Miljevina
Miljevina je naseljeno mjesto u općini Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Miljevina | |
|---|---|
naselje | |
  Miljevina | |
| Koordinate: 43°30′45″N 18°38′39″E / 43.5125°N 18.6442°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Foča |
| Nadmorska visina | 632 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 1.023 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 58 |
| Matični broj | 227072[1] |
| Matični broj općine | 20613 |
Geografija
urediKroz Miljevinu protiče rijeka Bistrica lijeva pritoka Drine. Kanjon rijeke Bistrice je refugijalni i reliktni ekosistem, sa eocenskim Pješčanim piramidama u neposrednoj okolini Miljevine, koje su poseban fenomen Bosne i Hercegovine. U blizini Pješčanih piramida je i znamenita pećina Ledenjača, spomenik prirode, i jedna od rijetkih sa prahistorijskim crtežima.
Historija
urediNa oko 1,5 km zapadno od Miljevine je ušće rijeke Govze u Bistricu. Tu je smješteno selo Rataj. U selu nalazi se usamljena stijena, promjera 30 m, vertikalno usađena u relativno ravan teren. U stijenu je uklesana ćelija u obliku nepravilnog četverokutnika. U sredini ćelije uklesana je grobnica koja je prazna i ne zna se tko je u njoj bio sahranjen. Natpis, urezan istočno od nadsrešnice, je napisan ćiriličnim pismom, polukurzivom. Tumačen je na razne načine od strane autora. Pored stijene su ostaci džamije, muslimansko groblje obitelji Čengić, ostaci turbeta i objekta nepoznate namjene . Oko 150 m jugozapadno nalazi se kula Čengića-Ratajaca, koji su, kao dio velikog roda Čengića doselili u Rataje u drugoj polovini XVI stoljeća. Ova cjelina proglašena je nacionalnim spomenikom kulture.[2]
Poznate ličnosti
urediStanovništvo
uredi| Sastav stanovništva – naselje Miljevina | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991. | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 1 023 (100,0%) | 1 763 (100,0%) | 1 555 (100,0%) | 1 707 (100,0%) | |||
| Srbi | 979 (95,70%) | 943 (53,49%) | 921 (59,23%) | 1 127 (66,02%) | |||
| Bošnjaci | 29 (2,835%) | 730 (41,41%)1 | 550 (35,37%)1 | 510 (29,88%)1 | |||
| Hrvati | 6 (0,587%) | 8 (0,454%) | 10 (0,643%) | 15 (0,879%) | |||
| Makedonci | 5 (0,489%) | – | – | 2 (0,117%) | |||
| Crnogorci | 4 (0,391%) | – | 43 (2,765%) | 47 (2,753%) | |||
| Jugoslaveni | – | 44 (2,496%) | 23 (1,479%) | – | |||
| Ostali | – | 38 (2,155%) | 4 (0,257%) | 5 (0,293%) | |||
| Albanci | – | – | 4 (0,257%) | 1 (0,059%) | |||
U periodu od 5. do 8. novembra 1973. centralnu Osnovnu školu "Nikola Maraković - Nina", sa područnim odjeljenjem Kozja Luka, pohađalo je oko 830 učenika, od 3. do 8. razreda.[7][8]
Također pogledajte
urediLiteratura
uredi- Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Reference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 17. 10. 2015.
- ^ "Arheološko područje Rataje". KONS.gov.ba. Arhivirano s originala, 16. 2. 2019. Pristupljeno 26. 11. 2017.
- ^ Bašagić, Safvet-beg (1931). ZNAMENITI HRVATI BOŠNJACI I HERCEGOVCI U TURSKOJ CAREVINI. str. 74.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 10. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 10. 2015.
- ^ Hadžiselimović R. (1981). "Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)". Collegium Antropologicum. 5 (Supplement): 63–66.
- ^ Hadžiselimović R. et al. (1985). Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta. Sarajevo: Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. Eksplicitna upotreba et al. u:
|authors=(pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
Vanjski linkovi
uredi
- Službeni sajt općine Foča