Wikipedia

Paramyotonia congenita

Paramyotonia congenita ('PC) je rijedak kongenitalni autosomno dominantni nervnomišićni poremećaj koji karakterizira "paradoksalna" miotonija.[2] Ovaj tip miotonije nazvan je paradoksalnim jer se pogoršava vježbanjem, dok se klasična miotonija, kao što se vidi u myotonia congenita, ublažava vježbanjem. PC se također razlikuje po tome što može biti izazvan niskim temperaturama. Iako je uobičajeniji za poremećaj periodične paralizne poremećaje, pacijenti sa PC-om također mogu imati paralizu izazvanu kalijem. PC se obično javlja u prvoj deceniji života i ima 100% penetrabilnost. Pacijenti s ovim poremećajem obično imaju miotoniju na licu ili gornjim ekstremitetima. Donji ekstremiteti su općenito manje zahvaćeni. Dok neki drugi srodni poremećaji dovode do atrofije mišića, to nije uobičajeno kod PC-a. Ova bolest se također može manifestirati kao hiperkalemijska periodična paraliza i postoji debata o tome da li su ova dva poremećaja zapravo različita.[3]

Paramyotonia congenita
Drugi nazivivon Eulenburgova paramyotonia congenita ili Eulenburgova bolest[1]
SpecijalnostMedicinska genetika
SimptomiUkočenost mišića koja se može nastaviti do fokusirane slabosti
Dijagnostička metodaGenomsko sekvenciranje gena SCN4A
Diferencijalna dijagnozaMiotonija, myotonia congenita
FrekvencijaNjemačka: između 1:350 000 (0,00028%) i 1:180 000 (0,00056%)

Simptomi i znaci

uredi

Pacijenti se obično žale na ukočenost mišića koja se može nastaviti do fokusirane slabosti. Ova ukočenost mišića se ne može ukloniti, za razliku od myotonia congenita. Ovi simptomi su pojačani (a ponekad i inducirani) u hladnom okruženju. Naprimjer, neki pacijenti su izjavili da jedenje sladoleda dovodi do ukočenosti grla. Kod drugih pacijenata, vježba konzistentno izaziva simptome miotonije ili slabosti. Tipične prezentacije ovoga su tokom čučnjeva ili ponavljanog stiskanja šaka. Neki pacijenti također ukazuju da specifična hrana može izazvati simptome paramiotonije kongenite. Izolirani slučajevi su prijavili da mrkva i lubenica mogu izazvati ove simptome. Kanonska definicija ovog poremećaja isključuje trajnu slabost u definiciji ovog poremećaja. U praksi, međutim, ovo se u literaturi nije striktno pridržavalo.

Patofiziologija

uredi

Paramyotonia congenita (kao i hiperkalemijska periodična paraliza i miotonija pogoršana kalijem) je uzrokovana mutacijama natrijevog kanala, SCN4A. Fenotip pacijenata sa ovim mutacijama je prikazan u tabeli 1. Ove mutacije utiču na brzu inaktivaciju kodiranog natrijevog kanala. Također postoje indikacije da neke mutacije dovode do izmijenjene aktivacije i deaktivacije. Rezultat ovih promjena kinetike kanala je da postoji produžena unutrašnja (depolarizirajuća) struja nakon ekscitacije mišića. Tu je i uvođenje "struje prozora" zbog promjena u naponskoj osjetljivosti kinetike kanala. Ovo dovodi do općeg povećanja ćelijske ekscitabilnosti, kao što je prikazano na slici 1.

 
Slika 1: Teorijska simulacija potencijala mišićne membrane kao odgovor na 150 ms depolarizirajući puls od -45 pA.
(A) Normalni mišić proizvodi samo jedan akcijski potencijal zbog takvog stimulusa. To je zbog inaktivacije natrijskih kanala, sprečavajući njihovu dalju aktivaciju čak i tokom depolarizacije.
(B) Miotonusni mišić je, međutim, hiperekscitabilan i sposoban je proizvoditi akcijske potencijale za vrijeme trajanja impulsa stimulacije. Ovaj model prilagođen prema Cannon, 1993.[4]

Provedeno je jedno istraživanje velikog broja pacijenata sa kongenitalnom paramiotonijom. Od 26 tipova, utvrđeno je da 17 (71%) ima mutaciju u SCN4A, dok 6 (29%) nije imalo poznatu mutaciju. Ne postoji velika razlika između ove dvije grupe osim što pacijenti bez poznate mutacije imaju napade izazvane manje hladnoćom, a više glađu, mnogo je vjerovatnije da će imati normalne mišićne biopsije i pokazuju manje smanjene mišićne akcijske potencijale u usporedbi s pacijentima s poznate mutacije.[5]
 

