Razgovor:Hej, Slaveni

Aktivne rasprave
(Preusmjereno sa Razgovor:Hej Slaveni)

UntitledUredi

Himna se zove Hej, Sloveni, bez obzira kako je ispravno u bosanskom jeziku. Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik Saša Ćetković (razgovordoprinosi) 01:23, 15 maj 2006 (CEST)

živjeće ili živjet ćeUredi

Možda je za vrijeme SFRJ, dok se jezik nazivao srpski ili hrvatski (ili tako nešto) pisalo živjet će vjekov'ma, ali ovo je ipak wiki na bosanskom jeziku. Treba li primjer, dobar je en:Hey, Slavs. Također Korisnik:Toni treba malo raspraviti sam sa sobom piše li se:

  • Socijalistička federativna republika Jugoslavija
  • Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Pa nije to Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije.

Nema potrebe za razmisljanjem, postoji pisani i propisani pravopis bosanskog jezika. Diskusija o pravilnosti pravopisa vodi se na filoloskom fakultetu i akademiji nauka. Nase je da taj pravopis provodimo, onda kad pisemo bosanskim jezikom. U slucaju drugih jezika, preporucuje se koristenje pravopisa tog jezika. dakle u vezi SFRJ Socijalistička federativna republika Jugoslavija je pravilno Toni 22:36, 24 maj 2009 (CEST)
Jesam li ja tražio da se samo ta sitnica ovdje stalno ponavlja. Bez obzira na "pisani" pravopis bosanskoga jezika (kao da nepisani pravopis postoji) moram odgovoriti da nije riječ o propisanom pravopisu, već o pravopisu nekog autora sa svojim imenom i prezimenom koji stoji iza tog jezičkog priručnika. Bilo bi lijepo da si ti pročitao bit ove priče, a to jeste...
... u bosanskome jeziku ispravno je živjeće a ne živjet će
... to je pretpostavljam svima poznato
Isto bi bilo lijepo da prestaneš sa tu nekim pominjanjem filoloških fakulteta i akademija nauka, oni mogu raspravljati o tome šta neki od autora publikuje i jednom za svagda dati konačno mišljenje o tome kakav bi pravopis bosanskog jezika trebao da bude. Do dana današnjeg nije bilo takvog konačnog mišljenja nijedne instititucije od relevantijeg značaja, kao što je akademija nauka (naravno ako pustimo političare po strani)
Da li je toliko teško prihvatiti da ako je već tekst bivše himne, bivše zajednice država na srpsko-hrvatskom da se to onda lijepo označi i mirna Bosna.
Ili da imamo lijepo dva teksta, jedan na srpsko-hrvatskom (hrvatsko-srpskom) i drugi na bosanskom jeziku, kako ne bi radili zabunu kod čitatelja o tome šta je bosanski jezik a šta je srpsko-hrvatski jezik.
Molio bi da odgovoriš na jasno postavljeno pitanje, meni se ne debatuje s tobom oko pitanja koji je pravopis bosanskog jezika, da li je oficijelan ili nije, tko je zadužen za standardizaciju bosanskog jezika i slično, pitanje je živjeće ili živjet će
Bugoslav 00:48, 25 maj 2009 (CEST)
Od dva glagola nemoze se napraviti jedan. Pravilno je zivjet ce. Diskusija nema smisla. Ako neko govori drugacije, neznaci da tako treba i pisati. Ako neko govori pogresno, neznaci da treba pogresno i pisati. Inace cemo himnu SFRJ poceti prevoditi, tako sto cemo umjesto djedova, pisati deda, ili didova ili sta ja znam kako, jer netko u BiH tako govori za ocevog i majcinog oca. Posebo sto nikakvog smisla nema himnu prevoditi. A ako ste vec zaintereisirani za rad, napisite ko je napisao himnu, kada, kako i sve ostale podatke koji su interesantni. Hvala i inace neznam odkad smo nas dvojica per du? Poznajemo li se ? Toni 12:38, 25 maj 2009 (CEST)
Oprostite, dragi gospodine Toni :) Ovdje se izgleda mora korisnicima tepati Vi?! Ne, ne poznajemo se i nakon ovakve šarade, za koju se ne smatram odgovornim, i bolje je da se ne poznajemo i da tako ostane.
E sad. Prestani izmišljati, sh je imao dve varijante, srpsku (ekavski i ijekavski dijalekt) i hrvatsku (ijekavski dijalekt). Naravno, kad to kažem ne zaboravljam, čakavski i kajkavski dijalekt te torlački (i ostale istočne) dijalekt, koji nisu bili dio standardnog sh jezika (danas makrojezika), ali su bili i ostali dio književnog jezika (koji se ne mora da pokorava standardnom jeziku, ne uvijek i ne nužno). Dakle tvoje uporno opiranje uključivanju drugih varijanti sh jezika pokazuje šta ti je zapravo namjera, nema tu nikakvog prevođenja, već samo poneko uređivanje kojem je cilj da korisniku bude kristalno jasno na kojem je jeziku himna korištena za zvaničnu upotrebu.
Prestani izmišljati da se dva glagola ne stapaju, u sh (srpskoj varijanti, ijekavskog dijalekta) se stapaju, baš kao i danas u bosanskom jeziku.
Bugoslav 00:09, 26 maj 2009 (CEST)

tekst himneUredi

Treba biti i na bosanskom jeziku. Zašto? Zbog vrlo prostog razloga, primjetio sam na drugim vikipedijama da uzimaju tekst himne iz ovog članka i pretpostavljaju da je napisan na bosanskom jeziku, iako je po Amiru riječ o srpsko-hrvatskoj varijanti. Tako se greška proširila po mnogim vikipedijama.

