Wikipedia

Mišićna distrofija

(Preusmjereno sa Mišićne distrofije)
Mišićna distrofija
U zahvaćenom mišiću (desno) tkivo je postalo neorganizirano i koncentracija distrofina (zeleno) je znatno smanjena u odnosu na normalni mišić (lijevo).
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10G71.0
ICD-9359.0-359.1
MedlinePlus001190
MeSH[http://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2010/MB_cgi?field=uid&term=D009136

Definicija i simptomi

uredi

Mišićne distrofije (MD) su genetički i klinički heterogena grupa rijetkih mišićnih poremećaja koje vremenom uzrokuju progresivnu slabost i slom skeletnih mišića.[1] Poremećaji se razlikuju u pogledu toga koji su mišići primarno pogođeni, stepenu slabosti, brzini pogoršanja i dobi kada simptomi počinju.[1] Neki tipovi povezani su i s problemima u drugim tjelesnim organima.[2]

Uzrok i dijagnoza

uredi

Preko trideset različitih poremećaja klasificirani su kao mišićne distrofije.[1][2] Od njih, Duchenneova mišićna distrofija (DMD) čini približno 50% slučajeva i početak pogađa muškarce oko uzrasta od četiri godine.[1] Ostale relativno česte mišićne distrofije uključuju Beckerovu, facioscapulohumerusnu i miotonusnu distrofiju,[1], dok mišićna distrofija udovi-pojas i urođena mišićna distrofija pripadaju grupi od nekoliko genetičkih poremećaja, obično ultrararijetkih.

Mišićne distrofije uzrokovane su mutacijama u genima koji su uključeni u stvaranje mišićnih proteina.[2] Ove mutacije su ili naslijeđene od roditelja ili mogu se javiti spontano tokom rane embriogeneze.|[2] Mišićne distrofije mogu biti X-vezane recesivne, autosomno recesivne ili autosomno dominantne.[2] Dijagnoza često uključuje krvne testove i genetičko testiranje.[2]

Liječenje i prognoza

uredi

Ne postoji lijek za bilo koji poremećaj iz grupe mišićnih distrofija.[1] U razvoju je nekoliko lijekova dizajniranih za rješavanje osnovnog uzroka, uključujući gensku terapiju i antisensne lijekove.[2] Ostali lijekovi koji se koriste uključuju steroide za usporavanje mišićne degeneracije, antikonvulzive za kontrolu napada i neke mišićne aktivnosti i imunosupresive za odgađanje oštećenja odumiranjem mišićnih ćelija.[1] Kod nekih simptoma mogu pomoći fizioterapija, pomagala i korektivna operacija,[1] dok je pomoćna ventilacija možda potrebna kod onih sa slabošću mišića za disanje.[2]

Ishodi ovise o specifičnoj tipu poremećaja.[1] Mnoge pogođene osobe na kraju će postati nesposobne za hodanje[2], a naročito je Duchenneova mišićna distrofija povezana sa skraćenim očekivanim životnim vijekom.

Znaci i simptomi

uredi

Znakovi i simptomi mišićne distrofije su:[3]

Uzroci

uredi
 
Distrofin

Ta stanja su uglavnom naslijeđena, a različite mišićne distrofije imaju različite obrasce nasljeđivanja. Osobe mogu naslijediti mišićne distrofije kao X-vezane, recesivne ili dominantne poremećaje. Nadalje, to može biti uzrokovano spontanom mutacijom, što znači greškom u replikaciji DNK i spontanim lezijama. Spontane lezije nastaju uslijed prirodnog oštećenja DNK, gdje su najčešće depurinacija i dezaminacija.[4][5]

Dijagnoza

uredi

Dijagnoza mišićne distrofije zasniva se na rezultatima biopsije mišića, povećane kreatin-fosfokinaze (CpK3), elektromiografije i genetičkog testiranja. Fizički pregled i anamneza pacijenta pomoći će ljekaru da odredi tip mišićne distrofije. Na određene mišićne grupe utiču različiti tipovi mišićne distrofije.[6]

