Manufaktura

industrijska aktivnost proizvodnje robe za prodaju uz pomoć rada i mašina

Manufaktura je stvaranje ili proizvodnja robe uz pomoć opreme, ljudskog rada, mašina, alata i hemijske ili biološke obrade. To je suština sekundarnog sektora privrede.[1] Termin se može odnositi na niz ljudskih aktivnosti, od rukotvorina do visoke tehnologije, ali se najčešće primjenjuje na industrijski dizajn, u kojem se sirovine iz primarnog sektora u velikom obimu pretvaraju u gotovu robu. Takva se roba može prodavati drugim proizvođačima za proizvodnju drugih složenijih proizvoda (kao što su avioni, kućanski aparati, namještaj, sportska oprema ili automobili), ili distribuirati preko tercijarnog sektora do krajnjih korisnika i potrošača (obično preko veletrgovaca, koji ih prodaju trgovcima, koji ih zatim prodaju pojedinačnim kupcima ).

Proizvodnja automobila od strane Tesle
Proizvodnja

Mašinstvo je oblast inženjerstva koja dizajnira i optimizuje manufakturni (proizvodni) proces, odnosno korake kroz koje se sirovine pretvaraju u finalni proizvod. Proces proizvodnje počinje dizajnom proizvoda i specifikacijom materijala. Ovi materijali se zatim modificiraju kroz proizvodnju kako bi postali željeni proizvod.

Proizvodni sektor je usko povezan sa industrijom inženjeringa i industrijskog dizajna.

EtimologijaUredi

Savremena engleska riječ manufacture vjerovatno potiče od srednjofrancuske reči manufacture („proces pravljenja”) koja sama potiče od klasične latinske riječi manū („ruka”) i srednjofrancuske facture („izrada”). Alternativno, engleska riječ je možda nastala nezavisno od ranije engleske reči manufact („napravljeno ljudskim rukama”) i facture. Njena prva upotreba na engleskom jeziku zabilježena je sredinom 16. vijeka u kontekstu ručne izrade proizvoda.

Historija i razvojUredi

Prahistorija i antička historijaUredi

 
Jezgro od kremenog kamena za izradu sečiva, iz perioda prije oko 40000

Ljudski preci su proizvodili predmete koristeći kamen i druga oruđa mnogo prije pojave Homo sapiensa prije otprilike 200.000 godina.[2] Najranije metode izrade kamenih alata, poznate kao Oldovanska "industrija", datiraju prije najmanje 2,3 miliona godina,[3] a najraniji direktni dokazi o korištenju alata su pronađeni u Etiopiji, koji datiraju od prije 2.5 miliona godina.[4] Za proizvodnju kamenog alata, "jezgro" od tvrdog kamena sa specifičnim svojstvima ljuštenja (kao što je kremen) udaralo se kamenom čekićem. Ovo ljuštenje proizvodilo je oštre ivice koje su se mogle koristiti kao alat, prvenstveno u obliku cjepača ili strugača.[5] Ovi alati su uvelike pomogli ranim ljudima u njihovom lovačko-sakupljačkom načinu života da formiraju druge alate od mekših materijala kao što su kost i drvo.[6] U srednjem paleolitu, prije otprilike 300.000 godina, uvedena je tehnika pripremljenog jezgra, gdje se više oštrica moglo brzo formirati od jednog kamena s jezgrom.[5] Ljuštenje pod pritiskom, u kojem se udaranjem drvetom, koskom ili rogom mogao vrlo fino oblikovati kamen, razvijeno je tokom gornjeg paleolita, počevši pre otprilike 40.000 godina.[7] Tokom neolita, alati od uglačanog kamena izrađivali su se od raznih tvrdih stijena poput kremena, žada, žadeita i zelenog kamena. Polirane sjekire korištene su uz druge kamene alate, uključujući projektile, noževe i strugače, kao i alate izrađene od organskih materijala kao što su drvo, kost i rog.[8]