Moj je prijedlog ovakav tekst:

srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski bosanski

Hej Slaveni, jošte živi
Duh (riječ) naših djedova,
Dok za narod srce bije
Njihovih sinova.

Živi, živi duh slavenski
Živjet će vjekov'ma
Zalud prijeti ponor pakla
Zalud vatra groma.

Nek se sada i nad nama
Burom sve raznese,
Stijena puca, dub se lama,
Zemlja nek se trese.

Mi stojimo postojano
Kano klisurine,
Proklet bio izdajica
Svoje domovine!

Hej Slaveni, jošte živi
Duh naših djedova,
Dok za narod srce bije
Njihovih sinova.

Živi, živi duh slavenski
Živjeće vjekov'ma
Zalud prijeti ponor pakla
Zalud vatra groma.

Nek se sada i nad nama
Burom sve raznese,
Stijena puca, dub se lama,
Zemlja nek se trese.

Mi stojimo postojano
Kano klisurine,
Proklet bio izdajica
Svoje domovine!

Isto tako ne piše se, niti se ikad pisalo v'jekov'ma, uvijek i samo uvijek vjekov'ma.

Bugoslav 02:05, 24 maj 2009 (CEST)

Ne vidim razlog za prevod. Ni Lijepa naša domovino ni Bože pravde nisu prevedene. Nego postavljene sa izvornim tekstom. Što se tiče v'jekov'ma može se izmjeniti. Ako drugi preuzimaju ovu varijantu, to nije problem Wikipedije jer se radi o slobodnoj enciklopediji čiji se sadržaj stalno mijenja. --Amir pitaj 02:24, 24 maj 2009 (CEST)
PS:Iako je i ova izmjena upitna ako se ide od vijek. Sačekajmo druge za mišljenje. --Amir pitaj 02:26, 24 maj 2009 (CEST)
Ukoliko nema razloga za prevod onda ima razloga za navođenje o kojem je jeziku riječ, također treba navesti od kada do kada je važila za himnu. Još bi trebalo dodati i duh (riječ) naših djedova. Kod mnogih drugih vikipedija navedeni su prevodi na sve govorne jezike i jezičke varijante u bivšoj SFRJ, uključivo i one koje su važile prije Novosadskog dogovora. Čemu čekati po pitanju tvoje ocjene da je riječ o srpsko-hrvatskom, i moje ocjene da to treba uključiti u članak, to svakako treba odmah naznačiti. -- Bugoslav 19:36, 24 maj 2009 (CEST)
U Ustavu Republike Bosne i Hercegovine od 1993. lijepo piše da je službeni jezik još u tom trenutku bio "srpskohrvatski odnosno, hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora", zašto onda ne napisati tako u članku, jer onda bi svakom bilo jasno da tekst nije na bosanskom jeziku. Ovako se stvara kod čitalaca pogrešno mišljenje. Dobro znamo da je Ustav Republike Bosne i Hercegovine, onaj isti Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, iako nešto izmijenjen i dopunjen. U čemu je onda problem? Pored "originalnog" teksta (iako nikad nije objavljen neki original) može stajati i prijevod na bosanski jezik. -- Bugoslav 19:41, 29 decembar 2009 (CET)

Uključivanje svih južnoslavenskih jezikaUredi

Prevoditi pjesmu, ostavio bih pjesnicima i poliglotima. Pravopisne greske se nazalost cesto na wikipediji ne primjecuju i ne ispravljaju, ali u ovom slucaju nema govora da se "prevede" živjet će na pogresnu formu živjeće. Radi se o dva glagola i dvije rijeci. One se nemogu spajati u jednu da bi se nesto "prevelo". Sastavljeno pisanje rijeci je u pravopisu velika greska. Sva ova prica nema nista sa Novosadskim protokolom, niti sa jezicima juznoslavenskih naroda, nego sa gramatikom i pravopisom. Toni 22:46, 24 maj 2009 (CEST)