Klasifikacija

uredi
Poremećaj OMIM Gen Opis
Beckerova mišićna distrofija OMIM: 300376 DMD Beckerova mišićna distrofija (BMD) je manje teška varijanta Duchenneove mišićne distrofije i uzrokovana je proizvodnjom krnjeg, ali djelomično funkcionalnog oblika distrofina.[7] Preživljavanje je obično do starosti i pogađa samo dječake (uz izuzetno rijetke izuzetke).[8]
Kongenitalna mišićna distrofija Multipla Multipla Dob početka je od rođenja, simptomi uključuju opću slabost mišića i moguće deformacije zglobova, bolest polahko napreduje i životni vijek se skraćuje.

Kongenitalna mišićna distrofija uključuje nekoliko poremećaja s nizom simptoma. Mišićna degeneracija može biti blaga ili ozbiljna. Problemi se mogu ograničiti na skeletne mišiće ili degeneracija mišića može biti uparena s efektima na mozak i druge organske sisteme.

Nekoliko oblika urođenih mišićnih distrofija uzrokovano je nedostacima u proteinima za koje se smatra da imaju određenu vezu sa distrofin-glikoproteinskim kompleksom i vezama između mišićnih ćelija i njihove ćelijske strukture koja ih okružuje. Neki oblici urođene mišićne distrofije pokazuju ozbiljne malformacije mozga, kao što su lisencefalija i hidrocefalus.[7]

Duchennova mišićna distrofija OMIM: 310200 DMD Duchennova mišićna distrofija (DMD) najčešći je oblik mišićne distrofije u djetinjstvu; uglavnom pogađa samo dječake (uz izuzetno rijetke izuzetke), što postaje klinički vidljivo kada dijete počne hodati. Do 10. godine djetetu će trebati proteza za šetnju, a do 12. godine većina pacijenata više neće moći hodati.[9] Lifespans range from 15 to 45, though a few exceptions occur.[9] Researchers have identified the gene for the protein dystrophin, which, when absent, causes DMD.[10] Since the gene is on the X chromosome, this disorder affects primarily males, and females who are carriers have milder symptoms. Sporadic mutations in this gene occur frequently.[11]

Distrofin je dio složene strukture koja uključuje nekoliko drugih proteinskih komponenata. "Distrofin-glikoproteinski kompleks" pomaže usidrivanju strukturnog skeleta (citoskelet) unutar mišićnih ćelija, kroz vanjsku membranu (sarkolemu) svake ćelije, u tkivni okvir (vanćelijski matriks) koji okružuje svaku ćeliju. Zbog nedostataka na ovom sklopu, kontrakcija mišića dovodi do poremećaja vanjske membrane mišićnih ćelija i eventualnog slabljenja i trošenja mišića..[7]

Distalna mišićna distrofija OMIM: 254130 DYSF Dob početka distalnih mišićnih distrofija je oko 20. do 60. godine; simptomi uključuju slabost i trošenje mišića ruku, podlaktica i potkoljenica; napredak je spor i nije opasan po život.[12]

Miyoshijeva miopatija, jedna od distalnih mišićnih distrofija, uzrokuje početnu slabost mišića potkoljenice, a uzrokovana je oštećenjima istog gena, odgovornog za jedan oblik distrofije udova i pojasa.[7]

Emery-Dreifussova mišićna distrofija OMIM: 310300, OMIM: 181350 EMD, LMNA Emery-Dreifussova mišićna distrofija obično se javlja u djetinjstvu i ranim tinejdžerskim godinama, s kontrakturama. Klinički znacii uključuju mišićnu slabost i gubitak, počevši od distalnih mišića udova i napredujući tako da zahvataju mišiće udova i pojasa. Većina pacijenata pati i od srčanih defekata i aritmija.[13][14]

