Piotr Żyła
Piotr Paweł Żyła (fonetski: Pjotr Pavel Žila) poljski je skijaš-skakač. Dvostruki je prvak svoje zemlje (2014. i 2016).
Piotr Żyła | |
---|---|
Lične informacije | |
Rođenje | Cieszyn | 16. januar 1987
Visina | 176 cm |
Karijera | |
Klub | SK Wisła Ustronianka |
Takmiči se za | Poljsku |
Lični rekord | 248 m (Planica 2019) |
Svjetski kup | |
Sezone | 2006– |
Pobjede | 2 (+ 7 ekipnih) |
Pob. postolja | 22 (+ 26 ekipnih) |
Medalje | |
Ažurirano: 24. 3. 2024. |
Karijera
urediSkijaškim skokovima počeo se baviti kao osmogodišnjak. U Svjetskom kupu debitirao je 21. januara 2006. u Sapporu i odmah osvojio prve bodove zauzevši 19. mjesto. Godinu ranije na istoj skakaonici osvojio je prve bodove u Kontinentalnom kupu. Prvo veće takmičenje na kojem je učestvovao bilo je Svjetsko prvenstvo 2007, koje je održano također u Sapporu. U oba pojedinačna takmičenja nije se plasirao u drugu seriju, dok je s reprezentacijom osvojio peto mjesto u ekipnom. U narednoj sezoni mijenjao je nastupe između Svjetskog i Kontinentalnog kupa, ali je uvršten u poljsku ekipu za SP u letovima 2008. u Oberstdorfu, na kojem je osvojio 10. mjesto. Uslijedile su dvije-tri sezone u kojima nije uspijevao ući u dobru formu, pa je ispao iz A-reprezentacije (čak je jednu sezonu u potpunosti propustio), ali vratio se u kadar od sezone 2011/12.
Prva dva plasmana na pobjedničko postolje u Svjetskom kupu ostvario je u ekipnoj konkurenciji u Willingenu i Lahtiju u prvoj polovini 2011. Na Svjetskom prvenstvu 2013. u Val di Fiemmeu osvojio je prvu medalju u karijeri kao član poljske reprezentacije, koja je zauzela treće mjesto na velikoj skakaonici, iza Austrije i Njemačke. To je bila i prva medalja ikad za Poljsku u ekipnim skokovima na svjetskim prvenstvima.[1] Dvije sedmice kasnije, 17. marta 2013, ostvario je prvu pobjedu u Svjetskom kupu, i to na Holmenkollenu u Oslu. Kuriozitet je da ju je podijelio s Gregorom Schlierenzauerom. Pet dana kasnije ponovo je bio na pobjedničkom postolju – osvojio je treće mjesto u letačkom takmičenju u Planici.
Do trećeg postolja u karijeri došao je 6. januara 2017. zauzevši treće mjesto u Bischofshofenu, na posljednjoj stanici Turneje 4 skakaonice. Time je osigurao drugo mjesto u ukupnom poretku Turneje. Mjesec ranije, na takmičenju u Klingenthalu, došao je i do prve ekipne pobjede u Svjetskom kupu, također prve ekipne za Poljsku u historiji.
Na Svjetskom prvenstvu 2017. u finskom Lahtiju osvojio je bronzanu medalju na velikoj skakaonici, što mu je prva pojedinačna medalja s velikih takmičenja. Dva dana nakon toga osvojio je i zlatnu medalju u ekipnim skokovima. To je prva zlatna medalja za Poljsku u ekipnim skokovima u historiji.
Sljedeće sezone osvojio je još jednu ekipnu bronzanu medalju, ovog puta na Svjetskom prvenstvu u letovima 2018. u Oberstdorfu. To je opet bila prva ekipna medalja za Poljsku u historiji tog takmičenja.
U sezoni 2018/19. ostvario je sedam plasmana na pobjedničko postolje (bez pobjede), osvojivši i treće mjesto u poretku letača.
Nakon gotovo sedam godina, 15. februara 2020, ponovo je stao na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja pobijedivši u Tauplitzu na letaonici Kulm sa samo 0,3 boda prednosti ispred Timija Zajca.
Na Planici je 2020. odbranio bronzu u ekipnim letovima s kolegama iz reprezentacije.
Najveći uspjeh u karijeri ostvario je na Svjetskom prvenstvu 2021. u Oberstdorfu postavši svjetski prvak na maloj skakaonici, dodavši tome i još jednu bronzu u ekipnim skokovima na velikoj. Na sljedećem prvenstvu u Planici odbranio je zlato na maloj skakaonici.