O kojem ti pravopisu govoriš, o onome koji je 1960. Matica hrvatska izdala (ijekavski i latiničnim pismom) pod naslovom Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom ili o onom koji je publikovala Matica srpska (ekavski i ćirilićnim pismom) pod naslovom Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom. O kakvim ti pjesnicima i poliglotima zboriš.
(2) Ma o kakvom ti prevođenju pišeš, ovdje se radi o jednoj riječi u kojoj je očita razlika između teksta bivše himne na srpsko-hrvatskom ili hrvatsko-srpskom te teksta himne na bosanskom jeziku.
(3) Prestani izmišljati o sastavljenom pisanju kao grešci, šta je s bosanskohercegovački, i sličnim primjerima.
(4) Sva ova priča ima i tekako veze sa Zaključcima iz Novoga Sada (kakav protokol), i sa jezicima južnoslavenskih naroda (osim Bugara) koji su bili konstitutivni u SFRJ, ima također veze i sa jezicima narodnosti, koji nisu jezici južnoslavenskih naroda, a bilo im je Ustavom SFRJ zagarantirano pravo na uporabu svojeg jezika i svojeg pisma. Svim tim jezicima je mjesto ovdje, u ovom članku, bez obzira na wikizvor (nigdje ovaj članak, na nijednoj vikipediji nije riješen stavljanjem sadržaja na wikizvor).
(5) dakle odbija se staviti tekst bivše himne na bosanskom jeziku jer se ne žele tekstovi bivše himne na drugim jezicima, slovenskom, hrvatskom (do 1953/54 i od 1990), srpskom (do 1953/54 i od 2006) i makedonskom, te nužno albanskom i mađarskom jer su se u bivšoj YU i na njima objavljivali zakoni.
Bugoslav 01:31, 25 maj 2009 (CEST)
Pravopis bosanskog jezika. pravopis albanskog jezika se primjenjuje na albanskoj wikipediji Toni 08:55, 25 maj 2009 (CEST)
Eh, kamo sreće da se moglo na bosanskom jeziku do 1990 pjevati Hej Slaveni. Koliko znam, bosanski jezik, iako je postojao od davnih dana, pod tim imenom se nije prihvatao, nego samo u mješavini sa sr. i hr, odnosno kao sh. Kako bi himna izgledala na bosanskom jeziku ne znamo. Možemo je prevoditi ako želimo, ako ne, ostavit ćemo je u izvornoj varijanti. A ako neko ne želi da razumije, a takvih ima bojim se dosta, šta im možemo. Njihov problem--CER@ 09:04, 25 maj 2009 (CEST)
Svi mi dobro znamo da se u Bosni i Hercegovini nikad nije pjevalo živjet će već uvijek i samo živjeće, sh je imao dve varijante, srpsku (ekavica, ali i ijekavica), the hrvatsku (ijekavica). Naravno, prethodno rečeno tiče se samo standardnog jezika.
Ovo šta rade Korisnik:Toni i Amir je protivno svim načelima vikipedije, meni se de facto zabranjuje rad na članku kao da sam vandal, zabranjuje mi se dodati u članak objašnjenje kako tekst nije (nažalost) na bosanskom standardnom jeziku, već je na jednoj od varijanti jezika koji je poznat kao srpsko-hrvatski odnosno hrvatsko-srpski.
(1) Toni i Amir kažu - nema prevođenja - ja kažem dobro (pod prisilom većine)
(2) Ja kažem, 'ajmo napisati na kojem je jeziku tekst koji se u članku nalazi - Toni i Amir se po tom pitanju nisu uopšte izjasnili
(3) Toni kaže, otprilike sumiram: piši ti šta hoćeš, ali nemoj prevoditi.
(4) U sh jeziku može ići i živjet će u hrvatskoj varijanti tog jezika, odnosno živjeće u srpskoj varijanti (ijekavskoj) te živeće u srpskoj varijanti (ekavskoj)
(5) Trenutačno Toni i Amir sprečavaju unošenje jednakopravnovažnih verzija teksta himne SFRJ na tim varijantama, kao i unošenje slovenske te makedonske varijante (sve prethodno navedeno kao minimum)
Bugoslav 23:59, 25 maj 2009 (CEST)
Ovo nije mjesto za raspravu o historiji jezika, kao ni o slicnostima jezika juznoslavenskih naroda. Zasto to znanje o jeziku kolega ne napise na clancima o srpskom, hrvatskom i srpsko-hrvatskom/hrvatsko-srpskom jeziku?. Mi smo na wikipediji na bosanskom jeziku. Drugi prijedlog je onaj, da se podaci o himni SFRJ, napisu u clanku, ako su vec nekome poznati (autor, datum, historija ...) Toni 07:35, 26 maj 2009 (CEST)
Kolega Toni, to šta ti misliš, u redu, tvoje mišljenje, ali da li tebi normalno da tekst himne u članku nije na jezicima koji su u bivšoj Jugi važili za zvanične jezike? Da li je tebi prirodno da tu nema slovenskog i makedonskog? Isto tako ekavice i ijekavice, latiničko i ćiriličko pismo. Zašto ne dopuštate da u tekstu članka postoji više verzija himne, ima ih stvarno interesantnih. U ovome članku ja sam dotaknuo temu jezika prije Novosadskog dogovora, jer ih je tada zvanično bilo četiri, srpski, hrvatski, slovenski i makedonski, tako je i himna bila na četiri osnovna južnoslavenska jezika (osim bugarskog). -- Bugoslav 02:14, 31 maj 2009 (CEST)

Korištenje teksta koji se pjevao u partizanimaUredi

Oj Slaveni, zemlja tutnji
s Volge do Triglava;
istim glasom huče Visla,
Jadran, Timok, Sava.