Tri podtipa Emery-Dreifuss MD razlikuju se po obrascu nasljeđivanja: X-vezano, autosomno dominantno i autosomno recesivno. X-vezani obrazac je najčešći. Svaki tip varira u prevalenciji i simptomima. Bolest je uzrokovana mutacijama gena LMNA, ili češće, gena EMD . Oba gena kodiraju proteinske komponente jedarne ovojnice. Međutim, kako ove mutacije uzrokuju patogenezu nije dobro poznato.[15]

Facioskapulohumerusna mišićna distrofija OMIM: 158900 DUX4 Facioskapulohumerusna mišićna distrofija (FSHD) uzrokuje progresivnu slabost, u početku u mišićima lica, ramena i nadlaktica. Često su pogođeni i dodatni mišići.[16] Symptoms usually manifest in adolescence.[7] Pogođene osobe mogu imati ozbiljnu invalidnost, a 20% ih treba invalidska kolica do 50. godine.[17] Obrazac nasljeđivanja je autosomno dominantno za najčešći podtip (FSHD1); 30% slučajeva uključuje spontane mutacije.[17] Čini se da su penetracija i ozbiljnost niže kod žena u odnosu na muškarce.[17][18]

Uzrok je depresija DUX4, koja počiva na dvije mutacije: jedna mutacija uzrokuje demetilaciju regije DUX4, omogućavajućitranskripciju DUX4 i još jedna mutacija koja formira poliadenilacijske sekvence, nizvodno od DUX4, omogućavajući stabilnost na iRNK DUX4, uz povećanu vjerovatnoću za translaciju.[17][19]

Mišićna distrofija udovi-pojas Multipla Multipla Mišićna distrofija udovi-pojas (LGMD) pogađa i dječake i djevojčice.[20] Svi LGMD-ovi pokazuju sličnu raspodjelu mišićne slabosti, koja pogađa i nadlaktice i noge. Identificirani su mnogi oblici LGMD, koji pokazuju različite obrasce nasljeđivanja (autosomno recesivni nasuprot autosomno dominantnim). U autosomnom recesivnom obrascu nasljeđivanja, osoba prima dvije kopije oštećenog gena, po jednu od svakog roditelja. Recesivni LGMD-ovi su češći od dominantnih i obično imaju početak u djetinjstvu ili tinejdžerstvu. Dominantni LGMD obično imaju prvu pojavu kod odraslih. Neki recesivni oblici povezani su s defektima u proteinima koji čine kompleks distrofin-glikoproteina.[7] Iako osoba normalno ima normalan život uz određenu pomoć, u nekim ekstremnim slučajevima, smrt od LGMD-a nastaje zbog kardioplićnih komplikacija.[21]
Miotonusna mišićna distrofija OMIM: 160900, OMIM: 602668 DMPK, CNBP Miotonusna mišićna distrofija je autosomno dominantno stanje koje se javlja sa miotonijom (odgođeno opuštanje mišića), uz gubitak i slabost mišića.[22] Miotonusna MD varira u težini i manifestacijama i utiče na mnoge tjelesne sisteme, pored skeletnih mišića, uključujući srce, endokrine organe i oči.[23]

Miotonusna MD tip 1 (DM1) najčešći je oblik mišićne distrofije kod odraslih. Rezultat je širenja kratkog (CTG) ponavljanja u DNK sekvenci gena protein-kinaze miotonusne distrofije. Miotonusna mišićna distrofija tipa 2 (DM2) rjeđa je i rezultat je ekspanzije CCTG ponavljanja u genu proteina 9 cinkovog prsta.[7]

Okulofarinksna mišićna distrofija OMIM: 164300 PABPN1 Okulofarinksna MD počinje u dobi od 40 do 70 godina; simptomi utiču na mišiće kapaka, lica i grla praćeni slabošću mišića karlice i ramena; pripisuje se ekspanziji kratkih ponavljanja u genomu koji regulira translaciju nekih gena u funkcionalne proteine.[7]

