Wikipedia

Orthoptera

(Preusmjereno sa Pravokrilci)

Orthoptera (grč. ὀρθός ortos = ravno + πτερόν - pteron = krilo) ili ravnokrilci je red insekata, beskičmenjaka koji obuhvata skakavce, zrikavce i popce (pole), uključujući i usko povezane insekte kao što su Tettigoniidae i rovci. Red je podijeljen na dva podreda: Caelifera - skakavci, zrikavci i uži srodnici i Ensifera – cvrčci i njima bliski insekti.

Orthoptera
(Red: Ravnokrilci,
Vremenski raspon:
Karbon, prije 359 miliona godina → Sadašnjost
Mužjak Metrioptera roeselii diluta
Mužjak Metrioptera roeselii diluta
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoArthropoda
RazredInsecta
PotklasaPterygota
RedOrthoptera
Latreille, 1793

Suborder =Ensifera

Širom svijeta rasprostranjeno je više od 20.000 vrsta ovog reda.[1] Insekti ovog reda imaju nepotpunu metamorfozu i proizvode zvuk (poznat kao "stridulacija") trljajući krila jedno o drugo ili noge, a krila ili noge sadrže redove valovitih izbočina. Timpanum ili uho nalazi se u prednjoj tibiji kod cvrčaka, rovaca i katidida, a na prvom trbušnom segmentu kod skakavaca i zrikavaca.[2] Za lociranje drugih jedinki, ovi organizmi koriste vibracije. Skakavci i druge ortopere mogu preklopiti krila (tj. oni su članovi gupe Neoptera), a često su grupirani s sličnim redovima insekata u Orthopteroida.

Opis

uredi

Ortopere imaju uglavnom cilindrično tijelo, s izduženim stražnjim nogama i muskulaturom prilagođenim za skakanje. Imaju mandibule (dio usnog aparata) za grickanje i žvakanje i antene sa više zglobova (filiformni tip), koje su zato promjenjive dužine, te velike složene oči, a mogu ali i ne moraju imati ocele, ovisno o vrsti.[2]

Prvi i treći segment na grudnom košu su veći, dok je drugi mnogo manji. Imaju dva para krila, koja se u mirovanju preklapaju trbuh. Prednja pokrilca ili tegmina, uže su od stražnjih krila i stvrdnuta su u podnožju, dok su stražnja krila membranska, s ravnim venama i brojnim poprečnim žilama. U mirovanju se stražnja ukoče drže preklopljena nalik na ventilator ispod prednjih krila. Posljednja dva do tri segmenta trbuha su smanjena i imaju jednosegmentne cerke.[2]

Način života

uredi

Ravnokrilci imaju paurometabolski životni ciklus ili nepotpunu metamorfozu. Upotreba zvuka općenito je presudna u udvaranju, a većina vrsta ima različite melodije. Većina skakavaca polaže jaja u zemlji ili na vegetaciju. Iz jaja izlegu se mlade nimfe]), koje nalikuju odraslim, ali nedostaju im krila i u ovoj fazi često se nazivaju "hmeljari". Također mogu imati radikalno različitu obojenost od odraslih. Kroz sukcesivna presvlačenja nimfe razvijaju krila do posljednjeg presvlačenja, prelazeći u zrelu odraslu jedinku s potpuno razvijenim krilima.[2]

Broj presvlačenja varira između vrsta a i razvoj je također vrlo promjenjiv i može potrajati od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, ovisno o dostupnosti hrane i vremenskim uvjetima.[3]

Komuniciranje

uredi
 
Mužjak skakavca Metrioptera bicolor ima sposobnost strudilacije

Jedinke pravokrilaca imaju specifične oblike komunikacije posebno u sezoni parenja; takozvano cvrčanje u principu može proizvoditi zvukove i apsorbirati ih putem različitih specijaliziranih prilagodbi tijela. Budući da se zvukovi obično proizvode međutrenjem određenih dijelova tijela, što se naziva stridulacija. Iako su neke vrste izgubile tu sposobnost, uvijek imaju rudimente takvih struktura.

Zvukovi su specifični za takson, tako da ih ne mogu prepoznati nespecifične jedinke pa ne mame pripadnike pogrešne vrste. Mužjaci skoro svih vrsta stvaraju zvukove, ali niz vrsta ima i ženke koje se oglašavaju. Postoji nekoliko načina stvaranja zvukova, ovisno o skupini kojoj vrsti pripada. Većina vrsta trlja (strudilira) nogu uz krilo ili krila jedno s drugim što se naziva strudulacija, ali postoje i drugi modeli, a najpoznatije su:

  • Strudilacija trljanjem krila. Jedno krilo nosi nazubljeni češalj, a drugo otvrdnute vene koje prelaze jedna preko druge kako bi se stvorio zvuk. To se događa kod većine.
  • Strudilacija trljanjem zadnje noge uz krilo. Kod ovih vrsta noga nosi nazubljeni češalj, koji se četka preko nazubljene krilne vene. To se događa kod većine individua s kratkim ušima.
  • Bubnjanje nogama na tvrdom predmetu. Mnoge vrste kotrljaju noge po podlozi kako bi se stvorio zvuk zujanja, a primjeri su skakavac i mediteranski zrikavci na drveću.
  • Bubnjanje nogama uz krilo. To daje zvuk koji otkucava i između ostalih, pojavljuje se kod močvarnih oblika.
  • Brušenje dijelovima čeljusti. Mnoge vrste proizvode zvuk brušenjem pomičući dijelove čeljusti jedne preko drugih.