Živi, živi duh slavenski,
živjet ćeš vjekovma;
zalud ponor prijeti pakla,
zalud vatra groma!

Gromko kliče drug nam Staljin
iz ruskih nizina,
odzivlje se drug mu Tito
s bosanskih planina:

Mi stojimo postojano
kano klisurine,
proklet bio izdajica
svoje domovine!

Za slobodu na braniku
uvijek ćemo biti,
naše zemlje neće nikad
dušman pokoriti.

Makar na nas navalile
cijelog svijeta čete,
mi smo složni, tko prot nama,
s njime hajd pod pete! [1]

  1. ^ Oj Slaveni u: Naše pjesme, Kult.-umjetnički odsjek propagandnog odjela ZAVNOH-a, [s.l.], 1944.
Ako se slažete, naravno da se podrazumijeva. Također se isti sadržaj može pročitati u knjižici Grbovi, zastave i himne Crne Gore.
Bugoslav 23:55, 7 oktobar 2009 (CEST)

Mislio sam na ovo izdanje: Markuš, Jovan B. Grbovi, zastave i himne u istoriji Crne Gore, Biblioteka Sveti Petar Cetinjski : Posebna izdanja, »Svetigora« (Izdavačko-informativna ustanova Mitropolije Crnogorsko-primorske), Cetinje, 2007., str. 101., ISBN 978-86-7660-054-0, COBISS.SR 11258896

Bugoslav 09:39, 6 april 2010 (CEST)

Prijedlog ispravljanja netačnostiUredi

Tačkom 1. amandmana IX na Ustav SFRJ,[1] himna je bila konstitucionalno sankcionisana 25. novembra 1988. godine. Nakon 43 godine korištenja himne kao de facto svečane pjesme, delegati u Skupštini SFRJ su ujednačili ustavnu normu sa praksom. Članom 40. Zakona o upotrebi grba, zastave i himne Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i o upotrebi lika i imena predsjednika Republike Josipa Broza Tita,[2] koji je stupio na snagu 30. aprila 1977. godine,[2] regulisan je po prvi put status himne SFRJ dok Skupština ne utvrdi konačnu himnu. Tokom postojanja SFRJ nije utvrđen tačan tekst himne, već samo njeno ime.[1][2]

U SFRJ su važila četiri zvanična slavenska jezika.[3][4] Određivanje zvaničnog jezika je spadalo u ingerenciju socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina. Tako je u SR Bosni i Hercegovini u zvaničnoj/službenoj upotrebi bio "srpskohrvatski odnosno, hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora",[5] u SR Crnoj Gori zvanični jezik je bio srpskohrvatski jezik ijekavskog izgovora,[6] u SR Hrvatskoj – hrvatski književni jezik (koji se zvao i hrvatski ili srpski) u SR Makedoniji – makedonski, u SR Sloveniji – slovenski, u SR Srbiji – srpskohrvatski. U SAP Vojvodini i SAP Kosovu važili su uz srpskohrvatski i jezici narodnosti.[7] U SAP Vojvodini bili su ravnopravni srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski, mađarski, slovački, rumunski i rusinski jezik.[8] I potvrda za informaciju o službenom jeziku SR BiH.[9]

Himna je najdulje nosila naziv Hej Slaveni (naravno i na ostalim službenim jezicima SR i SAP), a tek od 1988. (u što lično ne vjerujem) u naziv se umeće zarez pa dobijamo Hej, Slaveni. Mislim da treba vratiti članak na naslov Hej Slaveni (bez zareza).

Toliko za sad,

Bugoslav 03:42, 6 april 2010 (CEST)

Reference

  1. ^ a b Amandmani IX do XLVII na Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Službeni list SFRJ, br. 70/88, 26. novembar 1988., god. XLIV, r.br. 932., str. 1793. – 1806.

    Himna Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije je „Hej, Sloveni“.

  2. ^ a b c Zakon o upotrebi grba, zastave i himne Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i o upotrebi lika i imena predsjednika Republike Josipa Broza Tita, Službeni list SFRJ, br. 21/77., 22. april 1977., god. XXXIII, r.br. 274., str. 777. – 781.

    Član 40.
    Himna Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije »Hej Slaveni« izvodit će se dok Skupština SFRJ ne utvrdi himnu u smislu člana 4. stava 4. ovog zakona.

    Član 41.
    Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom listu SFRJ«.