Tabela 1: Sažetak mutacija pronađenih kod pacijenata s dijagnozom paramyotonia congenita i njihovih fenotipova
Mutacija Region Miotonija Slabost Reference
Hladno Vježba/
Aktivnost 		Kalij Hladno Vježba/
Aktivnost 		Kalij
R672C D2S4 ? ? ? ? ? ? [5]
I693T D2S4-S5 N ? ? Y Y Y [6]
T704M* D2S5 Y ? ? Y Y Y [7],[8],[9],[10]
S804F** D2S6 Y Y Y ? Y N [11]
A1152D D3S4-S5 Y ? ? ? ? ? [12]
A1156T* D3S4-S5 Y ? ? ? Y ? [3],[11]
V1293I D3S4 Y Y N ? ? N
G1306V** D3-4 Y Y Y ? ? Y [13],[14]
T1313A D3-4 Y Y N Y Y N [15]
T1313M D3-4 Y Y N Y Y**** N [13],[16]
M1360V* D4S1 ? ? ? Y Y ? [17]
M1370V* D4S1 Y Y N N N Y [18]
L1433R D4S3 Y Y Y ? Y***** N [16]
R1448C D4S4 Y Y N N Y N [6],[10],[19],[20]
R1448H D4S4 Y Y Y Y Y ? [10],[16],[19],[20]
R1448P D4S4 Y Y ? Y ? N [21]
R1448S D4S4 Y Y N ? Y N [22]
R1456E D4S4 Y Y N N N N [23]
V1458F*** D4S4 ? ? ? ? ? ? [24]
F1473S*** D4S4-S5 ? ? ? ? ? ? [24]
M1592V* D4S6 Y Y Y Y Y Y [10],[16],[25],[26],[27],[28],[29]
E1702K C-term ? ? N ? ? N [5]
F1795I C-term Y ? ? ? ? ? [30]
 
*
**
***
****
*****
  
Simptomi i PC i hyperKPP (Periodica paralytica paramyotonica)
Također dijagnosticirana kao Miotonija pogoršana kalijem
Originalni izvještaji o slučajevima nisu objavljeni.
Kada se vježba u hladnom okruženju
Nakon što su mišići ohlađeni
Ova tabela preuzera je prema Vicart et al., 2005.[31] Hladno odnosi se na simptome koji se javljaju ili značajno pogoršavaju s niskim temperaturama. Isto tako, "Vježba/aktivnost" se odnosi na pojavu ili ozbiljnost simptoma koji se pogoršavaju vježbanjem i/ili općenitijim pokretima poput stiskanja ruku. Kalij se odnosi na uzimanje hrane s visokim sadržajem kalija ili drugi poremećaji za koje se zna da povećavaju nivoe kalija u serumu. Nomenklatura mutacijske regije je: broj domena (npr. D1) praćen brojem segmenta (npr. S4). Dakle, D2S3 ukazuje da je mutacija u 3. membranskoj petlji koja se proteže 2. domena. Neke mutacije se javljaju između segmenata i označavaju se slično (npr. D4S4-S5 se javlja između 4. i 5. segmenta 4. domene). Ostale mutacije se nalaze između domena i označavaju se DX-Y gdje su X i Y domen C-termin se odnosi na karboksi-terminal.

Dijagnoza

uredi

Dijagnoza paramiotonije kongenite postavlja se na osnovu procene simptoma pacijenta i historije bolesti. Miotonija se mora povećati s vježbanjem ili kretanjem i obično se mora pogoršati na niskim temperaturama. Pacijenti koji imaju trajnu slabost se obično ne okarakteriziraju kao oni koji imaju PC. Elektromiografija se može koristiti za razlikovanje paramyotonia congenita i myotonia congenita.[32],[33] Kliničari takođe mogu pokušati da izazovu epizode ili miotoniju i slabost/paralizu kod pacijenata kako bi utvrdili da li pacijent ima PC, hiperkalemijsku periodičnu paralizu ili jednu od miotonija pogoršanik kalijem. Genomsko sekvenciranje gena SCN4A je definitivna dijagnostička determinanta.

Liječenje

uredi

Nekim pacijentima nije potrebno liječenje za liječenje simptoma urođene paramiotonije. Drugi zahtijevaju liječenje ukočenosti mišića i često smatraju da je meksiletin od pomoći. I drugi su otkrili da pomaže acetazolamid.[34] Izbjegavanje događaja koji izazivaju miotoniju je također efikasan metod prevencije miotonije.

