Slatina (Laktaši)

naselje u Laktašima, Bosna i Hercegovina

Slatina je naseljeno mjesto u gradu Laktaši, Bosna i Hercegovina. Prema popisu stanovništva 1991. u selu su živjela 1.153 stanovnika.[2][3]

Slatina
Naseljeno mjesto
Banja Slatina
Banja Slatina
Slatina nalazi se u Bosna i Hercegovina
Slatina
Slatina
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°49′31″N 17°17′55″E / 44.8253°N 17.2986°E / 44.8253; 17.2986
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradLaktaši
Nadmorska visina205 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.376
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 51
Matični broj212512[1]
Matični broj općine20311

Danas se u centru Slatine nalaze bazeni sa ljekovitom vodomm koju, u okviru banje, koristi i renovirana bolnica sa nasavremenijom opremom. U istom kompleksu je i restoran "Park".

Geografija uredi

Slatina se nalazi između istoimene meandrirajuće rijeke (Slatina) i njenih pritoka Ercegovačka rijeka (lijeva) i Lovački potok (desna). Slatina je lijeva pritoka Turjenice, desne pritoke Vrbasa.[4][5][6]

Historija uredi

Naziv Slatine se, tokom historije, više puta mijenjao, jer se nekada zvala Ilidža Slatina i Banja Slatina.

Tokom Drugog svjetskog rata, Lijevče polje, uključujući i Slatinu, pomagalo je operacije 14. srednjobosanske udarne brigade širom Srednje Bosne. Bila je i jedno od perifernih poprišta borbi za oslobođenje Prnjavora.

Privreda uredi

Privreda Slatine počiva na turističkoj ponudi. U mjestu je izgrađen luksuzni hotel Slateks sa oko 50 soba.

Tu je i tekstilno-industrijsko preduzeće Slateks, koji zapošljava oko 200 radnika.

Kultura uredi

Slatina je šire poznata i po Staroj Crkvi koja se nalazi samo 3–4 km od centra ovog mjesta. Crkva je od drveta i male veličine pa se u nju smože ući samo u pognutom položaju. Prema prihvaćenoj legendi, crkva je sama od sebe iznikla preko noći, na brdašcetu, tokom osmnlijske vladavine. Tu se tradicijski, svakogBožića i Uskrsa, okuplja na stotine religioznog i ostalog naroda.

U Slatini je i školu Holandija, koju su, poslije zemljotresa 1969. sagradili Holanđani po kojima je i imenovana.

Svake godine, ljetu se održava manifestacija Dani jagoda, koja okuplja stotine mladih koji se takmiče u raznim popularnim disciplinama.

Stanovništvo uredi

Sastav stanovništva – naselje Slatina
2013.[7]1991.[8]1981.[9]1971.[10]
Osoba1 376 (100,0%)1 153 (100,0%)1 180 (100,0%)1 188 (100,0%)
Srbi1 328 (96,51%)1 031 (89,42%)1 049 (88,90%)1 103 (92,85%)
Slovenci20 (1,453%)9 (0,763%)41 (3,451%)
Hrvati17 (1,235%)9 (0,781%)10 (0,847%)18 (1,515%)
Nisu se izjasnili3 (0,218%)
Jugoslaveni2 (0,145%)83 (7,199%)60 (5,085%)1 (0,084%)
Makedonci2 (0,145%)
Ukrajinci2 (0,145%)
Muslimani1 (0,073%)
Nepoznato1 (0,073%)
Ostali29 (2,515%)47 (3,983%)18 (1,515%)
Bošnjaci1 (0,087%)12 (0,169%)14 (0,337%)1
Crnogorci3 (0,254%)3 (0,253%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference uredi

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 30. 11. 2015.
  2. ^ Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  3. ^ Internet - izvor: Popis po mjesnim zajednicama - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf Arhivirano 5. 10. 2013. na Wayback Machine.
  4. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  5. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće "Sejtarija", Sarajevo.
  6. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  7. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 69)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 30. 11. 2015.
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. 11. 2015.
  10. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. 11. 2015.

Vanjski linkovi uredi