  3. ^ Odluka o objavljivanju odluka i proglasa Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, njegovog Predsjedništva i Nacionalnog komiteta na srpskom, hrvatskom, slovenskom i makedonskom jeziku, »Službeni list Demokratske Federativne Jugoslavije«, br. 1/45, r.br. 10, str. 5.
  4. ^ Leksikonska natuknica Narodna skupština ─ Savezna., dio Stalne komisije Savezne narodne skupštine u: Ružić, Silvio (ur.) Priručni privredni leksikon, 1. izd., »Privreda«, Zagreb, 1962., str. 228.

    b) četiri komisije za utvrđivanje autentičnosti tekstova materijala Skupštine na jezicima na kojima nisu bili podnijeti: za srpski, hrvatski, slovenski i makedonski jezik.

  5. ^ Član 4. stav 1. Ustava Republike Bosne i Hercegovine (Ustav SR BiH uz amandmane koji ne zadiru u jezično pitanje.)

    U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno, hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.

  6. ^ Geršković, Leon; Đokić, Aleksandar; Ivanović, Branislav; Marković, Mileta; Misajlovski, Vasko; Šinkovec, Borut; Petković, Svetomir; Milinić, Obrad; Stanojević, Novak; Kršul, Ivan. Ustavi i ustavni zakoni : tekstovi Ustava i ustavnih zakona : osnovne karakteristike novog ustavnog sistema (Informatorovi priručnici), knj. 1. i 2., Informator, Zagreb, 1974., str. 571., COBISS.BH 3400193

    U tim je odredbama utvrđeno da je u SR Crnoj Gori u službenoj upotrebi srpskohrvatski jezik ijekavskog izgovora i da su ravnopravna oba pisma – ćirilica i latinica.

    – Geršković et al., 1974., 571.
  7. ^ Odluka o početku izlaženja Službenog lista SFRJ na albanskom i mađarskom jeziku, »Službeni list SFRJ«, br. 51/70, r.br. 582, str. 1216.
  8. ^ Geršković et al., 1974., str. 654
  9. ^ Geršković et al., 1974., str. 70.

Situacija u Saveznoj republici JugoslavijiUredi

Član 4. stav 3. Ustava Savezne Republike Jugoslavije (1992) je definisao himnu ovako: "Himna Savezne Republike Jugoslavije je „Hej Sloveni“." (bez zareza). Zvanični jezik je prethodno navedeni Ustav SRJ definisao članom 15. stavom 1., kako slijedi: "U Saveznoj Republici Jugoslaviji u službenoj upotrebi je srpski jezik ekavskog i ijekavskog izgovora i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi, u skladu sa ustavom i zakonom." (štampanim slovima označio i podcrtao Bugoslav).

Član 8. stav. 1. Ustava Srbije od 1990. godine je definisao zvanični jezik ovako "U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom." (štampanim slovima označio i podcrtao Bugoslav).

Član 9. stav 1. Ustava Crne Gore od 1992. godine (pdf) "U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je srpski jezik ijekavskog izgovora."

Dakle za vrijeme SRJ himna je postojala pod nazivom „Hej Sloveni“ (bez zareza) i mogla se izvoditi na srpskohrvatskom u Republici Srbiji, na srpskom jeziku ijekavskog izgovora u Crnoj Gori, a u saveznim organima SRJ, te kod odnosa sa inostranstvom, na srpskom jeziku (i ekavskog i ijekavskog izgovora).

Bugoslav 04:20, 6 april 2010 (CEST)

Rješavanje problemaUredi

Tačni je da Hej Slaveni je dugo vrijeme nije bila oficijalna himna Jugoslavije, ali je bila de facto i to može se napomenuti u članaka. Nakon raspada SFRJ ova je bila zvanična himna SR Jugoslavije a kasnije i Srbije i Crne Gore. E sad jedini problem sa kojim se uočavamo je sami tekst himne. Naime, koliko ja znam ne smemo uneti tekst hime na srpskohrvatskom, makedonskom i slovenskom, t.j. kasnije na srpskom. Kao neko rješenje naveo sam linkove do druge Wikipedije ili Wikisource-a šta je takodjer prihvatljivo. Pozdrav

PS: Jer ima neki veci spor u vezi ovog clanka? --MacedonianBoy 10:41, 6 april 2010 (CEST)

Za početak:
(1) "Himna Jugoslavije je bila pjevana na tri jezika tj. tri jugoslavenska službena jezika". Ta rečenica jednostavno nije tačna, svaka socijalistička republika je imala svoj zvanični jezik, a neke od SR i svaka SAP su još imale i zvanične jezike narodnosti. Hej Slaveni, kao himna se mogla zvanično izvoditi i na albanskom i na mađarskom jeziku, a u SAP Vojvodini (osim na srpskohrvatskom) mogla se izvoditi na hrvatskosrpskom, već spomenutom mađarskom, slovačkom, rumunskom i rusinskom jeziku. Moguće je da se u SR Makedoniji Hej Slaveni mogla izvoditi i na albanskom jeziku i na turskom jeziku, jer su Albanci i Turci u SR Makedoniji bili zvanično priznate narodnosti.
(2) Najdulje se koristio naziv Hej Slaveni, a ne Hej, Slaveni (bez zareza [,] je tačno).
Sve narodnosti koje su imale pravo obrazovanja na vlastitom jeziku imale su pravo govoriti tim jezikom svugdje (osim u JNA), a to posebno važi za njihove općine (sela, područne škole, poljoprivredne zadruge).