Epidemiologija

uredi

Paramyotonia congenita se smatra izuzetno rijetkim poremećajem, iako je urađeno malo epidemiološkog rada. Prevalencija je općenito veća u populacijama porijeklom iz Evrope, a niža među Azijatima. Epidemiološke procjene su date za njemačku populaciju. Tamo je procijenjeno da je prevalencija PC-ja između 1:350 000 (0,00028%) i 1:180 000 (0,00056%).[20] Međutim, njemačka populacija pacijenata sa PC nije ravnomjerno raspoređena po cijeloj zemlji. Mnoge osobe sa PC glasnikom iz oblasti Ravensberg u severozapadnoj Nemačkoj, gdje je efekt osnivača odgovoran za većinu slučajeva.[20][35]

Reference

uredi
  1. ^ Facts About Myopathies | MDA Publications Arhivirano 5. 8. 2007. na Wayback Machine
  2. ^ Eulenburg A (1886). "Über eine familiäre durch 6 Generationen verfolgbare Form kongenitaler Paramyotonie". Neurol. Zentralbl. 12: 265–72.
  3. ^ a b de Silva S, Kuncl R, Griffin J, Cornblath D, Chavoustie S (1990). "Paramyotonia congenita or hyperkalemic periodic paralysis? Clinical and electrophysiological features of each entity in one family". Muscle Nerve. 13 (1): 21–6. doi:10.1002/mus.880130106. PMID 2325698. S2CID 24805255.
  4. ^ Cannon S, Brown R, Corey D (1993). "Theoretical reconstruction of myotonia and paralysis caused by incomplete inactivation of sodium channels". Biophys J. 65 (1): 270–88. Bibcode:1993BpJ....65..270C. doi:10.1016/S0006-3495(93)81045-2. PMC 1225722. PMID 8396455.
  5. ^ a b c Miller T, Dias da Silva M, Miller H, Kwiecinski H, Mendell J, Tawil R, McManis P, Griggs R, Angelini C, Servidei S, Petajan J, Dalakas M, Ranum L, Fu Y, Ptácek L (2004). "Correlating phenotype and genotype in the periodic paralyses". Neurology. 63 (9): 1647–55. doi:10.1212/01.wnl.0000143383.91137.00. PMID 15534250. S2CID 36507153.
  6. ^ a b Plassart E, Eymard B, Maurs L, Hauw J, Lyon-Caen O, Fardeau M, Fontaine B (1996). "Paramyotonia congenita: genotype to phenotype correlations in two families and report of a new mutation in the sodium channel gene". J Neurol Sci. 142 (1–2): 126–33. doi:10.1016/0022-510X(96)00173-6. PMID 8902732. S2CID 8785846.
  7. ^ Ptácek L, George A, Griggs R, Tawil R, Kallen R, Barchi R, Robertson M, Leppert M (1991). "Identification of a mutation in the gene causing hyperkalemic periodic paralysis". Cell. 67 (5): 1021–7. doi:10.1016/0092-8674(91)90374-8. PMID 1659948. S2CID 12539865.
  8. ^ Kim J, Hahn Y, Sohn E, Lee Y, Yun J, Kim J, Chung J (2001). "Phenotypic variation of a Thr704Met mutation in skeletal sodium channel gene in a family with paralysis periodica paramyotonica". J Neurol Neurosurg Psychiatry. 70 (5): 618–23. doi:10.1136/jnnp.70.5.618. PMC 1737343. PMID 11309455.
  9. ^ Brancati F, Valente E, Davies N, Sarkozy A, Sweeney M, LoMonaco M, Pizzuti A, Hanna M, Dallapiccola B (2003). "Severe infantile hyperkalaemic periodic paralysis and paramyotonia congenita: broadening the clinical spectrum associated with the T704M mutation in SCN4A". J Neurol Neurosurg Psychiatry. 74 (9): 1339–41. doi:10.1136/jnnp.74.9.1339. PMC 1738672. PMID 12933953.
  10. ^ a b c d Ptáĉek L, Tawil R, Griggs R, Meola G, McManis P, Barohn R, Mendell J, Harris C, Spitzer R, Santiago F (1994). "Sodium channel mutations in acetazolamide-responsive myotonia congenita, paramyotonia congenita, and hyperkalemic periodic paralysis". Neurology. 44 (8): 1500–3. doi:10.1212/wnl.44.8.1500. PMID 8058156. S2CID 28470701.