Lični život
urediGodine 2006. oženio se Justynom Lazar, rodicom Adama Małysza.[2] Imaju sina Jakuba (r. 2007) i kćer Karolinu (r. 2012). U septembru 2018. sporazumno su se razveli.[3] Diplomirao je 2006. na Fakultetu sportskih prvenstava u Zakopanima, koji je pohađao s Kamilom Stochom.[4] U septembru 2019. Poljski olimpijski komitet dodijelio mu je zlatnu medalju "za doprinos olimpijskom pokretu u Poljskoj".[5]
Ima sestru Dorotu, koja se također bavila skijaškim skokovima, ali i snoubordom.
Rezultati u Svjetskom kupu
urediPostolja
urediPojedinačno
urediDatum | Mjesto | Skakaonica | K-tačka | HS | Skok 1 | Skok 2 | Bodovi | Plasman | Pobjednik | ||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1. | 17. 3. 2013. | Oslo | Holmenkollen | K-120 | HS 134 | 135,5 m | 133,5 m | 270,1 | 1. | Gregor Schlierenzauer^ | |
2. | 22. 3. 2013. | Planica | Letalnica | K-185 | HS 215 | 212,5 m | 216,5 m | 402,5 | 3. | Gregor Schlierenzauer | |
3. | 6. 1. 2017. | Bischofshofen | "Paul Ausserleitner" | K-125 | HS 140 | 131 m | 137 m | 275,8 | 3. | Kamil Stoch | |
4. | 4. 2. 2018. | Willingen | Mühlenkopf | K-130 | HS 145 | 142 m | 138,5 m | 245,1 | 3. | Johann André Forfang | |
5. | 24. 11. 2018. | Kuusamo | Rukatunturi | K-120 | HS 142 | 136 m | —^ | 135,0 | 3. | Ryōyū Kobayashi | |
6. | 1. 12. 2018. | Nižnji Tagil | Roda | K-120 | HS 134 | 133 m | 131 m | 264,2 | 2. | Johann André Forfang | |
7. | 2. 12. 2018. | 126 m | 133 m | 258,9 | 3. | Ryōyū Kobayashi | |||||
8. | 15. 12. 2018. | Engelberg | Titlis | K-125 | HS 140 | 134 m | 136 m | 298,9 | 2. | Karl Geiger | |
9. | 16. 12. 2018. | 137,5 m | 135 m | 285,1 | 2. | Ryōyū Kobayashi | |||||
10. | 17. 2. 2019. | Willingen | Mühlenkopf | K-130 | HS 145 | 142 m | 137,5 m | 250,0 | 3. | ||
11. | 22. 3. 2019. | Planica | Letalnica | K-200 | HS 240 | 242 m | 234 m | 437,3 | 3. | Markus Eisenbichler | |
12. | 15. 2. 2020. | Tauplitz | Kulm | K-200 | HS 235 | 225,5 m | 219,5 m | 418,5 | 1. | — | |
13. | 28. 11. 2020. | Kuusamo | Rukatunturi | K-120 | HS 142 | 136 m | 137 m | 294,1 | 2. | Markus Eisenbichler | |
14. | 20. 12. 2020. | Engelberg | Titlis | K-125 | HS 140 | 132,5 m | 127,5 m | 296,2 | 3. | Halvor Egner Granerud | |
15. | 1. 1. 2021. | Garmisch-Partenkirchen | Velika olimpijska | K-125 | HS 142 | 129,5 m | 137 m | 260,4 | 3. | Dawid Kubacki | |
16. | 9. 1. 2021. | Titisee-Neustadt | Hochfirst | K-125 | HS 142 | 143 m | 139,5 m | 270,8 | 3. | Kamil Stoch | |
17. | 31. 1. 2021. | Willingen | Mühlenkopf | K-130 | HS 147 | 137 m | —^ | 135,0 | 2. | Halvor Egner Granerud | |
18. | 25. 2. 2022. | Lahti | Salpausselkä | K-116 | HS 130 | 120,5 m | 129,5 m | 268,0 | 3. | Stefan Kraft | |
19. | 20. 3. 2022. | Oberstdorf | "Heini Klopfer" | K-200 | HS 235 | 218,5 m | 221 m | 401,1 | 2. | Timi Zajc | |
