Mrmci su osobena vrsta rovaca iz porodice Gryllotalpidae, reda Orthoptera (pravokrilci). Njihovi predstavnici (skakavci zrikavci i cvrčci) imaju po dva para krila. U odnosu na ostale insekte, obično se procjenjuje da su "srednje veličine". Tipska vrsta, Gryllotalpa gryllotalpa ima izduženo valjkasto tijelo, kratke i lopataste prednje noge, koje su prilagođene kopanju.[1]

Mrmak
(Rovac)
Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)
Mrmak latinski: Gryllotalpa brachyptera / Gryllotalpa gryllotalpa
Mrmak
latinski: Gryllotalpa brachyptera / Gryllotalpa gryllotalpa
Sistematika
CarstvoŽivotinje
KoljenoArthropoda
RazredInsecta
RedOrthoptera
PorodicaGryllotalpidae
RodGryllotalpa
VrstaG. brachyptera
Dvojno ime
Gryllotalpa brachyptera
Saussure, 1870
Rasprostranjenje rovaca (Gryllotalpidae)
 
Čeoni prikaz prednjih nogu mrmka
 
Prikaz uobičajenog životnog prostora mrmaka

Mrmci imaju tri razvojne faze: jaje, larva i odrasle. Sve se odvijaju pod zemljom, ali odrasli imaju krila i u sezoni parenja se rasprše. Po ishrani se međusobno razlikuju; neke vrste su vegetarijanske i uglavnom se hrane korijenjem, druge su svaštojedi, uključujući crve i larve, dok je nekoliko pretežnih grabljivaca.

Veličina i vanjština mrmaka variraju, ali većina ih su (za insekta) umjerene veličine, dugi obično između 3,2 i 3,5 cm. Cilindričnog su oblika i prekriveni finim, gustim dlakama, što su dobre prilagodbe za život pod zemljom. Glava, prednji udovi i protoraks su u velikoj mjeri sklerotinizirani, ali je trbuh prilično mehak. Na glavi imaju po dvije končaste antene i par perlastih očiju. Dva para krila se preklapaju preko abdomena, a kod većine vrsta, prva krila su kratka i zaobljene, a zadnja su membranozna i dostižu ili premašuju vrh abdomena. Međutim, kod nekih vrsta, zadnja krila su smanjena, pa insekt ne može da leti.

Prednje noge su u ravni sa zemljom, prilagođene za kopanje, ali zadnje su u obliku kao noge kod skačućih insekata. Međutim, ovi udovi su više prilagođeni za guranje zemlje, a ne skakanje, što oni rade rijetko i loše. Larve liče na odrasle, osim što nemaju krila i genitalije, a zameci krila su sve veći, nakon svakog uzastopnog presvlačenja.[2][3][4]

 
Patuljasti rovci (Tridactyloidea) su članovi podreda pravokrilaca pod nazivom Caelifera.

Ekologija

uredi

Mrmak živi u podzemnim hodnicima, a hrani se glistama, insektima, mladim korijenjem i pupoljcima. Naseljava lakša, dobro nakvašena tla, u kojima kopaju tunele. Relativno se često javlja u povrtnjacima, jer je u u njima, zbog učestale obrade i đubrenja, tlo najčešće rahlo i vlažno. Pogodna su im i zbog ishrane, jer su bogata glistama, svježim biljkama i njihovim ostacima.

Životni ciklus

uredi

Sezona parenja obično počinje polovinom juna i početkom jula. Prije toga, ženka mrmka kopa nešto dublji tunel od uobičajenog, a mužjak posebne šire tunele, koji omogućavaju pojačavnje treperenja njegovog oglašavanja („pjesme“) u sezoni parenja. Širina tunela obično iznosi oko 1,5 cm. Da bi sunce bolje grijalo sloj tla iznad njih, ženka tu izgrize korijenje biljaka, koje se osuši.

Ženka polaže od 100 do 350 komada jaja (po nekima i do 600), što zavisi od životne dobi. Nakon inkubacije od 10 do 20 dana, iz jaja se izlegu larve. U početku prvo se hrane humusom, a nakon toga i svežim biljkama. Ženka čuva larve tokom narednih mesec dana.

Zbog sporog razvića larvi, mrmci imaju samo jednu generaciju godišnje. Nimfe se presvlače šest puta, a u zadnjem stupnju dostižu veličinu odrasle jedinke. rovca. Zato se kod mlađih uočava da su im krila nedovoljno razvijena. Nakon svakog presvlašenja postaju sve tamnije smeđi. Mrmci iz ovogodišnjih jaja, razvoj okončavaju tek s proljeća naredne godine .

Taksonomija i filogenija rovaca

uredi

Rovci su monofiletska grupa u Orthoptera (skakavci, zrikavci i cvrčci). Kladističke analiza morfologije podzemnih oblika, u 2015. godini je identificirala šest plemena, od kojih su četiri tada bila nova:

  • Scapteriscini,
  • Triamescaptorini,
  • Gryllotalpellini i
  • Neocurtillini (Gryllotalpinae), a dva postojeća plemena,
  • Scapteriscini i
  • Gryllotalpini, su revidirana.[5] Ime grupe potiče od latinskih riječi gryllus = kriket i talpa = cvrčak.[6]
Grupa rovaca
Subfamilija Odrasli Primjer Napomena
Scapteriscinae   Scapteriscus vicinus Izumrli
Gryllotalpinae   Gryllotalpa africana Izumrli
Marchandiinae Maljavi rovci Donja kreda u Francuskoj

Fosili rovaca su rijetki. Najstariji poznati predački oblik Cratotetraspinus, poznat od donje krede u Brazilu.[7] Dva primjerka Marchandia magnifica su nađena u ćilibarnoj smoli u Charente-Maritime, Francuska.[8] Nešto su učestaliji u tercijerskom ćilibaru baltičke i domini kanske regije; postoje naznake ih je bilo i u europskim i američkim formacijama.[9]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  2. ^ Capinera J. L. (2008): Encyclopedia of entomology. Springer Science & Business Media ISBN 978-1-4020-6242-1. http://books.google.com/books?id=i9ITMiiohVQC&pg=PA3983.
  3. ^ Thomas W. A. (1928): The Porto Rican mole cricket. U.S. Dept. of Agriculture, http://books.google.com/books?id=o3FEpd9mwQIC&pg=PA1.
  4. ^ Potter D. A. (1998): Destructive turfgrass insects: Biology, diagnosis, and control, John Wiley & Sons, ISBN 978-1-57504-023-3. http://books.google.com/books?id=zMJ4MSKG9-AC&pg=PA122.
  5. ^ Cadena-Castañeda O. J. (2015): The phylogeny of mole crickets (Orthoptera: Gryllotalpoidea: Gryllotalpidae). Zootaxa, 3985 (4): |doi=10.11646/zootaxa.3985.4.1}}
  6. ^ "Origin of Gryllotalpa". Merriam-Webster. Pristupljeno 19. 9. 2015.
  7. ^ Martins-Neto R.G. (1995): Complementos ao estudo sobre os Ensifera (Insecta, Orthopteroida) da Formacao Santana, Cretaceo Inferior do Nordeste do Brasil. Revista Brasileira de Entomologia, 39: 321–345.
  8. ^ Perrichot V. et al. (2002): A new genus and species of fossil mole cricket in the Lower Cretaceous amber of Charente-Maritime, SW France.Cretaceous Res., 23:307–314 |doi=10.1006/cres.2002.1011.
  9. ^ Ratcliffe B.C., Fagerstrom J.A. (1980): Invertebrate lebensspuren of Holocene floodplains: their morphology, origin and paleoecological significance. Journal of Paleontology, 54: 614–630.

Vanjski linkovi

uredi