Norvežani

Norvežani (norveški: nordmenn) su sjeverno germanska etnička grupa porijeklom iz Norveške.[16][17][18] Dijele zajedničku kulturu i govore norveškim jezikom. Norvežani i njihovi potomci nalaze se u dijaspori širom svijeta, s većim brojevima u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Australiji, Argentini, Čileu, Urugvaju, Brazilu, Meksiku, Novom Zelandu i Južnoafričkoj Republici.

Norvežani
Nordmenn
Ukupna populacija
c. 10 milionaa
Značajno stanovništvo u
Norveška 4.548,958[1]
Sjedinjene Američke Države 4.642,526[2]
Brazil 465.441[3]
Kanada 463.275[4]
Ujedinjeno Kraljevstvo[a][b]
također Shetland i Orkney

13.798

42.000
Švedska 48.385[5]
Australija[c] 25.700[6]
Danska 16.320[7]
Njemačka 6.398[8]
Finska 2.156[9]
Švicarska 1.966[10]
Novi Zeland 1.400[11]
Italija 1.075[12]
Island 671[13]
Japan 424[14]
Jezik
Norveški
Vjera
Luteranizam (Norveška crkva)[15] Historijski Nordijski paganizam i Katoličanstvo.
Vezane etničke grupe
Ostali Germanski narodi
(posebno sjeverno germanski narodi)

HistorijaUredi

 
17. maj, Dan Ustava u Norveškoj

Krajem 3. milenija prije nove ere narodi proto-indoeuropske kulture vrpčaste keramike doselili su se u Norvešku i sa sobom donijeli konje, poljoprivredu, stoku i točak.

Tokom vikinškog doba Harald Fairhair ujedinio je mnoga norveška mala kraljevstva nakon što je pobjedio u odlučnoj bitki za Hafrsfjord. Poslije dva vijeka vikinške ekspanzije trend je zaustavljen u 11. vijeku prihvaćanjem kršćanstva i odbacivanjem nordijskog paganizma. Za vrijeme Crne smrti, oko 60% stanovništva je umrlo, a 1397. godine Norveška je stupila u zajednicu s Danskom.

Nakon poraza zajednice Danske i Norveške u napoleonskim ratovima 1814. godine, Norveška je stupila u zajednicu sa Švedskom i usvojila novi ustav. Rastući nacionalizam tokom 19. vijeka doveo je do referenduma 1905. gdje su građani izglasali nezavisnost. Iako je službeno Norveška bila neutralna u Prvom svjetskom ratu, zemlja je neslužbeno podržavala sile Entente. Također, i u Drugom svjetskom ratu Norveška je proglasila neutralnost, ali je ipak bila okupirana pet godina od strane nacističke Njemačke (1940–45). Godine 1949. Norveška je postala članica NATO-a. Otkriće nafte i plina u svojim teritorijalnim vodama krajem 1960-ih omogućilo je veliki ekonomski napredak Norveške. U referendumima održanim 1972. i 1994. odbili su pristupanje EU.

JezikUredi

 
Fårikål je tradicionalno jelo u čitavoj Norveškoj.

Norveški je sjevernogermanski jezik sa oko 5 miliona govornika, od kojih se većina nalazi u Norveškoj. Postoje i govornici norveškog jezika u Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Britaniji, Španiji, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje postoji najveća zajednica govornika, sa 55.311 govornika (podaci iz 2000. godine). Otprilike polovina govornika živi u Minnesoti (8.060), Kaliforniji (5.865), Washingtonu (5.460), New Yorku (4.200) i Wisconsinu (3.520).[19]

KulturaUredi

Norveška kultura usko je povezana sa historijom i geografijom zemlje. U 18. vijeku stvoren je romantični nacionalistički pokret, koji je još uvijek vidljiv u norveškom jeziku i medijima. U 19. vijeku norveška kultura je procvjetala prilikom napora u postizanju nezavisnog identiteta u područjima književnosti, umjetnosti i muzike.

ReferenceUredi

  1. ^ ssb.no https://www.ssb.no/statbank/table/05182/tableViewLayout1/?rxid=6953c747-7e3b-4e00-8d03-a40bc881656b. Pristupljeno 26. 5. 2018. Nedostaje ili prazan |title= (pomoć)
  2. ^ Bureau, U.S. Census. "American FactFinder – Results". Factfinder2.census.gov. Pristupljeno 18. 10. 2017.
  3. ^ Brazilski popis stanovništva 2000 registrovao 465.44 stanovnika (djelomično) norveškog porijekla.
  4. ^ Statistics Canada. "2016 National Household Survey: Data tables". Pristupljeno 14. 4. 2019.
  5. ^ Švedska statistika iz 2005. Prikazuje službeni broj Norvežana u Švedskoj na stranici 20.
  6. ^ "Norway". Pristupljeno 29. 3. 2015.
  7. ^ "Statistics Denmark:FOLK2: Population 1. January by sex, age, ancestry, country of origin and citizenship". Statistics Denmark. Pristupljeno 3. 8. 2012.
  8. ^ "Anzahl der Ausländer in Deutschland nach Herkunftsland (Stand: 31. Dezember 2014)".
  9. ^ "International migrant stock: The 2017 revision". United Nations.
  10. ^ Nguyen, Duc-Quang. "Defining the 25% foreign population in Switzerland". SWI swissinfo.ch (jezik: engleski). Pristupljeno 21. 6. 2019.
  11. ^ "Immigrants and Norwegian-born to immigrant parents". Statistics Norway. Arhivirano s originala, 1. 2. 2010. Pristupljeno 6. 12. 2009.
  12. ^ "Norvegesi in Italia – statistiche e distribuzione per regijae".
  13. ^ "External migration by sex, countries and citizenship 1986–2018". PX-Web. Pristupljeno 21. 6. 2019.
  14. ^ "Japan-Norway Relations (Basic Data)". Ministry of Foreign Affairs of Japan (jezik: engleski). Pristupljeno 4. 6. 2019.
  15. ^ "Church of Norway, 2015: Steady decline in number of church attendances". Statistics Norway. 4. 5. 2016. Pristupljeno 28. 2. 2017.
  16. ^ Danver, Steven L. (10. 3. 2015). Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues. Routledge. str. 349. ISBN 978-1317464006. Norwegians are a Germanic people that reside primarily in Norway on the Scandinavian Peninsula
  17. ^ Berlitz (1. 6. 2015). Berlitz: Norway Pocket Guide. Apa Publications (UK). ISBN 978-1780048598. Some 86 percent of the people living in Norway today are ethnic Norwegians, a North Germanic people
  18. ^ Minahan, James (2000). One Europe, many nations: a historical dictionary of European national groups. Greenwood Publishing Group. str. 769. ISBN 0313309841. Pristupljeno 25. 5. 2013. Germanic nations:... Norwegians...
  19. ^ U.S Census 2000

Vanjski linkoviUredi

  • Norvežani – Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije