Solanaceae
Pomoćnice (lat. Solanaceae), ponegdje i noćne sjenke, su porodica cvjetnica. Njeni predstavnici se kreću od godišnjih i višegodišnjih biljaka povijuša, lijana, epifita, grmlja i drveća, a uključuje i niz važnih poljoprivrednih usjeva, ljekovitog bilja, začinskih, korovskih i ukrasnih biljaka. Mnogi članovi porodice sadrže alkaloide, a neke su vrlo toksične, ali se mnogim kulturama jedu, u nekim slučajevima, kao osnovna hrana.
| Solanaceae | |
|---|---|
 Cvijet Brugmansia suaveolens | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| (nesvrstani) | Angiosperms |
| (nesvrstani) | Eudicots |
| (nesvrstani) | Asterids |
| Red | Solanales |
| Porodica | Solanaceae Juss. |
| Potporodica | Cestroideae Goetzeoideae |
| Potporodice | |
Porodica pripada redu Solanales, u asteridnoj grupi dikotiledonih biljaka (Magnoliopsida). Porodica Solanaceae obuhvata oko 98 rodova i oko 2.700 vrsta, sa velikom raznolikosti staništa,morfologije i ekologije.
Ime Solanaceae potiče iz roda Solanum porodice velebilja ili pomoćnica. Etimologija latinske riječi je nejasna. Latinsko ime ove porodice je izvedeno iz latinske riječi Solanum što znači "biljke iz noćne sjene" (eng. nightshade = noćna sjenka). Ime može doći od sličnosti određenih cvjetova sa Suncem i njegovim zrakama. Najmanje jedna vrsta od Solanum je poznat kao “sunčana bobica”. Alternativno, ime bi moglo da potiče iz latinskog glagola solari, što znači "umiriti", vjerovatno misleći na umirujućefarmakološke osobine nekih od psihoaktivnih vrsta ove porodice.
Predstavnici porodice su rasprostranjeni širom svijeta, na svim kontinentima osim Antarktika. Najveća raznolikosti vrsta nalazi se u Južnoj i Centralnoj Americi.[2][3]
Pomoćnice su biljke sa dva kotiledona (dikotiledone) iz reda Solanales, od kojih su neke (kao krompiri. npr.) porijeklom iz Amerike. Sve, u većoj ili manjoj mjeri, sadrže glikoalkaloid solanin, otrov koji se nalazi ispod kožice ploda ili gomolja u vidu zelene boje, ali ga ima i u drugim dijelovima biljaka. Ima ga i u kultiviranim jestivim biljkama krompiru, patlidžanu i paradajzu, iz kojih se odstranjuje guljenjem i termičkom obradom, kao što su kuhanje ili pečenje.
Rodovi
urediReference
uredi- ^ "Solanaceae Juss., nom. cons". Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. 12. 4. 2007. Arhivirano s originala, 6. 5. 2009. Pristupljeno 16. 4. 2009.
- ^ Olmstead, R. G.; Sweere, J. A.; Spangler, R. E.; Bohs, L.; Palmer, J. D. (1999). "Phylogeny and provisional classification of the Solanaceae based on chloroplast DNA" (PDF). u Nee, M.; Symon, D. E.; Lester, R. N.; Jessop, J. P. (ured.). Solanaceae IV: advances in biology and utilization. The Royal Botanic Gardens. str. 111–37. Arhivirano s originala (PDF), 16. 9. 2019. Pristupljeno 23. 3. 2016. Nepoznati parametar
|displayeditors=zanemaren (prijedlog zamjene:|display-editors=) (pomoć); Upotreblja se zastarjeli parametar|chapterurl=(pomoć) - ^ Olmstead, R.G.; Bohs, L. (2007). "A Summary of molecular systematic research in Solanaceae: 1982-2006". Acta Horticulturae. 745: 255–68. Arhivirano s originala, 27. 3. 2019. Pristupljeno 23. 3. 2016.