  11. ^ a b McClatchey A, McKenna-Yasek D, Cros D, Worthen H, Kuncl R, DeSilva S, Cornblath D, Gusella J, Brown R (1992). "Novel mutations in families with unusual and variable disorders of the skeletal muscle sodium channel". Nat Genet. 2 (2): 148–52. doi:10.1038/ng1092-148. PMID 1338909. S2CID 12492661.
  12. ^ Bouhours M, Luce S, Sternberg D, Willer J, Fontaine B, Tabti N (2005). "A1152D mutation of the Na+ channel causes paramyotonia congenita and emphasizes the role of DIII/S4-S5 linker in fast inactivation". J Physiol. 565 (Pt 2): 415–27. doi:10.1113/jphysiol.2004.081018. PMC 1464511. PMID 15790667.
  13. ^ a b McClatchey A, Van den Bergh P, Pericak-Vance M, Raskind W, Verellen C, McKenna-Yasek D, Rao K, Haines J, Bird T, Brown R (1992). "Temperature-sensitive mutations in the III-IV cytoplasmic loop region of the skeletal muscle sodium channel gene in paramyotonia congenita". Cell. 68 (4): 769–74. doi:10.1016/0092-8674(92)90151-2. PMID 1310898. S2CID 31831830.
  14. ^ Lerche H, Heine R, Pika U, George A, Mitrovic N, Browatzki M, Weiss T, Rivet-Bastide M, Franke C, Lomonaco M (1993). "Human sodium channel myotonia: slowed channel inactivation due to substitutions for a glycine within the III-IV linker". J Physiol. 470: 13–22. doi:10.1113/jphysiol.1993.sp019843. PMC 1143902. PMID 8308722.
  15. ^ Bouhours M, Sternberg D, Davoine C, Ferrer X, Willer J, Fontaine B, Tabti N (2004). "Functional characterization and cold sensitivity of T1313A, a new mutation of the skeletal muscle sodium channel causing paramyotonia congenita in humans". J Physiol. 554 (Pt 3): 635–47. doi:10.1113/jphysiol.2003.053082. PMC 1664790. PMID 14617673.
  16. ^ a b c d Ptacek L, Gouw L, Kwieciński H, McManis P, Mendell J, Barohn R, George A, Barchi R, Robertson M, Leppert M (1993). "Sodium channel mutations in paramyotonia congenita and hyperkalemic periodic paralysis". Ann Neurol. 33 (3): 300–7. doi:10.1002/ana.410330312. PMID 8388676. S2CID 33366273.
  17. ^ Wagner S, Lerche H, Mitrovic N, Heine R, George A, Lehmann-Horn F (1997). "A novel sodium channel mutation causing a hyperkalemic paralytic and paramyotonic syndrome with variable clinical expressivity". Neurology. 49 (4): 1018–25. doi:10.1212/wnl.49.4.1018. PMID 9339683. S2CID 18008683.
  18. ^ Okuda S, Kanda F, Nishimoto K, Sasaki R, Chihara K (2001). "Hyperkalemic periodic paralysis and paramyotonia congenita--a novel sodium channel mutation". J Neurol. 248 (11): 1003–4. doi:10.1007/s004150170059. PMID 11757950. S2CID 26927085.
  19. ^ a b Ptácek L, George A, Barchi R, Griggs R, Riggs J, Robertson M, Leppert M (1992). "Mutations in an S4 segment of the adult skeletal muscle sodium channel cause paramyotonia congenita". Neuron. 8 (5): 891–7. doi:10.1016/0896-6273(92)90203-P. PMID 1316765. S2CID 41160865.
  20. ^ a b c d Meyer-Kleine C, Otto M, Zoll B, Koch M (1994). "Molecular and genetic characterization of German families with paramyotonia congenita and demonstration of founder effect in the Ravensberg families". Hum Genet. 93 (6): 707–10. doi:10.1007/BF00201577. PMID 8005599. S2CID 39722069.
  21. ^ Lerche H, Mitrovic N, Dubowitz V, Lehmann-Horn F (1996). "Paramyotonia congenita: the R1448P Na+ channel mutation in adult human skeletal muscle". Ann Neurol. 39 (5): 599–608. doi:10.1002/ana.410390509. PMID 8619545. S2CID 8092621.
  22. ^ Bendahhou S, Cummins T, Kwiecinski H, Waxman S, Ptácek L (1999). "Characterization of a new sodium channel mutation at arginine 1448 associated with moderate Paramyotonia congenita in humans". J Physiol. 518 (2): 337–44. doi:10.1111/j.1469-7793.1999.0337p.x. PMC 2269438. PMID 10381583.