20. | 26. 11. 2022. | Kuusamo | Rukatunturi | K-120 | HS 142 | 143 m | 142 m | 300,7 | 3. | Anže Lanišek | |
21. | 17. 12. 2022. | Engelberg | Titlis | K-125 | HS 140 | 141 m | 139 m | 312,3 | 3. | ||
22. | 29. 12. 2022. | Oberstdorf | Schattenberg | K-120 | HS 137 | 132,5 m | 137 m | 299,0 | 2. | Halvor Egner Granerud | |
23. | 1. 4. 2023. | Planica | Letalnica | K-200 | HS 240 | 234 m | —^ | 233,3 | 3. | Stefan Kraft |
^ – podijelili prvo mjesto
^ – održana samo jedna serija
Ekipno
urediBr. | Datum | Mjesto | Skakaonica | K-tačka | HS | Skok 1 | Skok 2 | Skok 3 | Bodovi | Plasman | Pobjednik | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1. | 29. 1. 2011. | Willingen | Mühlenkopf | K-130 | HS 145 | 125,5 m | 132 m | — | 1015,7 (231,3)[a] | 3. | Austrija | |
2. | 12. 3. 2011. | Lahti | Salpausselkä | K-116 | HS 130 | 118 m | 119,5 m | 1028,3 (241,6)[b] | 3. | |||
3. | 11. 1. 2013. | Zakopane | Wielka Krokiew | K-120 | HS-134 | 129 m | 128,5 m | 954,4 (248,8)[c] | 2. | Slovenija | ||
4. | 9. 3. 2013. | Lahti | Salpausselkä | K-116 | HS 130 | 115,5 m | 124 m | 1036,2 (247,4)[d] | 3. | Njemačka | ||
5. | 22. 3. 2014. | Planica | Bloudekova velikanka | K-125 | HS 139 | 141 m | 126 m | 1007,6 (247,0)[e] | 2. | Austrija | ||
6. | 3. 12. 2016. | Klingenthal | Vogtland Arena | K-125 | HS 140 | 134 m | 134 m | 1128,7 (268,7)[f] | 1. | — | ||
7. | 21. 1. 2017. | Zakopane | Wielka Krokiew | K-120 | HS 134 | 133,5 m | 137,5 m | 1111,2 (286,5)[g] | 2. | Njemačka | ||
8. | 28. 1. 2017. | Willingen | Mühlenkopf | K-130 | HS 145 | 134 m | 138 m | 931,5 (238,4)[h] | 1. | — | ||
9. | 11. 3. 2017. | Oslo | Holmenkollen | K-120 | HS 134 | 124 m | 129,5 m | 986,2 (263,3)[f] | 3. | Austrija | ||
10. | 18. 3. 2017. | Vikersund | Vikersundbakken | K-200 | HS 225 | 245,5 m | 192 m | 1538,6 (360,1)[h] | 2. | Norveška | ||
11. | 25. 3. 2017. | Planica | Letalnica | K-200 | HS 225 | 220 m | 233,5 m | 1493,8 (380,0)[h] | 3. | |||
12. | 18. 11. 2017. | Wisła | Malinka | K-120 | HS 134 | 121 m | 116 m | 1006,5 (236,1)[h] | 2. | |||
13. | 9. 12. 2017. | Titisee-Neustadt | Hochfirst | K-125 | HS 142 | 133,5 m | 134,5 m | 1082,8 (252,9)[g] | 2. | |||
14. | 17. 3. 2018. | Vikersund | Vikersundbakken | K-200 | HS 240 | 225 m | 166,5 m | 1301,7 (315,3)[i] | 2. | |||
15. | 17. 11. 2018. | Wisła | Malinka | K-120 | HS 134 | 126 m | 130,5 m | 1026,6 (263,5)[j] | 1. | — | ||
16. | 19. 1. 2019. | Zakopane | Wielka Krokiew | K-125 | HS 140 | 126,5 m | 130 m | 1117,2 (261,8)[k] | 3. | Njemačka | ||
17. | 15. 2. 2019. | Willingen | Mühlenkopf | K-130 | HS 145 | 146 m | 129 m | 979,4 (247,7)[j] | 1. | — | ||
18. | 23. 3. 2019. | Planica | Letalnica | K-200 | HS 240 | 226,5 m | 242,5 m[l] | 1627,8 (416,3)[m] | 1. | |||
