
Općina Pale u Bosni i Hercegovini
Pale nalazi se u Bosna i Hercegovina
Pale
Pale
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°45′50″N 18°45′50″E / 43.764°N 18.764°E / 43.764; 18.764
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonBosansko-podrinjski
Vlada
 • NačelnikAlmin Ćutuk[1] (SDA)
Površina
 • Općina87,01 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina904
 • Općina (gustoća)10,39 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj73 290
Pozivni broj(+387) 38
Matični broj općine11576[2]
Veb-sajtwww.praca.ba

Geografija

Prača i Hrenovica su smještene na obalama rijeke Prače u veoma plodnoj dolini, opasane planinama Jahorinom nadmorske visine oko 1900 m i Romanijom nadmorske visine oko 1400 m te visovima: Crnim rajskim vrhom, Klekom i Borovcom. Udaljena je od sjedišta kantona, grada Goražde, oko 40 km.

U općini se nalazi 15 naselja: Brdarići, Brojnići, Bulozi, Čeljadinići, Čemernica, Datelji, Donja Vinča, Kamenica, Komrani, Prača, Hrenovica, Srednje, Šainovići, Turkovići i Vražalice.[3]

Historija

Naselje Prača se nalazi na trasi ceste koja se spominje u raznim historijskim periodima. Komunikaciju su prvi uspostavili ilirsko pleme Dezitijati, koji su nastanjivali ovo područje pred sam kraj bronzanog doba. Iz trgovačkih odnosa Ilira i Grka razvila se grčka kolonija u Prači. O tome svjedoči pronađeni novac, isti kao i iz grčke kolonije Thasos.[4]

Rimljani su uspostavili frekventnu saobraćajnicu koja je povezivale tadašnju Naronu (Metković) sa Podrinjem i Podunavljem.

U srednjem vijeku u naselju je bilo smješteno vrlo važno trgovište, jer je samo naselje predstavljalo raskrižje putnih pravaca koji su, između ostalog, vodili za Borač, rezidenciju porodice Radinovića-Pavlovića. U 14. vijeku je potpuno razvijeno trgovište sa dubrovačkom kolonijom. Na lokalitetima sela Komrani, Cemernica i drugim mjestima i danas se nalazi veliki broj stećaka. U blizini Prače nalaze se ostaci drevnog grada Pavlovac kojim je vladala neobična vladarka Jerina.

U srednjem vijeku, ovuda prolazi trasa historijskog bosanskog druma, tzv. "Bosanske džade", koji iz srednje Evrope prolazi kroz Hrvatsku, Bosnu i Srbiju. Trasa ove ceste je preko Prače, Goražda i Novog Pazara povezivala Sarajevo sa Carigradom. Kasnije je austrougarska uprava na istoj trasi podigla uskotračnu prugu.[5]

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Pale se nalazi sljedeći spomenik:

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – općina Pale (FBiH)

Sastav stanovništva – općina Pale (FBiH)
2013.1991.
Osoba904 (100,0%)526 (100,0%)
Bošnjaci859 (95,02%)494 (93,92%)1
Srbi33 (3,650%)32 (6,084%)
Bosanci8 (0,885%)
Hrvati1 (0,111%)
Jugoslaveni1 (0,111%)
Muslimani1 (0,111%)
Nisu se izjasnili1 (0,111%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Pale (FBiH)". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Stanovništvo". Općina Pale u Federaciji BiH. Arhivirano s originala, 18. 4. 2021. Pristupljeno 8. 3. 2021.
  4. ^ "OBILJEŽEN 27.SEPTEMBAR DAN OPĆINE PALE FBIH I DAN OSLOBOĐENJA HRENOVICE". praca.ba. Pristupljeno 10. 11. 2016.
  5. ^ http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2845[mrtav link] Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
  6. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Pale, FBiH)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 22. 12. 2015.[mrtav link]
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 10. 2015.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 10. 2015.

Vanjski linkovi