  23. ^ Sasaki R, Takano H, Kamakura K, Kaida K, Hirata A, Saito M, Tanaka H, Kuzuhara S, Tsuji S (1999). "A novel mutation in the gene for the adult skeletal muscle sodium channel alpha-subunit (SCN4A) that causes paramyotonia congenita of von Eulenburg". Arch Neurol. 56 (6): 692–6. doi:10.1001/archneur.56.6.692. PMID 10369308.
  24. ^ a b Lehmann-Horn F, Rüdel R, Ricker K (1993). "Non-dystrophic myotonias and periodic paralyses. A European Neuromuscular Center Workshop held 4–6 October 1992, Ulm, Germany". Neuromuscul Disord. 3 (2): 161–8. doi:10.1016/0960-8966(93)90009-9. PMID 7689382. S2CID 20892960.
  25. ^ Lehmann-Horn F, Rüdel R, Ricker K, Lorković H, Dengler R, Hopf H (1983). "Two cases of adynamia episodica hereditaria: in vitro investigation of muscle cell membrane and contraction parameters". Muscle Nerve. 6 (2): 113–21. doi:10.1002/mus.880060206. PMID 6304507. S2CID 21594294.
  26. ^ Fontaine B, Khurana T, Hoffman E, Bruns G, Haines J, Trofatter J, Hanson M, Rich J, McFarlane H, Yasek D (1990). "Hyperkalemic periodic paralysis and the adult muscle sodium channel alpha-subunit gene". Science. 250 (4983): 1000–2. Bibcode:1990Sci...250.1000F. doi:10.1126/science.2173143. PMID 2173143.
  27. ^ Rojas C, Wang J, Schwartz L, Hoffman E, Powell B, Brown R (1991). "A Met-to-Val mutation in the skeletal muscle Na+ channel alpha-subunit in hyperkalaemic periodic paralysis". Nature. 354 (6352): 387–9. Bibcode:1991Natur.354..387R. doi:10.1038/354387a0. PMID 1659668. S2CID 4372717.
  28. ^ Heine R, Pika U, Lehmann-Horn F (1993). "A novel SCN4A mutation causing myotonia aggravated by cold and potassium". Hum Mol Genet. 2 (9): 1349–53. doi:10.1093/hmg/2.9.1349. PMID 8242056.
  29. ^ Kelly P, Yang W, Costigan D, Farrell M, Murphy S, Hardiman O (1997). "Paramyotonia congenita and hyperkalemic periodic paralysis associated with a Met 1592 Val substitution in the skeletal muscle sodium channel alpha subunit--a large kindred with a novel phenotype". Neuromuscul Disord. 7 (2): 105–11. doi:10.1016/S0960-8966(96)00429-4. PMID 9131651. S2CID 1174464.
  30. ^ Wu F, Gordon E, Hoffman E, Cannon S (2005). "A C-terminal skeletal muscle sodium channel mutation associated with myotonia disrupts fast inactivation". J Physiol. 565 (Pt 2): 371–80. doi:10.1113/jphysiol.2005.082909. PMC 1464529. PMID 15774523.
  31. ^ Vicart S, Sternberg D, Fontaine B, Meola G (2005). "Human skeletal muscle sodium channelopathies". Neurol Sci. 26 (4): 194–202. doi:10.1007/s10072-005-0461-x. PMID 16193245. S2CID 27141272.
  32. ^ Subramony S, Malhotra C, Mishra S (1983). "Distinguishing paramyotonia congenita and myotonia congenita by electromyography". Muscle Nerve. 6 (5): 374–9. doi:10.1002/mus.880060506. PMID 6888415. S2CID 20268646.
  33. ^ Streib E; Lane, Russell J. M.; Turnbull, Douglass M.; Hudgson, Peter; Walton, John; Brumback, Roger A.; Gerst, Jeffery W.; Heckmatt, John Z.; et al. (1984). "Evoked response testing in myotonic syndromes". Muscle Nerve. 7 (7): 590–2. doi:10.1002/mus.880070709. PMID 6544373. S2CID 222015799.
  34. ^ Taminato T, Mori-Yoshimura M, Miki J, Sasaki R, Satoh N, Oya Y, Nishino I, Takahashi Y (2020) Paramyotonia congenita with persistent weakness of distal and facial muscles: a case report with review of the literature. J Neuromuscul Dis
  35. ^ Becker PE, Paramyotonia congenita (Eulenberg) in Fortschritte der allgemeinen und klinischen Humangenetik. Thieme, Stuttgart (1970).

Napomene

uredi

Dopunska literatura

uredi

Vanjski linkovi

uredi
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Paramyotonia_congenita&oldid=3673348"