19. | 23. 11. 2019. | Wisła | Malinka | K-120 | HS 134 | 131 m | 117 m | 990,9 (255,0)[n] | 3. | Austrija | ||
20. | 14. 12. 2019. | Klingenthal | Vogtland Arena | K-125 | HS 140 | 145 m | 127,5 m | 968,7 (249,6)[n] | 1. | — | ||
19. | 21. 11. 2020. | Wisła | Malinka | K-120 | HS 134 | 129 m | 127,5 m | 1061,5 (270,1)[o] | 3. | Austrija | ||
22. | 16. 1. 2021. | Zakopane | Wielka Krokiew | K-125 | HS 140 | 136 m | 137 m | 982,3 (260,4)[p] | 2. | |||
23. | 23. 1. 2021. | Lahti | Salpausselkä | K-116 | HS 130 | 123 m | 126 m | 1018,3 (253,5)[q] | 2. | Norveška | ||
24. | 14. 1. 2023. | Zakopane | Wielka Krokiew | K-125 | HS 140 | 134 m | 134 m | 1150,5 (290,1)[r] | 2. | Austrija | ||
25. | 11. 2. 2023. | Lake Placid | MacKenzie Intervale | K-115 | HS 128 | 123,5 m | 122,5 m | 127,5 m | 800,8 (388,5)[s] | 1. | — | |
26. | 25. 3. 2023. | Lahti | Salpausselkä | K-116 | HS 130 | 119 m | 132 m | — | 1022,3 (262,1)''[t] | 3. | Austrija |
- ^ Sastav: Kamil Stoch, Piotr Żyła, Stefan Hula, Adam Małysz
- ^ Sastav: Tomasz Byrt, Piotr Żyła, Kamil Stoch, Adam Małysz
- ^ Sastav: Piotr Żyła, Maciej Kot, Krzysztof Miętus, Kamil Stoch
- ^ Sastav: Maciej Kot, Piotr Żyła, Krzysztof Miętus, Kamil Stoch
- ^ Sastav: Maciej Kot, Piotr Żyła, Klemens Murańka, Kamil Stoch
- ^ a b Sastav: Piotr Żyła, Kamil Stoch, Dawid Kubacki, Maciej Kot
- ^ a b Sastav: Piotr Żyła, Maciej Kot, Dawid Kubacki, Kamil Stoch
- ^ a b c d Sastav: Piotr Żyła, Dawid Kubacki, Maciej Kot, Kamil Stoch
- ^ Sastav: Piotr Żyła, Stefan Hula, Dawid Kubacki, Kamil Stoch
- ^ a b Sastav: Piotr Żyła, Jakub Wolny, Dawid Kubacki, Kamil Stoch
- ^ Sastav: Piotr Żyła, Maciej Kot, Kamil Stoch, Dawid Kubacki
- ^ Dodirnuo snijeg.
- ^ Sastav: Jakub Wolny, Kamil Stoch, Dawid Kubacki, Piotr Żyła
- ^ a b Sastav: Piotr Żyła, Jakub Wolny, Kamil Stoch, Dawid Kubacki
- ^ Sastav: Piotr Żyła, Klemens Murańka, Dawid Kubacki, Kamil Stoch
- ^ Sastav: Piotr Żyła, Kamil Stoch, Andrzej Stękała, Dawid Kubacki
- ^ Sastav: Piotr Żyła, Andrzej Stękała, Kamil Stoch, Dawid Kubacki
- ^ Sastav: Kamil Stoch, Piotr Żyła, Paweł Wąsek, Dawid Kubacki
- ^ Sastav: Piotr Żyła, Dawid Kubacki
- ^ Sastav: Piotr Żyła, Paweł Wąsek, Aleksander Zniszczoł, Kamil Stoch
Ukupni poredakuredi
|
|
|
|
Reference
uredi- ^ "Titel an das Team aus Österreich". berkutschi.com (jezik: njemački). 2. 3. 2013. Pristupljeno 15. 1. 2017.
- ^ "Piotr Żyła na ślubnym kobiercu". skokinarciarskie.pl. 23. 9. 2006. Pristupljeno 15. 1. 2017. (pl)
- ^ "Justyna Żyła po pierwszej rozprawie rozwodowej. Nie pójdzie tak łatwo". gwiazdy.wp.pl. Pristupljeno 19. 9. 2018. (pl)
- ^ "O Zespole Szkół Mistrzostwa Sportowego w Zakopanem". podhale-sport.pl. 19. 11. 2015. Pristupljeno 15. 1. 2017. (pl)
- ^ "Uroczyste wręczenie odznaczeń na gali 100-lecia PZN". skijumping.pl. 23. 9. 2019. (pl)
Vanjski linkovi
uredi- Żyłin profil na FIS-u