Mato Andrić
Mato Andrić (18. februar 1928 – juli 2015) bio je bosanskohercegovački pravnik, društveno-politički radnik, sportski dužnosnik i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.[1]
| Mato Andrić | |
|---|---|
 | |
| Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine | |
| Vrijeme na dužnosti April 1988 – april 1989. | |
| Prethodnik | Munir Mesihović |
| Nasljednik | Nikola Filipović |
| Lični podaci | |
| Rođenje | 18. februar 1928. Garevac, Kraljevina Jugoslavija |
| Smrt | juli 2015 (87 godina) Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Politička stranka | KPJ |
Biografija
urediRođen je 18. februara 1928. u Garevcu. U Sarajevu je završio Višu upravnu školu.
Obavljao je visoke dužnosti u lokalnoj samoupravi, republičkoj upravi Bosne i Hercegovine i saveznoj. Predsjedavao je Narodnim odborom općine Odžaka. Bio je članom Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine (CK SK BiH), Izvršnog komiteta CK SK BiH, član Sekretarijata CK SK BiH i ostalo. Izabran za zastupnika u Saveznoj skupštini Jugoslavije te Skupštine SR BiH, drugog i trećeg saziva. Na 13. kongresu SKJ izabran je na mjesto člana Centralnog komiteta SKJ.[1] Bio je ministar unutrašnjih poslova SR Bosne i Hercegovine i čelnik stožera za akciju potrage za nestalim avionom Džemala Bijedića.[2]
Obavljao je dužnost predsjednika Centralnog komiteta SK BiH od 28. maja 1984, naslijedivši Hamdiju Pozderca do maja 1986, kad ga je naslijedio Milan Uzelac, te predsjednika Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine od aprila 1987, naslijedivši Munira Mesihovića do aprila 1988, kad ga je naslijedio Nikola Filipović.[1][3] Bio je predsjednik Predsjedništva SRBiH u vrijeme Afere Agrokomerc.[4]
Obavljao je dužnost predsjednika Željezničara iz Sarajeva sredinom 1980-ih.
Iz partijskog članstva izbačen je nakon 10. kongresa SK BiH (7–9. decembra 1989), zajedno sa Milankom Renovicom, Hrvoje Ištukom i Nikolom Stojanovićem nakon "slučaja Neum".[5]
Reference
uredi- ^ a b c Jugoslovenski savremenici: Ko je ko u Jugoslaviji. "Hronometar", Beograd 1970. godina, str. 17.
- ^ Novo vrijeme Arhivirano 3. 11. 2018. na Wayback Machine Smrt Džemala Bijedića: Nesreća ili ubistvo drugog čovjeka Jugoslavije (II). Iz knjige Husnije Kamberovića Džemal Bijedić. Politička biografija, 11. 3. 2013. Pristupljeno 2. 11. 2018.
- ^ "Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednjih trideset godina" Arhivirano 4. 12. 2020. na Wayback Machine, str. 192, 193.
- ^ Academia.edu[mrtav link] Dino Dupanović: Afera Agrokomerc u novinama Borba i Oslobođenje, juli 2013., str. 17. Pristupljeno 2. 11. 2018.
- ^ Dipòsit Digital de Documents de la Universitat Autònoma de Barcelona Arhivirano 7. 9. 2021. na Wayback Machine Alfredo Sasso: Non-nationalist political actors in Bosnia-Herzegovina (1989–1991), str. 69. Pristupljeno 2. 11. 2018.