Evo još jedan citat koji gore navedeno potvrđuje:

  • Kovačec, August. Jezici narodnosti i etničkih skupina u SFRJ u: Jezici i politike : jezična politika u višejezičnim zajednicama : zbornik [Pupovac, Milorad (ur.)], Biblioteka Naše teme, Centar CK SKH za idejno–teorijski rad »Vladimir Bakarić« (u suradnji s) »Komunist« — Zagreb, Zagreb, 1988., str. 56─67., (citat sa str. 57.), COBISS.BH 2560514
Iako mi jezičnu i nacionalnu šarolikost Jugoslavije rado ističemo kao nešto posve iznimno, moramo odmah reći da to u odnosu na većinu evropskih zemalja nije, osim eventualno po broju različitih etničkih i jezičkih skupina, ništa specifično. No posve je jedinstven status etničkih i jezičnih skupina u Jugoslaviji u pogledu upotrebe svoga jezika, i općenito njegovanja kulturne, jezične i nacionalne posebnosti; ovom modelu u jezičnoj politici, kojemu je osnovna načela dao AVNOJ, približuju se samo Švicarska, i donekle SSSR. Naime, za Jugoslaviju je karakteristično da nema jednog državnog i nadnacionalnog jezika, koji bi važio na cijelom teritoriju, a da osim osnovnih nacija (južni Slaveni osim Bugara) i svaka druga etnička i jezična skupina, koja to želi, ima puno pravo i slobodu na upotrebu jezika u gotovo svim sferama javnog života (ali ne npr. za službeni saobraćaj u JNA), tj. da na svom jeziku, ili na varijanti svoga jezika, organizira sve stupnjeve škola, izdaje novine, časopise i knjige, da se svojim jezikom služi u lokalnoj administraciji itd. Iako u novije doba i u drugim zemljama, barem načelno, zapažamo slične razvojne tendencije, do danas nijedna zemlja nije dosegla razinu jugoslavenske jezične politike ni u pogledu pravnih normi ni u pogledu prakse. Jugoslavija zauzima posebno mjesto na jezičnoj karti Evrope, ne samo po broju i raznorodnosti etničkih i jezičnih skupina neko i po upotrebi jezika narodnosti u najrazličitijim sferama života.

August Kovačec

Bugoslav 12:08, 6 april 2010 (CEST)
Prvo oko jezika: to uopšte nije sporno, nek piše da je himna pjevana na svih jezika SFRJ, ali opšto je poznato da je himna najcešce pjevana na srpskohrvatskom. Šta znači, ja nikad nisam čuo albanska verzija himne, a da ne govorim o ostalim. Napisao sam tri jezika jel jedini službeni jezici su bili srpskohrvatski, slovenački i makedonski, ostali su bili na nivo regije. To je to. A za zapeta, česce se koristi zapeta i zato sam je stavio, ne znam u detalje bosanski pravopis. --MacedonianBoy 12:30, 6 april 2010 (CEST)
Ako pogledaš srpskophrvatska Wiki, i ona koristi zapeta. --MacedonianBoy 12:31, 6 april 2010 (CEST)
Doado sam izvor o službenim jezicima SFRJ isto kao i engleska Wikipedija, šta znači SFRJ imala je tri službena jezika. --MacedonianBoy 12:36, 6 april 2010 (CEST)
U uvodu dodao sam i alternativni naziv bez zapete i mislim da je sada ok.--MacedonianBoy 12:41, 6 april 2010 (CEST)
Nije u redu, himna ima svoj naziv i to je Hej Slaveni, kao što je i bilo prije nego ste Vi premjestili članak u naziv (sa zapetom) Hej, Slaveni. Također referencu koju ste dodali (sa en.wiki) niste tačno citirali, jer ta referenca ne govori ništa o navodna tri zvanična jezika u SFRJ. Amandman IX na Ustav SFRJ od 25. novembra 1988. se sastoji od dvije tačke (od kojih svaka ima jednu rečenicu, a dostupne su na Wikizvoru na srpskom jeziku. Molio bih da ne citirate pogrešno. -- Bugoslav 12:53, 6 april 2010 (CEST)
Ovdje MacedonianBoy nije odgovorio zašto koristi referencu koja ne govori u prilog tezi da su bila samo' tri zvanična jezika. Niti ta referenca uopšte navodi tekstove himni. -- Bugoslav 13:33, 6 april 2010 (CEST)
Izgleda da je tebi ipak sporno pitanje, jer bila su uvijek četiri glavna južnoslavenska jezika u SFRJ, a bugarski kao manjinski jezik Bugarske narodnosti u SR Srbiji.
Himna je najčešće pjevana (zvaničnije izvođena) na: srpskom (koji se u SR Srbiji zvanično nazivao srpskohrvatskim do 2006.), hrvatskom (koji se nazivao u NR Hrvatskoj do 1953. samo hrvatskim', poslije toga i hrvatskosrpskim (naročito od 1960. i pravopisa), a od 1972. se zvanično nazivao hrvatskim književnim jezikom (ali i hrvatskim ili srpskim), te konačno od 1990. (još u sastavu SFRJ) se zvanični jezik nazivao hrvatskim jezikom.
Očito nisi pročitao moje uređivanje gdje sam ti lijepo dao informacije da u SFRJ nije bilo službenoga jezika (niti službenih jezika), već su jedini zvanični jezici bili oni, definisani u ustavima socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina, ali i zvanični jezik u JNA (od Ustava 1963. do Ustava 1974. je bio srpskohrvatski, a poslije 1974. je samo u generalštabu bio mandatoran srpskohrvatski).
Lijepo sam ti dao izvore na ustavne tekstove gdje se lijepo vidi da je SR BiH imala svoj zvanični jezik i SR Crna Gora je imala svoj zvanični jezik, a imale su svoje zvanične jezike i SR Srbija i SR Hrvatska.
Nije tačna tvoja konstatacija da je na sh:wiki naziv himne sa zapetom (zarezom), pogledaj sh:Hej Sloveni.
Što ćemo onda? Kako ćemo riješiti ovo pitanje?
Bugoslav 12:49, 6 april 2010 (CEST)
Ko kako je narekivao jezik je političko pitanje, ali jedno je jasno da je himna pjevana na srpskohrvatskom (niko nije zvao srpsko ili hrvatski) i o tom pitanju necu se raspravati jer nije mi do toga. Isto taka zapeta mi nije bitna, hocete brisati ili ne. Ali hocu da obrazližim oko službenih jezika. Pa idemo step by step
Slovenija - službeni slovenački
Hrvatska - službeni srpskohrvatski
BiH - sližbeni srpskohrvatski
Crna Gora - službeni srpskohrvatski
Makedonija - makedonski
Srbija - srpskohrvatski