 
Mač ili oštrica bodeža iz kasnog bronzanog doba

Vjeruje se da je topljenje bakra nastalo kada je tehnologija lončarskih peći dozvoljavala dovoljno visoke temperature. Koncentracija različitih elemenata, poput arsena, raste sa dubinom u ležištima rude bakra i topljenjem ovih ruda, dobija se arsenična bronza, koja se može dovoljno očvrsnuti da bude pogodna za proizvodnju alata.[9] Bronza je legura bakra sa kalajem; potonji se nalaze u relativno malom broju nalazišta u svijetu, što je imalo za posljedicu da je puno vremena prošlo prije nego što je prava limena bronza postala široko rasprostranjena. Tokom bronzanog doba, bronza je bila veliki napredak u odnosu na kamen kao materijal za izradu alata, kako zbog svojih mehaničkih svojstava poput čvrstoće i duktilnosti. Bronza je značajno unaprijedilo tehnologiju brodogradnje sa boljim alatima i bronzanim ekserima, što je zamjenilo stari način pričvršćivanja dasaka trupa gajtanom potkanim kroz izbušene otvore.[10] Željezno doba je konvencionalno definisano rasprostranjenom proizvodnjom oružja i alata od gvožđa i čelika, a ne od bronze.[11] Topljenje gvožđa je teže od topljenja kalaja i bakra, jer topljeno gvožđe zahtijeva toplotnu obradu i može se topiti samo u posebno projektovanim pećima. Mjesto i vrijeme otkrića topljenja gvožđa nisu poznati, djelimično i zbog poteškoća u razlikovanju metala ekstrahovanog iz ruda koje sadrže nikl od vruće obrađenog meteoritskog gvožđa.[12]


Tokom razvoja drevnih civilizacija, mnoge drevne tehnologije su napredovale u proizvodnji. Nekoliko od šest klasičnih jednostavnih mašina izmišljeno je u Mezopotamiji.[13] Mezopotamijci su zaslužni za pronalazak točka. Mehanizam točka i osovine prvi put se pojavio sa lončarskim točkom, izmišljenom u Mezopotamiji (današnji Irak) tokom 5. milenijuma prije nove ere.[14] Egipatski papir napravljen od papirusa, kao i keramika, masovno su se proizvodili i izvozili po cijelom mediteranskom bazenu. Rane građevinske tehnike koje su koristili stari Egipćani koristile su cigle sastavljene uglavnom od gline, pijeska, mulja i drugih minerala.[15]

Srednjovjekovni i rani novi vijekUredi

 
Mašina za pletenje

U srednjem vijeku pojavljuju se novi izumi, inovacije u načinu upravljanja tradicionalnim sredstvima proizvodnje i ekonomskom rastu. Proizvodnja papira, kineska tehnologija iz 2. vijeka, prenesena je na Bliski istok kada je grupa kineskih proizvođača papira zarobljena u 8. vijeku.[16] Tehnologija izrade papira proširila se u Evropu kada je Emevijski halifat osvojio Hispaniju u 8. vijeku.[17] Fabrika papira je osnovana na Siciliji u 12. vijeku. U Evropi se vlakno za izradu pulpe za izradu papira dobijalo od lanenih i pamučnih krpa.[18] Zbog livenja topa, visoka peć je ušla u široku upotrebu u Francuskoj sredinom 15. vijeka. Visoka peć se u Kini koristila od 4. vijeka prije nove ere.[19]

Prva i Druga industrijska revolucijaUredi

Industrijska revolucija je bila prijelaz na nove proizvodne procese u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama od 1760. do 1830-ih.[20] Ova tranzicija je uključivala prelazak sa ručne proizvodnje na mašine, novu hemijsku proizvodnju i procese proizvodnje gvožđa, sve veću upotrebu parne i vodene energije, i uspon mehanizovanog fabričkog sistema. Industrijska revolucija je također dovela do rasta stanovništva. Tekstil je bila dominantna tokom industrijske revolucije u smislu zaposlenosti, vrijednosti proizvodnje i uloženog kapitala. Tekstilna industrija je također prva koristila moderne metode proizvodnje.[21] Brza industrijalizacija je najprije započela u Britaniji, tokom 1780-ih. [22] Mehanizirana proizvodnja tekstila proširila se iz Velike Britanije u kontinentalnu Evropu i Sjedinjene Američke Države početkom 19. stoljeća. Važni centri proizvodnje tekstila, željeza i uglja su se pojavili u Belgiji i Sjedinjenim Državama, a kasnije u Francuskoj. [21]