Upravljkanje

uredi
 
Ortoza stopalskog gležnja

Do danas ne postoji lijek za mišićnu distrofiju. U smislu upravljanja, preporučuju se izioterapija, radna terapija, ortotskaa intervencija (npr. ortoza gležnja i stopala), [24][25] a mogu biti od pomoći i logopedska i respiratorna terapija.[24] U održavanju mišićnog tonusa, mogu pomoć kortikosteroidi niskog intenziteta kao što su prednizon i deflazakort [26] U nekim slučajevima ortoza (ortopedski uređaji koji se koriste za podršku) možda će biti potrebna i korektivna ortopedska hirurgija za poboljšanje kvaliteta života.[2] The cardiac problems that occur with EDMD and myotonic muscular dystrophy may require a pacemaker.[27] Miotonija (odgođeno opuštanje mišića nakon jake kontrakcije), koja se javlja kod miotonusne mišićne distrofije može se liječiti lijekovima kao što je kinin.[28]

Radna terapija pomaže osobama koji boluju od MD-a da se uključe u svakodnevni život (kao što su samohranjenje i samopomoć) i aktivnosti u slobodno vrijeme na najnezavisnijoj mogućoj razini. To se može postići upotrebom adaptivne opreme ili tehnika za uštedu energije. Radna terapija može provesti promjene u čovjekovom okruženju, kod kuće ili na poslu, kako bi se povećala funkcija i dostupnost osobe; nadalje, bavi se psihosocijalnim promjenama i padom kognitivnih sposobnosti koji mogu pratiti MD, te pruža podršku i obrazovanje o bolesti u porodici pogođenih.[29]

Prognoza

uredi

Prognoza ovisi o pojedinačnom obliku MD. U nekim slučajevima, osoba s bolestima mišića postat će sve slabija do te mjere da skraćuje životni vijek zbog komplikacija srca i disanja. Međutim, neke bolesti mišića uopće ne utiču na očekivani životni vijek, a kontinuirano istraživanje pokušava pronaći lijekove i tretmane za usporavanje mišićnog slabljenja.[2]

Historija

uredi

Tokom 1860-ih opisi dječaka koji su postupno postajali sve slabiji, izgubili sposobnost hoda i umrli u ranoj dobi postali su sve istaknutiji u medicinskim časopisima. U narednoj deceniji,[30] Francuski neurolog Guillaume Duchenne dao je sveobuhvatan prikaz najčešćeg i najtežeg oblika bolesti, koji sada nosi njegovo ime – Duchennova MD.[31]

Popularna kultura

uredi

U 1966. američka organizacija Udruženje mišićne distrofije započela je svoj godišnji Jerry Lewis MDA Telethon, koji je vjerovatno učinio više za podizanje svijesti o mišićnoj distrofiji nego bilo koji drugi događaj ili inicijativa. Zagovornici prava osoba s invaliditetom, međutim, kritizirali su teleton zbog prikazivanja onih koji žive s tom bolešću kao da zaslužuju sažaljenje, a ne poštovanje.[32]