Šta ce ti pokraijine, oni su bili u sklopu Srbije.--MacedonianBoy 12:55, 6 april 2010 (CEST)

Zapetu sam sklonio, valjda je to tako u bosnanskom.--MacedonianBoy 13:01, 6 april 2010 (CEST)
Članak će ostati zaključan dok se svi korisnici ne izjasne--CER@ (ask) 13:02, 6 april 2010 (CEST)
@MacedonianBoy: Da li je to možda šala? Pogotovo kad uzmem u obzir sve što sam napisao?! Da li si možda pročitao ono što sam napisao i reference koje sam naveo? Ili si prevodio sa sh.wiki i sa en.wiki. Trebao bih ja pogledati kakvo je stanje i na mk.wiki po pitanju Ej, Sloveni.
Pokrajine su bile konstitutivni elementi federacije jednako kao i socijalističke republike, ali s nešto suženim pravima (na nižim nivoima), dok su u Predsjedništvu i u Savezu komunista bile potpuno ekvivalentne socijalističkim republikama.
Također je važno dati opasku na položaj SR Srbije, koja preko Skupštine SR Srbije nije imala mnogo kontrole nad autonomnim pokrajinama, dok su te iste autonomne pokrajine imale svoju kvotu poslanika u Skupštini SR Srbije. Ne samo to, već su autonomne pokrajine imale svaka svoju skupštinu, tako su postojale Skupština SAP Vojvodine i Skupština SAP Kosova, ali nije postojala Skupština teritorije SR Srbije izvan teritorija socijalističkih autonomnih pokrajina.
MacedonianBoy nije ništa obrazložio, nikakav step by step, nikakav quick fix.
Žao mi je što je članak zaštićen od uređivanja, jer ja ga nisam imao namjeru uređivati (ne na način uređivačkog sukoba).
Bugoslav 13:08, 6 april 2010 (CEST)
Upravo je to i smisao privremene zaštite članka. Dok se ova diskusija ne okonča i ne predlože se konkretne neutralne i referencirane promjene na članku. Po svim pravilima--CER@ (ask) 13:10, 6 april 2010 (CEST)
Znam da su imali svoju skupštinu i pročitao sam tvoj komentar, ali nema potrebe od previše naziva himne. Možemo dodati albanski naziv koji se koristio na Kosovu (za koji ne znamo kako je na literaturni jezik), ali koliko sližbenih jezika je imala Vojvodina?--MacedonianBoy 13:14, 6 april 2010 (CEST)
ОК, izbrisao sam to.--MacedonianBoy 13:37, 6 april 2010 (CEST)
Ima potrebe, itekako da ima. Ako je to sveslavenska himna onda treba navesti kao na ruskoj Wikipediji sve nazive na svim slavenskim jezicima. Na albanskom jeziku je naslov Hej Sllavët, na mađarskom Hej Szlávok, a na turskom Hey Slavlar. O zvaničnim jezicima SAP Vojvodine sam lijepo napisao da su to bili srpskohrvatski, mađarski, hrvatskosrpski, slovački, rumunski i rusinski jezik. A šta je sa onim "službeni jezik SFRJ", odakle ti to? -- Bugoslav 13:39, 6 april 2010 (CEST)
Epa ok, čim si našao naslovi dodaj u članki. Baš bi voleo da pogledaš mk wiki i da dodaš čitav tekst himne na ovoj Wikipediji. --MacedonianBoy 13:42, 6 april 2010 (CEST)
Madjarski, turski i albanski naziv može se dodati u djelu o imena himne, a i donji deo samo ako ima tekst čitave himne, inače nema efekat. --MacedonianBoy 13:45, 6 april 2010 (CEST)
A zašto bi ja to uradio, kad je zajednica odlučila da tekstova neće biti u članku već će biti na wikizvoru. Molim te MacedonianBoy, nemoj druge korisnike nagovarati na nešto što i sam znaš da nije u skladu s koncenzusom većine korisnika. A što se tiče mk.wiki, budem pogledao kakvo je tamo stanje, ali ako si ti tamo uredio stvari kao što si ovdje uredio, onda ne valja. -- Bugoslav 13:48, 6 april 2010 (CEST)

