Otvori glavni meni

Morfologija (stgrč. μορφή - morfé = oblik + λόγος - lógos = riječ, nauka, znanje) je biološka nauka o oblicima i strukturama organizama i njihovi osobenih strukturnih obilježja.[1]

Ovo uključuje sve aspekte vanjskog izgleda (oblik, struktura, boja, veličina I druga svojstva), odnosno vanjsku morfologiju (ili eidonomiju), kao i oblik i strukturu unutrašnjih dijelova kao što su kosti i organi, odnosno unutrašnju morfologiju (ili anatomiju). Tu se razilazi sa fiziologijom, koja se prvenstveno bavi funkcijama orgsnizama i njihovih struktura. Morfologija je grana nsuka o životu, koja se bavi proučavanjem ukupne strukture organizama ili taksona i njihovih sastavnih dijelova, odnosno taksonomskih kategorija.[2]

Sadržaj

Grane morfologijeUredi

  • Uporedna morfologija obuhvata komparativnu analizu obrazaca u položaja struktura u okviru plana tjelesne građe organizama i čini osnovu taksonomske kategorizacije.
  • Funkcijska morfologija je nauka o međuodnosima strukture i morfoloških osobina.
  • Ekperimentalna morfologija uključuje studije uticaja vanjskih faktora na morfologiju organizama u eksperimentalnim uvjetima, kao što je učinak genetičekih mutacija.
  • Anatomija je biomorfološka nauka o detaljima structure organizama, od razine ćelije do cjelokupne jedinke.[3]

Morfologija i klasifikacijaUredi

Većina taksona morfološki se razlikuju od drugih. Tipski, usko srodni taksoni se razlikuju mnogo manje od onih u daljem srodstvu, ali postoje izuzeci od ovog. Kriptične vrste su one koja izgledaju vrlo slično, ili su možda naizgled čak i identične, ali su reprodukcijski izolirane. Nasuprot tome, ponekad nevezani taksoni steknu sličan izgled kao rezultat konvergentne evolucije ili čak mimikrije. Osim toga, mogu postojati morfološke razlika unutar jedne vrste, kao što je insekt Apoica flavissima, gdje su radnici znatno manji od kraljice. Dodatni problem u oslanjanju na morfološke podatke je da je ono što se može morfološki ispoljiti kao dvije različita vrste, može u stvari, prema analizi DNK, biti biti dokazano kao jedna vrsta. Značaj ovih razlika može ispitati pomoću alometrijskog inženjerstva u kojem se jedna ili obje vrste manipuliraju sa fenokopijama druge vrste.

3D ćelijska morfologija i klasifikacijaUredi

Izum i razvoj mikroskopije omogućavaju posmatranje 3-D ćelijske morfologije i sa visokim prostornim i vremenskim rezolucijama. Dinamski procesi ovr ćelijske morfologije koja je pod kontrolom složenog sistema imaju važnu ulogu u poznavanju raznovrsnih važnih bioloških procesa, kao što su imunski i invazijski odgovori.[4][5]

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ "Morphology". http://www.askoxford.com. Pristupljeno 2010-06-24. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ "Anatomy – Definition of anatomy by Merriam-Webster". merriam-webster.com. 
  4. ^ A. D. Doyle, R. J. Petrie, M. L. Kutys, and K. M. Yamada, “Dimensions in cell migration,” Curr. Opin. Cell Biol., vol. 25, no. 5, pp. 642–649, 2013.
  5. ^ A. C. Dufour, T. Y. Liu, D. Christel, T. Robin, C. Beryl, T. Roman, G. Nancy, O.H. Alfred, and J. C. Olivo-Marin. "Signal Processing Challenges in Quantitative 3-D Cell Morphology: More than meets the eye." IEEE Signal Processing Magazine, vol. 32, no. 1, pp. 30-40, 2015.

Vanjski linkoviUredi