Dana 18. decembra 2001. u SAD-u potpisan je MD CARE Act; mijenja se Zakon o javnoj zdravstvenoj službi, kako bi se omogućilo istraživanje različitih mišićnih distrofija. Ovim zakonom je također uspostavljen Koordinacioni odbor za mišićnu distrofiju, koji pomaže usredotočenju istraživačkih napora putem koherentne strategije.[33][34]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b c d e f g h i j k l m n "NINDS Muscular Dystrophy Information Page". NINDS. 4. 3. 2016. Arhivirano s originala, 30. 7. 2016. Pristupljeno 12. 9. 2016.
  2. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p "Muscular Dystrophy: Hope Through Research". NINDS. 4. 3. 2016. Arhivirano s originala, 30. 9. 2016. Pristupljeno 12. 9. 2016.
  3. ^ Muscular Dystrophy Clinical Presentation na eMedicine
  4. ^ Choices, NHS. "Muscular dystrophy - Causes - NHS Choices". www.nhs.uk. Arhivirano s originala, 2. 4. 2016. Pristupljeno 10. 4. 2016.
  5. ^ Griffiths, Anthony JF; Miller, Jeffrey H.; Suzuki, David T.; Lewontin, Richard C.; Gelbart, William M. (2000). Spontaneous mutations.
  6. ^ "NIH /How is muscular dystrophy diagnosed?". NIH.gov. NIH. 2015. Arhivirano s originala, 7. 4. 2016. Pristupljeno 10. 4. 2016.
  7. ^ a b c d e f g h May 2006 report to Congress Arhivirano 5. 4. 2014. na Wayback Machine on Implementation of the MD CARE Act, as submitted by Department of Health and Human Service's National Institutes of Health
  8. ^ "Becker muscular dystrophy: MedlinePlus Medical Encyclopedia". medlineplus.gov (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 15. 3. 2017. Pristupljeno 14. 3. 2017.
  9. ^ a b "Duchenne muscular dystrophy: MedlinePlus Medical Encyclopedia". medlineplus.gov (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 5. 4. 2017. Pristupljeno 14. 3. 2017.
  10. ^ "Duchenne and Becker muscular dystrophy - Genetics Home Reference". Ghr.nlm.nih.gov. 7. 3. 2017. Arhivirano s originala, 24. 3. 2017. Pristupljeno 14. 3. 2017.
  11. ^ "Duchenne Muscular Dystrophy. What is muscular dystrophy? | Patient". Patient.info. 15. 4. 2016. Arhivirano s originala, 2. 12. 2016. Pristupljeno 14. 3. 2017.
  12. ^ Udd, Bjarne (2011). "Distal muscular dystrophies". Handbook of Clinical Neurology. 101. str. 239–62. doi:10.1016/B978-0-08-045031-5.00016-5. ISBN 978-0-08-045031-5. PMID 21496636.
  13. ^ "OMIM Entry - # 310300 - EMERY-DREIFUSS MUSCULAR DYSTROPHY 1, X-LINKED; EDMD1". Omim.org. Arhivirano s originala, 10. 3. 2017. Pristupljeno 14. 3. 2017.
  14. ^ "Emery-Dreifuss muscular dystrophy - Genetics Home Reference". Ghr.nlm.nih.gov. 7. 3. 2017. Arhivirano s originala, 12. 3. 2017. Pristupljeno 14. 3. 2017.
  15. ^ Emery–Dreifuss Muscular Dystrophy na eMedicine
  16. ^ "facioscapulohumeral muscular dystrophy - Genetics Home Reference". Ghr.nlm.nih.gov. Arhivirano s originala, 24. 3. 2017. Pristupljeno 14. 3. 2017.
  17. ^ a b c d Statland, JM; Tawil, R (decembar 2016). "Facioscapulohumeral Muscular Dystrophy". Continuum (Minneapolis, Minn.). 22 (6, Muscle and Neuromuscular Junction Disorders): 1916–1931. doi:10.1212/CON.0000000000000399. PMC 5898965. PMID 27922500.
  18. ^ "Facioscapulohumeral muscular dystrophy: MedlinePlus Medical Encyclopedia". Nlm.nih.gov. 9. 3. 2017. Arhivirano s originala, 4. 7. 2016. Pristupljeno 14. 3. 2017.
