Nekropole stećaka u Novom Travniku

Nekropole stećaka u Novom Travniku, nalaze se na više lokacija u općini Novi Travnik, Bosna i Hercegovina.

Historija uredi

Srednjovjekovna župa Lašva obuhvatala je područje današnjih opština Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik. Bila je pod upravom bosanskih banova, a kasnije, od 1377. godine, kraljeva. Bila je jedna od najvećih i najplodnijih župa uže Bosne. Vjerovatno je bila dobro naseljena stanovništvom koje se, uglavnom, bavilo poljoprivredom. Na tom području konstatovano je više od 50 nekropola stećaka iz XIV i XV vijeka kao i srednjovjekovni gradovi Toričan, Travnik, Bosnić ili Škaf i Vrbenac grad.[1]

Poseban vid stećaka - krstača koje se susreću u okolini Travnika i Zenice, predstavljaju originalne oblike nedovoljno razvijenih krstača i nemaju svojih analogija na drugim područjima.

Spomenici u obliku križa su mlađi spomenici i ne pripadaju više srednjem vijeku. Ma koliko izgledali slični među sobom, i kod njih zapaža nekoliko stupnjeva evolucije. Glavna njihova odlika je gornji dio - glava, a zatim bočna ispupčenja koja treba da predstavljaju vodoravne krake križa, koje u ovom slučaju možemo nazvati ramenima. Glava nije uvijek jednaka i pokazuje tipične razlike. U početnoj fazi razvoja oblika krstača nisu još predstavljena ramena, a nema ni onog dijeljenja spomenika na gornji i donji dio iz koga se kasnije razvila glava križa. Cijeli spomenik više liči na jednu ovalnu ploču, koja je gore šira, a dolje uža. Kasnije se postepeno izdvaja, uobličuje glava, sužavanjem iznad ramena, tako da se dobije donekle oblik vrata. U konačnici razvoja oblika krstača, već se lijepo razlikuje formirana okrugla glava, gdje važnu ulogu imaju ramena s obzirom na njihov broj i obradu.[2]

Grob sa stećkom u selu Bistro uredi

Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3] Nacionalni spomenik čini grob sa stećkom u obliku sljemenjaka s postoljem, dimenzija 145 x 60 x 90 cm. S duže bočne strane nalazi se oštećen ukras polumjeseca i križa, izrađen u visokom reljefu.

Nekropola Kaurlaš u Zagrlju uredi

Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4] Nacionalni spomenik čini nekropola sa 45 stećaka, osam krstača i jednim nišanom. Nakon kasnijeg čišćenja, evidentirano je oko 70 vidljivih stećaka i ukupno 8 krstača. Nekropola smještena je u donjem dijelu sela Monjići, neposredno uz putnu cestu Novi Travnik – Gornji Vakuf, na udaljenosti od 15 km. od Novog Travnika. Krstače su antropomorfnog oblika kod koga gornji dio predstavlja glavu, dok bočna se mogu nazvati ramenima. Prijelaz iz ploče u križ dogodio se u prvoj polovini XVII stoljeća. U drugu polovinu XVII stoljeća mogu se datirati spomenici već izrađeni u obliku križa, ali s još neformiranom glavom, dok se spomenici s već formiranom glavom datiraju u XVIII stoljeće, gdje se kao posljednji javljaju spomenici sa okruglom glavom. Značajna je i činjenica da su stećci, krstače i nišani na istom lokalitetu.

Nekropola kod sela Orašac uredi

Nacionalni spomenik čini nekropola sa dva antropomorfna nadgrobnika koji podsjećaju na križ. Nekropola je je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[5]

Nekropola sa stećcima Bistro uredi

Nacionalni spomenik čini nekropola sa 23 stećka, od čega je sa sigurnošću evidentirano 7 sljemenjaka i 9 sanduka. Preostali stećci su utonuli ili amorfni. Ukrašena su 4 sljemenjaka s postoljem, a motivi su polumjesec i rozeta.[6][7]

Nekropola sa stećcima Maculje uredi

Nekropola sa stećcima Maculje proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[8]

Nekropola sa stećcima Opara uredi

Nekropola je smještena na brežuljku, u neposrednoj blizini puta Novi Travnik – Gornji Vakuf. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[9] Nacionalni spomenik čini nekropola sa 48 stećaka. Š. Bešlagić navodi da se u centru sela nalazi nekropola sa 46 stećaka, od čega 12 sljemenjaka, 31 sanduk i 3 ploče.[10]

Nekropola Sebešić uredi

Udaljena je tridesetak km. od Novog Travnika u pravcu jugoistoka. Smještena je na ovećem tumulu, na lokalitetu Luke. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[11] Nacionalni spomenik čini nekropola sa 13 (7 ploča i 3 sanduka), te 5 antropomorfnih nadgrobnika i tumulus na kome se nalazi nekropola. Zemljani tumulus u Sebešiću svjedoči da se stećci javljaju kao dio neprekidnog sepulkralnog kontinuiteta na bosansko-humskome području čiji korijeni sežu duboko u prapovijesno vrijeme.

Literatura uredi

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Sarajevo, 1957, 150.;
  • Nada Klaić, Srednjovjekovna Bosna, politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.), 1994, 112, 115.
  • Pavao Anđelić, Srednji vijek - doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz istoriju 1. Skupština opštine Visoko, Visoko, 1984, 103-309.

Reference uredi

  1. ^ Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne
  2. ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  3. ^ "grob sa stećkom u selu Bistro". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 12. 2016.
  4. ^ "Nekropola Kaurlaš". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 12. 2016.
  5. ^ "Nekropola Orašac". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 12. 2016.
  6. ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  7. ^ "Nekropola Bistro". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 12. 2016.
  8. ^ "Nekropola Maculje". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 12. 2016.
  9. ^ "Nekropola Opare". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 12. 2016.
  10. ^ "Arheološki leksikon, arheološka nalazišta". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  11. ^ "NekropolaSebešić". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 12. 2016.