Moderna manufakturaUredi

ReferenceUredi

  1. ^ Kenton, Will. "Manufacturing". Investopedia (jezik: engleski). Arhivirano s originala, November 17, 2020. Pristupljeno January 16, 2021.
  2. ^ "Human Ancestors Hall: Homo sapiens". Smithsonian Institution. Arhivirano s originala, 1 May 2009. Pristupljeno July 15, 2021.
  3. ^ "Ancient 'tool factory' uncovered". BBC News. May 6, 1999. Arhivirano s originala, March 18, 2007. Pristupljeno July 15, 2021.
  4. ^ Heinzelin, Jean de; Clark, JD; White, T; Hart, W; Renne, P; Woldegabriel, G; Beyene, Y; Vrba, E (April 1999). "Environment and Behavior of 2.5-Million-Year-Old Bouri Hominids". Science. 284 (5414): 625–629. Bibcode:1999Sci...284..625D. doi:10.1126/science.284.5414.625. PMID 10213682.
  5. ^ a b Burke, Ariane. "Archaeology". Encyclopedia Americana. Arhivirano s originala, May 21, 2008. Pristupljeno July 15, 2021.
  6. ^ Plummer, Thomas (2004). "Flaked Stones and Old Bones: Biological and Cultural Evolution at the Dawn of Technology". American Journal of Physical Anthropology. Yearbook of Physical Anthropology. Suppl 39 (47): 118–64. doi:10.1002/ajpa.20157. PMID 15605391.
  7. ^ Haviland, William A. (2004). Cultural Anthropology: The Human Challenge. The Thomson Corporation. str. 77. ISBN 978-0-534-62487-3.
  8. ^ Tóth, Zsuzsanna (2012). "The First Neolithic Sites in Central/South-East European Transect, Volume III: The Körös Culture in Eastern Hungary". u Anders, Alexandra; Siklósi, Zsuzsanna (ured.). Bone, Antler, and Tusk tools of the Early Neolithic Körös Culture. Oxford: BAR International Series 2334.
  9. ^ Merson, John (1990). The Genius That Was China: East and West in the Making of the Modern World. Woodstock, NY: The Overlook Press. str. 69. ISBN 978-0-87951-397-9A companion to the PBS Series "The Genius That Was China"
  10. ^ Paine, Lincoln (2013). The Sea and Civilization: A Maritime History of the World. New York: Random House, LLC.
  11. ^ Waldbaum, Jane C. From Bronze to Iron. Göteburg: Paul Astöms Förlag (1978): 56–58.
  12. ^ Photos, E. (1989). „The Question of Meteoritic versus Smelted Nickel-Rich Iron: Archaeological Evidence and Experimental Results”. World Archaeology. 20 (3): 403—421.
  13. ^ Moorey, Peter Roger Stuart (1999). Ancient Mesopotamian Materials and Industries: The Archaeological Evidence. Eisenbrauns.
  14. ^ D.T. Potts (2012). A Companion to the Archaeology of the Ancient Near East. str. 285.
  15. ^ Jerzy Trzciñski , Malgorzata Zaremba , Sawomir Rzepka , Fabian Welc , and Tomasz Szczepañski. "Preliminary Report on Engineering Properties and Environmental Resistance of Ancient Mud Bricks from Tell El-retaba Archaeological Site in the Nile Delta," Studia Quarternaria 33, no. 1 (2016): 55.
  16. ^ "Timeline: 8th century". HistoryWorld. Arhivirano s originala, August 25, 2021. Pristupljeno July 15, 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  17. ^ de Safita, Neathery (July 2002). "A Brief History Of Paper". Arhivirano s originala, August 22, 2018. Pristupljeno July 15, 2021.
  18. ^ Marchetti, Cesare (1978). "A Postmortem Technology Assessment of the Spinning Wheel: The Last 1000 Years, Technological Forecasting and Social Change, 13; pp. 91–93" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), May 2, 2016. Pristupljeno July 15, 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  19. ^ Merson, John (1990). The Genius That Was China: East and West in the Making of the Modern World. Woodstock, NY: The Overlook Press. str. 69. ISBN 978-0-87951-397-9A companion to the PBS Series "The Genius That Was China"CS1 održavanje: postscript (link)
  20. ^ "Industrial History of European Countries". European Route of Industrial Heritage. Council of Europe. Arhivirano s originala, June 23, 2021. Pristupljeno July 15, 2021.
  21. ^ a b Landes, David S. (1969). The Unbound Prometheus. Press Syndicate of the University of Cambridge. ISBN 978-0-521-09418-4.
  22. ^ Gupta, Bishnupriya. "Cotton Textiles and the Great Divergence: Lancashire, India and Shifting Competitive Advantage, 1600–1850" (PDF). International Institute of Social History. Department of Economics, University of Warwick. Arhivirano (PDF) s originala, September 10, 2016. Pristupljeno July 15, 2021.