  19. ^ Rosenberg, Roger N.; Pascual, Juan M. (28. 10. 2014). Rosenberg's Molecular and Genetic Basis of Neurological and Psychiatric Disease. str. 1174. ISBN 978-0124105492. Arhivirano s originala, 15. 3. 2017. Pristupljeno 14. 3. 2017.
  20. ^ Pegoraro, E; Hoffman, EP; Adam, MP; Ardinger, HH; Pagon, RA; Wallace, SE; Bean, LJH; Stephens, K; Amemiya, A (2012). "limb–Girdle Muscular Dystrophy Overview". PMID 20301582. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  21. ^ Jenkins, Simon P.R. (2005). Sports Science Handbook:I - Z. Brentwood, Essex: Multi-Science Publ. Co. str. 121. ISBN 978-0906522-37-0.
  22. ^ Turner, C.; Hilton-Jones, D. (2010). "The myotonic dystrophies: diagnosis and management" (PDF). Journal of Neurology, Neurosurgery & Psychiatry. 81 (4): 358–67. doi:10.1136/jnnp.2008.158261. PMID 20176601.
  23. ^ "Myotonic Dystrophy Type 1". Myotonic Dystrophy Type 1 - GeneReviews® - NCBI Bookshelf. Ncbi.nlm.nih.gov. University of Washington, Seattle. 1993. Arhivirano s originala, 18. 1. 2017. Pristupljeno 14. 3. 2017.
  24. ^ a b "What are the treatments for muscular dystrophy?". NIH.gov. NIH. 2015. Arhivirano s originala, 7. 4. 2016. Pristupljeno 10. 4. 2016.
  25. ^ "Muscular Dystrophy-OrthoInfo - AAOS". orthoinfo.aaos.org. Arhivirano s originala, 12. 4. 2016. Pristupljeno 10. 4. 2016.
  26. ^ Šablon:Cite i.journal
  27. ^ Verhaert, David; Richards, Kathryn; Rafael-Fortney, Jill A.; Raman, Subha V. (januar 2011). "Cardiac Involvement in Patients With Muscular Dystrophies". Circulation: Cardiovascular Imaging. 4 (1): 67–76. doi:10.1161/CIRCIMAGING.110.960740. PMC 3057042. PMID 21245364.
  28. ^ Eddy, Linda L. (2013). Caring for Children with Special Healthcare Needs and Their Families: A Handbook for Healthcare Professionals. John Wiley & Sons. ISBN 978-1-118-51797-0.[potrebna stranica]
  29. ^ Lehman, R. M.; McCormack, G. L. (2001). "Neurogenic and Myopathic Dysfunction". u Pedretti, Lorraine Williams; Early, Mary Beth (ured.). Occupational Therapy: Practice Skills for Physical Dysfunction (5th izd.). Mosby. str. 802–3. ISBN 978-0-323-00765-8.
  30. ^ Laing, Nigel G; Davis, Mark R; Bayley, Klair; Fletcher, Sue; Wilton, Steve D (2011). "Molecular Diagnosis of Duchenne Muscular Dystrophy: Past, Present and Future in Relation to Implementing Therapies". The Clinical Biochemist Reviews. 32 (3): 129–134. PMC 3157948. PMID 21912442.
  31. ^ "Muscular Dystrophy: Hope Through Research". National Institute of Neurological Disorders and Stroke. 23. 3. 2020. Pristupljeno 7. 4. 2020.
  32. ^ Berman, Ari (2. 9. 2011). "The End of the Jerry Lewis Telethon—It's About Time". The Nation. Pristupljeno 14. 3. 2017.
  33. ^ H.R. 717--107th Congress (2001) Arhivirano 19. 2. 2012. na Wayback Machine: MD-CARE Act, GovTrack.us (database of federal legislation), (accessed Jul 29, 2007)
  34. ^ Public Law 107-84 Arhivirano 7. 11. 2012. na Wayback Machine, PDF as retrieved from NIH website

Dopunska literatura

uredi

Vanjski linkovi

uredi


Šablon:Bolesti mioneuralnog čvora i mišića

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mišićna_distrofija&oldid=3439000"