Rizoidi su izbočenja koja se javljaju iz donjih epidermnih ćelija kod mahovina i algi. Po strukturi i funkciji slični su korijenovim dlačicama vaskularnih kopnenih biljaka. Slične strukture formiraju neke gljive. Rizoidi mogu biti jednoćelijski ili višećelijski.[1] Korijen je višećelijski organ, sastavljen od više tkiva koja skupa obavljaju zajedničku funkciju.

Biljke su nastale u vodenom okruženju i postepeno su migrirale na kopno, tokom svog dugog toka evolucije. U vodi ili u njenoj blizini, biljke bi mogle apsorbirati vodu iz svoje okoline, bez potrebe za posebnim organom ili tkivom koje upija. Uz to, u primitivnim stanjima razvoja biljaka, diferencijacija tkiva i podjela rada bila je minimalna, tako da nije bilo potreba za specijaliziranim tkivom koje apsorbira vodu. Nakon što su biljke naselile kopno, bilo im je neophodno specijalizirano tkivo da učinkovito apsorbiraju vodu, a također i da se usidre u tlo.

Rizoidi apsorbiraju vodu kapilarnim djelovanjem, u kojem se voda kreće između niti rizoida, a ne kroz svaki od njih kao u korijenu.

Kod [[gljiva], rizoidi su male grane hifa koje rastu nadolje od stolona koji se pričvste za gljivu u supstratu, gdje luče probavne enzime i apsorbiraju probavljeni organski materijal. Zato se gljive označavaju kao apsorptivni heterotrofi.

Kod kopnenih biljaka, rizoidi su trihomi koji spajaju za tlo. U jetreni bubnjići odsutnesu ili jednoćelijske, ali su u mahovina višećelijske. Kod vaskularnihj biljaka često ih nazivaju korijen dlake, a mogu biti jednoćelijski ili višećelijski.

U određenim algama postoji opsežan rizoidni sistem, koji omogućava da se usidre u pješčani supstrat iz kojeg mogu apsorbirati hranjive tvari.[2] Microskopske slobodnoplivajuće vrste, međutim, dnemaju uopće rizoida.[3]

Također pogledajte

uredi

Cao kakao

Reference

uredi
  1. ^ Fletcher, R.L. 1987. Seaweeds of the British Isles. Volume 3 Fucophyceae (Phaeophyceae) British Museum (Natural History)ISBN 0-565-00992-3
  2. ^ Demes, Kyle W.; Littler, Mark M.; Littler, Diane S. (2010). "Comparative phosphate acquisition in giant-celled rhizophytic algae (Bryopsidales, Chlorophyta): Fleshy vs. calcified forms". Aquatic Botany. 92 (2): 157–160. doi:10.1016/j.aquabot.2009.10.012.
  3. ^ Smith, G.M.1955. Cryptogamic Botany. Volume 1 Algae and Fungi. McGraw-Hill Book Company Inc

Vanjski linkovi

uredi