Stjepan Kljuić
Stjepan Kljuić (Sarajevo, 19. decembar 1939) bosanskohercegovački je novinar, političar i ratni član predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Rođen je 19 decembra 1939. u Sarajevu, gdje je studirao na Filozofskom fakultetu. Od 1965. do 1971. radio je kao novinar u Oslobođenju, a kasnije je iz Sarajeva bio dopisnik zagrebačkog Vjesnika.[1] U periodu od 1990. do 1992. godine predsjednik HDZ-a BiH,[2] a nakon odlaska iz te stranke osnivač i predsjednik Republikanske stranke BiH - Republikanci BiH.[3] Kasnije prelazi u Socijaldemokratsku uniju. 2003. godine je bio savjetnik Dragana Čovića.[4] Živi i radi u Sarajevu.
Stjepan Kljuić | |
|---|---|
| Rođenje | 19. decembar 1939 Sarajevo, Kraljevina Jugoslavija |
KarijeraUredi
Kljuić je bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda i osnivajući član Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) 1990. godine. Služio je kao predsjednik HDZ-a BiH i protivio se hrvatskoj podršci izabrane vlade Alije Izetbegovića.[5]
Centralno liderstvo HDZ-a u Zagrebu pritislo je lokalno liderstvo u Herceg-Bosni da ga riješe liderske pozicije.[6] Njega je zamijenio Milenko Brkić.[5]
Pri osnivanju Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine 1992, Kljuić je izabran za prvog predsjednika.[7] Godine 1994, on je osnovao svoju stranku, Republikansku stranku,[8] multietničnu, probosansku stranku. Bio je kandidat stranke za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2002, ali nije pobijedio.
ReferenceUredi
- ^ "NA DANAŠNJI DAN: ROĐEN STJEPAN KLJUJIĆ". Pristupljeno 1. 5. 2018.[mrtav link]
- ^ "Oxford Index Search Results - Oxford Reference" (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 5. 2018.[mrtav link]
- ^ [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/195/t19515.shtml "Stjepan Kljui�, predsjednik Republikanske stranke BiH"]. www.bhdani.ba. Pristupljeno 1. 5. 2018. replacement character u
|title=na mjestu 14 (pomoć)[mrtav link] - ^ "Kljuić savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva BiH" (jezik: hrvatski). Arhivirano s originala, 21. 4. 2021. Pristupljeno 1. 5. 2018.
- ^ a b Ramet, Sabrina P. (2006). The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2004. Indiana University Press. str. 343. ISBN 0-271-01629-9.
- ^ "Division of Bosnia was Tudman's Only Option". Tjednik. 16. 5. 1997. Arhivirano s originala, 5. 6. 2011.
- ^ "Historija". Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 15. 2. 2010.
- ^ "SDA se ne boji Lagumdžije i Silajdžića". Dani. 2. 3. 2001. Arhivirano s originala, 22. 5. 2013. Pristupljeno 9. 4. 2021.
- ^ Nettelfield, Lara J. (2010). Courting Democracy in Bosnia and Herzegovina: The Hague Tribunal's Impact in a Postwar State. Cambridge University Press. str. 70. ISBN 978-0-521-76380-6.