Proizvodnja buke pojačana je nizovima kvržica ili bodlji na krilima i/ili nogama. Mnoge vrste stvaraju jasne zvučne signale za ljude, ali za mnoge su vrste tonovi su toliko visoki da zvuk spada pod ultrazvuk i nije prepozntljiv za ljude. Različite melodije su jednostavne kompozicije, ali vrlo raznolike i imaju široki raspon zvukova cviljenja, zujanja, otkucavanja, zveckanja, grebanja ili bubnjanja. Neke vrste imaju malo složeniji zvuk miješanjem različitih tonova zajedno, poput zujanja zvuka s naizmjeničnim mucanjem (ponavljajućih) zvukova. Gotovo uvijek su mužjaci ti koji šalju zvukove, a kada ih posjeti ženka, za većinu vrsta počinje udvaranje, koje je mekše i znatno se razlikuje u sastavu s pozivom. Mužjaci koji sjede blizu jedan drugoga često se pokušavaju uzdići jedan od drugoga proizvodeći glasnije zvukove ili brzo ponavljajući vokale. Za neke se vrste koristi opasnost, a buka se koristi za odvraćanje neprijatelja.

Za mnoge vrste je poznato da učestalost cvrčanja i zveckanja ovisi o temperaturi. Cvrčak Oecanthus fultoni može se čak koristiti i kao termometar računanjem broja zvukova. Dodavanjem 40 ovom broju dobije se temperatura u Fahrenheitovim stepenima.[4]

Evolucija

uredi

Ovaj red pojavio se prije oko 300 miliona godina, a dva podreda: Caelifera i Ensifera, prije 256 miliona godina.[5]

Filogenija

uredi

Orthoptera su podijeljeni na dva podreda, Caelifera i Ensifera (cvrčci) za koje se pokazalo da su monofletski.[6][7][8]

Orthoptera
Ensifera
 

Grylloidea  

 
 
 

Rhaphidophoroidea  

 
 

Tettigonoidea  

 
 

Elcanidea †

 
 

Oedischiidea †

 
 

Gryllavoidea †

 
 

Schizodactyloidea  

 
 
 
Caelifera
Tridactylidea
 

Tridactyloidea  

 
 

[2 izumrle natporodice]

 
 
 Acrididea 
 

Tetrigoidea  

 
Acridomorpha
 

Eumastacoidea  

 
 
 

Pneumoroidea  

 
 
 

Pyrgomorphoidea  

 
 

Acridoidea itd.  

 
 
 
 
 
 
 

Taksonomija

uredi
 
Acanthacris ruficornis, Gana, porodica Acrididae
 
Zonocerus variegatus, Gana, fporodica Pyrgomorphidae
 
Proscopiidse sp., Ande, Peru

Ravnokrilci se klasificiraju u Caelifera i Ensifera u infrarodove i natporodice:[9][10][11]

Podredovi i porodice

uredi

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Orthoptera - Grasshoppers, Locusts, Crickets, Katydids". Discover Life. Pristupljeno 6. 9. 2017.
  2. ^ a b c d Hoell, H.V., Doyen, J.T. & Purcell, A.H. (1998). Introduction to Insect Biology and Diversity, 2nd ed. Oxford University Press. str. 392–394. ISBN 978-0-19-510033-4.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Imes, Rick (1992), The practical entomologist, Simon and Schuster, str. 74–75, ISBN 978-0-671-74695-7
  4. ^ Thomas J. Walker & Thomas E. Moore (cicadas) - Snowy Tree Cricket- Website
  5. ^ Chang H, Qiu Z, Yuan H, Wang X, Li X, Sun H, Guo X, Lu Y, Feng X, Majid M, Huang Y (2020) Evolutionary rates of and selective constraints on the mitochondrial genomes of Orthoptera insects with different wing types. Mol Phylogenet Evol
  6. ^ Zhou Z, Ye H, Huang Y, Shi F. (2010) The phylogeny of Orthoptera inferred from mtDNA and description of Elimaea cheni (Tettigoniidae: Phaneropterinae) mitogenome. J. Genet. Genomics. 37(5):315-324
  7. ^ Gwynne, Darryl T. (1995). "Phylogeny of the Ensifera (Orthoptera): a hypothesis supporting multiple origins of acoustical signalling, complex spermatophores and maternal care in crickets, katydids, and weta". Journal of Orthoptera Research. 4 (4): 203–218. JSTOR 3503478.
  8. ^ Flook, P. K.; Rowell, C. H. F. (1997). "The Phylogeny of the Caelifera (Insecta, Orthoptera) as Deduced from mtrRNA Gene Sequences". Molecular Phylogenetics and Evolution. 8 (1): 89–103. doi:10.1006/mpev.1997.0412. PMID 9242597.
  9. ^ "Orthoptera Species File Online" (PDF). University of Illinois. Arhivirano s originala (PDF), 2. 3. 2021. Pristupljeno 6. 1. 2018.
  10. ^ Blackith, RE; Blackith, RM (1968). "A numerical taxonomy of Orthopteroid insects". Australian Journal of Zoology. 16 (1): 111. doi:10.1071/ZO9680111.
  11. ^ Flook, P. K.; Klee, S.; Rowell, C. H. F.; Simon, C. (1999). "Combined Molecular Phylogenetic Analysis of the Orthoptera (Arthropoda, Insecta) and Implications for Their Higher Systematics" (PDF). Systematic Biology. 48 (2): 233–253. doi:10.1080/106351599260274. ISSN 1076-836X.

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Orthoptera
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Orthoptera&oldid=3646426"