Rečenica "Ispod je tekst himne na nekolko jezika koji su bili u upotrebi na teritoriji Jugoslavije:" ne odgovara, jer bosanski jezik nije bio u upotrebi na teritoriji Jugoslavije, već je od bosanski jezik postao poslije, i on jeste danas korišteni jezik na prostoru bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije, na prostoru bivše Savezne republike Jugoslavije i na prostoru bivše Državne zajednice Srbija i Crna Gora. -- Bugoslav 13:48, 6 april 2010 (CEST)

I na to sam mislio, jezici koji su danas koriščeni na teritoriju nekadašnje SFRJ, ne u SFRJ.--MacedonianBoy 13:50, 6 april 2010 (CEST)
Meni izgleda da nisi baš to promislio jer je albanski također u upotrebi na prostoru bivše SFRJ, da ne govorimo o ukrajinskom, kineskom, italijanskom, itd.
Rečenica "sližbeni jezik Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore." nije tačna, ne može se potkrijepiti referencama i treba biti prikazana na osnovu republičkih ustava iz 1974. godine. Nije mi jasno kako možeš tako inzistirati da nema srpski ili hrvatski, i također mi nije jasno zašto ne prihvaćaš izvore koje sam ponudio.
-- Bugoslav 13:55, 6 april 2010 (CEST)
Epa vidiš bosanski mi nije maternj jezik i nisam dobro sklopio rečenicu, možeš ti to bolje. I pre sam ti rekao da dodaš ti šta imaš, reference ili neke zamjreke, ali ti nisi to uradio. Nema šta ja da prihvatam, ovo nije samo moja Wikipedija, ako imaš reference stavi ih, ako ne nikome ništa. Ko to insistira da nema srpski ili hrvatski? Ja samo kažem da se tako zvali jezike, bar u lingvističkom polju. I pobovo kažem slobodno dodaj nešto, ne očekuj ja da stavljam tvoje refence.--MacedonianBoy 14:01, 6 april 2010 (CEST)

Popis slavenskih jezika i naziva pjesmeUredi

Jezična grupa Ime jezika Naziv pjesme
zapadnoslavenski češki Hej, Slované
poljski Hej, Słowianie
slovački Hej, Slovania
donjolužičkosrpski jezik Hej, Słowjany
gornjolužičkosrpski jezik Hej, Słowjenjo
istočnoslavenski bjeloruski Гэй, Славяне
ruski Гей, Славяне
rusinski jezik Гий, Славляне
ukrajinski Гей Слов’яни
južnoslavenski bosanski Hej Slaveni
bugarski Хей, Славяни
crnogorski Hej Sloveni / Хеј Словени
hrvatski Hej Slaveni
makedonski Еј, Словени
slovenski Hej Slovani
srpski Хеј, Словени (Hej, Sloveni)

Iz ove tabele se može vidjeti koji jezici nedostaju na popisu slavenskih jezika, pogotovo kad se kaže da su to svi. I još detalj da Slovaci pjesmu danas nazivaju Hej Slovania (ne) Hej Slovaci. -- Bugoslav 14:19, 6 april 2010 (CEST)

Rasprava o nazivima pjesmeUredi

A hoceš dodati neslovenske nazive?--MacedonianBoy 14:14, 6 april 2010 (CEST)

Naravno da hoću, ali treba ih razdijeliti u dve grupe, slavenski prvo i odmah ispod oni neslavenski jezici koji su imali zvaničan status u SFRJ. -- Bugoslav 14:19, 6 april 2010 (CEST)
OK, ja sam vec dodao ove slovenske.--MacedonianBoy 14:23, 6 april 2010 (CEST)
Nazad na stranicu "Hej, Slaveni".