Crna smrt

pandemija koja je harala pogotovo Evropom u Srednjem vijeku

Crna smrt bila je pandemija koja je harala pogotovo Evropom u Srednjem vijeku, krajem 1340. godine, odnjevši živote između 75 i 200 miliona ljudi, odnosno trećinu tadašnje evropske populacije.[1][2][3] Vjeruje se da je za pandemiju kriva bila bakterija Yersinia pestis, za koju se smatra da je kriva iza nekoliko drugih kuga (septične, pneumonične i one najčešće – bubonske).[4] Procjenjuje se da je kuga odnijela 30% do 60% Evropskog stanovništva.[5]

Širenje[mrtav link] bolesti na Bliskom istoku i Evropi (1346–1353)

Hronologija uredi

Većina naučnika smatra da je Crna smrt bila pandemija kuge, dok neki smatraju da je bio virus sličan eboli. Crna smrt je vjerovatno nastala negdje u srednjoj ili istočnoj Aziji 1334. godine,[6][7][8] da bi se potom polahko širila na zapad Putem svile. Godine 1346. stigla je do Egipta, Sirije i zatim Krima, a 1347. do Konstantinopolja, Sicilije i zatim južne Evrope. Godine 1348. stigla je do Francuske, Holandije, Njemačke i Engleske, a 1349. do Skandinavije i Rusije.

Zbog svoje velike smrtnosti, Crna smrt je izazvala opću paniku. Ljudi nisu znali odakle bolest dolazi niti kako je zaustaviti. Tražeći uzrok, mnogi su vjerovali da je Crna smrt Božija kazna. Međutim, pošto Crkva nije mogla da objasni i zaustavi bolest, mnogi su postali ravnodušni prema njoj i živjeli po filozofiji da treba živjeti što bolje dok te bolest ne pogodi, ignorišući tako savjete ljekara o izbirljosti što se tiče hrane i pića i izbjegavanja suvišnog kontakta s ljudima. Neki su tvrdili da je uzrok bolesti natprirodan i da se prenosi vjetrom, pa je trebalo ostati u kućama i zatvarati prozore. Neki su krivili Jevreje, što je dovelo do njihovog progonjenja.

Ista bolest se ponovo vratila u nekoliko navrata: sve do 1700. godine. kuga u Italiji 1629-1631, Velika kuga u Londonu (1665–1666), Velika kuga u Beču (1679), Velika kuga u Marseillu 1720–1722 i 1771. kuga u Moskvi. Iz Evrope je nestala u 18 vijeku.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ ABC/Reuters (29. 1. 2008). "Black death 'discriminated' between victims (ABC News in Science)". Australian Broadcasting Corporation. Pristupljeno 3. 11. 2008.
  2. ^ "Health: De-coding the Black Death". BBC. 3. 10. 2001. Pristupljeno 3. 11. 2008.
  3. ^ "Black Death's Gene Code Cracked". Wired. 3. 10. 2001. Pristupljeno 12. 2. 2015.
  4. ^ "Plague". World Health Organization. oktobar 2017. Pristupljeno 8. 11. 2017.
  5. ^ Austin Alchon, Suzanne (2003). A pest in the land: new world epidemics in a global perspective. University of New Mexico Press. str. 21. ISBN 978-0-8263-2871-7.
  6. ^ https://edition.cnn.com/2019/11/23/asia/plague-china-history-intl-hnk-scli/index.html
  7. ^ Bramanti, Barbara; Stenseth, Nils Chr; Walløe, Lars; Lei, Xu (2016). "Plague: A Disease Which Changed the Path of Human Civilization". Advances in Experimental Medicine and Biology. 918: 1–26. doi:10.1007/978-94-024-0890-4_1. ISSN 0065-2598. PMID 27722858.
  8. ^ Wade, Nicholas (31. 10. 2010). "Europe's Plagues Came From China, Study Finds". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 1. 3. 2020.

Dalje čitanje uredi

Vanjski linkovi uredi

  • Kuga – Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije