Majmuni Starog svijeta

Repati majmuni Starog svijeta
*Cercopithecidae*
*Colobidae*
Repati majmuni Starog svijeta; Cercopithecidae; Colobidae
Diferenciran
	Maslinasti babun; Papio anubis
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Mammalia
Red	Primates
(nesvrstani)	podred Anthropoidea - Catarrhini; Uskonosni majmuni
Porodica	Cercopithecidae; Colobidae
Rod	22 roda; Gray, 1821
Tipična vrsta
	Rod: Cercopithecus; Gray, 1821
	Cercopithecinae - 12 rodova; Colobinae - 10 rodova

.

Neki majmuni Starog svijeta, kao patas, vode polu-prizemni život, tj. obitavaju i na terenu i na drveću.

Plaštasti majmuni, kao i većina pripadnika porodice *Colobidae*, hrane se lišćem

Majmuni Starog svijeta, familija Cercopithecidae, grupa su primata iz natporodice Cercopithecoidea i grane Catarrhini. Autohtoni su u Africi i Aziji, gdje danas naseljavaju niz sastojina iz tropskih prašuma i savana, šipražja, žbunja i planinskih terena, a Evropi su poznati u fosilnim tragovima. Međutim, iako je eventualno unesena, populacija jedne vrste makaka majmuna opstaje na Gibraltarskoj stijeni (Evropa) do današnjeg dana. Majmuni Starog svijeta uključuju mnoge od najpoznatiji vrsta ne-ljudskih primata, kao što su pavijani i makaki.^[1]^[2]

Napomena: Odgovarajuća terminologija i klasifikacija južnoslavenskih jezika preuzeti su sa engleskog jezičkog područja, u kojem se razlikuju pojmovi ape (bos. = majmun) i monkey (bos. = majmun) po tome što prvi označava velike ili bezrepe majmune (čije je porijeklo u Starom svijetu), a drugi repate u svim dijelovima svijeta. Među njima se nalaze i
majmuni Starog svijeta i
majmuni Novog svijeta.^[3]^[4]^[5]

Opće osobenosti

Majmuni Starog svijeta su srednje do veliki, a kreću se, zavisno od prirodnog staništa. Ima ih koji obično žive na drveću (Colobus majmuni), a i takvih koji u potpunosti obitavalu na tlu., kao što su babuni. Najmanji je talapoin, dužine 34–37 cm i težine između 0,7 i 1,3 kg, dok je najveći je mužjak mandrila (ženke te vrste su znatno manje), oko 70 cm dužine i težine do 50 kg.^[1] ^[2]

Po morfološkom izgledu, su, za razliku od velikih majmunaa, većina imaju repove (latinsi naziv Cercopithecinae, uostalom i znači "repati majmun"), ali, za razliku od majmuna Novog svijeta (Platyrrhini), repovi im nikada ne služe za hvatanje (grane, npr.). Glavne razlike između kategorija uskonosnih (Catarhini) i širokonosnih (Platyrhyni) majmuna, i njihov odnos sa velikim, mogu se formulirati kako slijedi.

uskonosnih majmuna od širokonosnih razlikuju se po strukturi nosa.
Kod širokonosnih majmuna, nozdrve su usmjerene postrance, dok su u uskonosnih okrenute prema dolje.
Razlike majmuna Novog svijeta i velikih majmuna su svojstvima zuba: broj zuba je isti, ali su različito oblikovani.
Druge razlike uključuju i cjevaste ušne kosti razlike u zubnoj formuli.
Uskonosni majmuni imaju 8 pretkutnjaka (premolara):
- gornji = 2.1.2.3
- donji = 2.1.2.3.
Širokonosni majmuni imaju zubnu formulu sa 12 pretkutnjaka (premolara):
- gornji = 2.1.3.3
- donji = 2.1.3.3.^[6]^[7]^[8]^[9]

Nekoliko majmuna Starog svijeta imaju anatomske neobičnosti. Kolobusi imaju kvataljker zna palčevima koji pomažu pri kretanju na drveću, nosonja ima svojstveno oblikovanu njušku, dok je majmun prćastog nosa, gotovo da ga i nema. Penis mužjaka mandrila je crvene boje, skrotuma je lila ( jorgovan) boje, a i lice također ima svijetle obojenost kao što su genitalije. To se javlja kao specijalno obilježje samo u dominantnog mužjaka u grupama za više mužjaka.

Većina ovih majmuni su bar djelomično svaštojedi (omnivori), ali svi preferiraju biljnu hranu, kojia čini najveći dio ishrane. Colobinae su najviše vegetarijanaci, uzimajući prvenstveno lišče, a jede i samo mali broj insekata, dok su ostale vrste vrlo oportunističke. Prvenstveno jedu voće, ali konzumiraju i gotovo svaku dostupnu hranu, kao što su cvijeće, lišće, lukovice i rizomi, insekti, puževi, pa čak i mali kičmenjaci. Hrana divljeg makaka sastoji se uglavnom od lišća i korijenja, iako također jedu i insekte, a kedrovinu koriste izvor vode.^[10] Trudnoća kod majmuna Starog svijeta traje između pet i sedam mjeseci. Rađaju obično samo jednom, iako se, kao i kod ljudi, povremeno rađaju također i blizanci. Mladi se rađaju relativno dobro razvijeni i u stanju su da se, već od rođenja, prednjim udovima, drže za krzno svoje majke. U poređenju sa većinom drugih sisara, oni imaju relativno dug period do spolne zrelosti, koja se javlja pri uzrastu od četiri do šest godina, što je tipično za većinu vrsta.

Bjelonogi sivi langur (Semnopithecus hypoleucos)

Kod većine vrsta, kćeri ostaju da žive sa svojim majkama, tako da je osnovna društvena grupa među majmunima Starog svijeta je matrijarhatna (majčinska) trupa. Mužjaci napuštaju grupu pri postizanju adolescencije i pronalaze nove trupa da im se pridruže. U mnogim vrstama, samo jedan odrasli (dominantni) mužjak živi u svakoj grupe, izbacujući sve rivale, ali drugi su tolerantniji. Uspostavljaju se hijerarhijski odnosi između dominantnih i podređenih mužjaka. Veličina grupa su vrlo varijabilne, čak i unutar vrsta, ovisno o raspoloživosti hrane i drugih resursa.^[1]^[8]

Evolucija i mogući preci

Fosil Paracolobus chemeroni

Pronađeni su fosili tarzoidnih primata, koji ispoljavaju uočljiv uspon prema cinomorfnoj i antropomorfnoj konstituciji. Pretpostavlja se da svi majmuni Starog svijeta (Cercopithecidae, Hylobatidae, Pongidae i Hominidae) potiču iz grupe anatomski „uopćeno“ građenih pratazoida, kojima su, među ostalim, pripadali i oblici Teilhardina (oligocen Egipta). Među njima se Apidium, Moeripithecus i Oligopithecus ( a nerijetko i Parapithecus) ubrajaju u neposredne fosilne pretke psetolikih majmuna, dok je ostalo otvoreno pitanje da li tu pripadaju i Amphipithecus i Pondaungia (gornji eocen Burme) ili bi ih trebalo uvrstiti u prelaznu fazu evolucije ka zajedničkim precima antropomorfnih majmuna. U donjeoligocenskim slojevima Afrike, međutim, nađeni su fosilni ostaci primata koji su nedvojbeno imali niz osobina današnjih viših uskonosnih majmuna iz porodica Hylobatidae (giboni9 i Pongidae (orangutani). Među takvim oblicima, redovno se pominju Parapithecus i Aegyptopithecus, sa zubalom kao u suvremenih bezrepih – velikih majmuna (orangtani, čimpanze i gorile, iako se prvopomenuti oblik često ubraja i u predačku skupini psetolikih repatih majmuna, a drugi u fosilni rod Dryopithecus. U direktne predačke forme čovjekolikih primata svrstava se i gibonoliki Propliopithecus, od kojeg, vjerovatno preko oblika tipa Limnopithecus i Pliopithecus vode porijeklo današnji giboni. Međutim, prema nekim procjenama, propliopitek bi mogao biti i predak pomenutog egiptopiteka ili čak forma driopiteka, sa naglašenijim hominoidnim osobinama.

Klasifikacija

Porodica Ceccopithecidae ima dvije potfamilije:

Cercopithecinae (pretežno afričke, ali uključuje i rodove makaka (Azija i sjeverna Afrika) i
Colobidae, koje uključuju većinu azijskih rodova i afričke kolobuse.
Superfamilija Cercopithecoidea, Majmuni starog svijeta (repati)
- Familija Cercopithecidae
  - Subfamilija Cercopithecinae
    - Tribus Cercopithecini
      - Rod Allenovi močvarni majmuni, Allenopithecus
        Allenov močvarni majmun, Allenopithecus nigroviridis
      - Rod Miopithecus, talapoini
        Angolski talapoin, Miopithecus talapoin
        
        Gabonski talapoin, Miopithecus ogouensis
      - Rod Poto majmuni, Erythrocebus
        Poto, Erythrocebus patas
      - Rod Chlorocebus
        Zeleni majmun, Chlorocebus sabaeus
        
        Grivet, Chlorocebus aethiops
        
        Balasti planinski vervet, Chlorocebus djamdjamensis
        
        Tantalus, Chlorocebus tantalus
        
        Vervet, Chlorocebus pygerythrus
        
        Malbrouck, Chlorocebus cynosuros
      - Genus Cercopithecus, zamorci
        Drijas ili salongo zamorac, Cercopithecus dryas
        
        Diana zamorac, Cercopithecus diana
        
        Roloway zamorac, Cercopithecus roloway
        
        Veliki ravnonosni zamorac, Cercopithecus nictitans
        
        Plavi zamorac, Cercopithecus mitis
        
        Srebreni zamorac, Cercopithecus doggetti
        
        Zlatni zamorac, Cercopithecus kandti
        
        Sykesov zamorac, Cercopithecus albogularis
        
        Mona zamorac, Cercopithecus mona
        
        Campbellov zamorac, Cercopithecus campbelli
        
        Loweov mona zamorac, Cercopithecus lowei
        
        Krestasti mona majmun, Cercopithecus pogonias
        
        Wolfov mona zamorac, Cercopithecus wolfi
        
        Dentov mona majmun, Cercopithecus denti
        
        Mali ravnonosni zamorac, Cercopithecus petaurista
        
        Bjelogrli zamorac, Cercopithecus erythrogaster
        
        Sclaterov zamorac, Cercopithecus sclateri
        
        Crvenouhi zamorac, Cercopithecus erythrotis
        
        Brkati zamoracn, Cercopithecus cephus
        
        Crvenorepi zamorac, Cercopithecus ascanius
        
        L'Hoestov zamorac, Cercopithecus lhoesti
        
        Preussov majmun, Cercopithecus preussi
        
        Suncorepi zamorac, Cercopithecus solatus
        
        Hamlynov zamorac, Cercopithecus hamlyni
        
        Lesula, Cercopithecus lomamiensis
        
        De Brazzaov majmun, Cercopithecus neglectus
    - Tribus Papionini
      - Rod Makaka, Macaca
        Berberski (divlji) makak, Macaca sylvanus
        
        Lavorepi makak, Macaca silenus
        
        Južni svinjorepi makak ili beruk, Macaca nemestrina
        
        Sjeverni svinjorepi makak, Macaca leonina
        
        Pagai otočni makak ili bokoi, Macaca pagensis
        
        Siberut makak, Macaca siberu
        
        Mavarski makak, Macaca maura
        
        Čizmasti makak, Macaca ochreata
        
        Tonkeanski makak, Macaca tonkeana
        
        Heckov makak, Macaca hecki
        
        Gorontalo makak, Macaca nigrescens
        
        Celebeski krestasti makak ili crni majmun, Macaca nigra
        
        Rakojedi makak ili dugorepi makak ili kera, Macaca fascicularis
        
        Patrljkorepi makak ili medvjedoliki makak, Macaca arctoides
        
        Rezus makak, Macaca mulatta
        
        Formozanski kamenski makak, Macaca cyclopis
        
        Japanski makak, Macaca fuscata
        
        Cejlonski majmun, toko, Macaca sinica
        
        Haubasti makak, Macaca radiata
        
        Assamski makak, Macaca assamensis
        
        Tibetski makak ili Milne-Edwardsov makak, Macaca thibetana
        
        Arunača makak ili munzala, Macaca munzala
      - Rod Lophocebus, krestasti mangabi
        Sivoobrazni obalni mangabi, Lophocebus albigena
        
        Crnoobrazni mangabi, Lophocebus aterrimus
        
        Opdenboschov mangabi, Lophocebus opdenboschi
        
        Ugandski mangabi, Lophocebus ugandae
        
        Johnstonov mangabi Lophocebus johnstoni
        
        Osman Hillov mangabi, Lophocebus osmani
      - Rod Rungwecebus
        Kipunji, Rungwecebus kipunji
      - Rod Papio, pavijani
        Hamedrijas, Papio hamadryas
        
        Gvinejski pavijan, Papio papio
        
        Maslinasti pavijan, Papio anubis
        
        Žuti pavijan, Papio cynocephalus
        
        Hakma pavijan, Papio ursinus
      - Rod Theropithecus
        Gelada pavijan, Theropithecus gelada
      - Rod Cercocebus, bjelooki mangabeji
        Garavi mangabej, Cercocebus atys
        
        Kragnasti mangabej, Cercocebus torquatus
        
        Agila mangabej, Cercocebus agilis
        
        Zlatnotrbi mangabej, Cercocebus chrysogaster
        
        Mangabej sa Tana Rivera, Cercocebus galeritus
        
        Sanjeanski mangabej, Cercocebus sanjei
      - Rod Mandrillus
        Mandril, Mandrillus sphinx
        
        Dril, Mandrillus leucophaeus
  - Subfamilija Colobinae
    - Afrička grupa
      - Rod Colobus, crnobijeli kolobusi
        Crni kolobus, Colobus satanas
        
        Angolski kolobus, Colobus angolensis
        
        Kraljevski kolobus, Colobus polykomos
        
        Medvjeđi kolobus, Colobus vellerosus
        
        Plaštasti guereza, Colobus guereza
      - Rod Piliocolobus, crven kolobusi
        Zapadni crveni kolobus, Piliocolobus badius
        
        Pennantov kolobus, Piliocolobus pennantii
        
        Preussov crveni kolobus, Piliocolobus preussi
        
        Thollonov crveni kolobus, Piliocolobus tholloni
        
        Centralnoafrički crveni kolobus, Piliocolobus foai
        
        Ugandski crveni kolobus, Piliocolobus tephrosceles
        
        Uzungwanski crveni kolobus, Piliocolobus gordonorum
        
        Zanzibarski crveni kolobus, Piliocolobus kirkii
        
        Kolobus sa Tana Rivera, Piliocolobus rufomitratus
      - Rod Procolobus
        Maslinasti kolobus, Procolobus verus
    - Grupa Languri (lišćarski majmuni)
      - Rod Semnopithecus, sivi ili hanuman languri
        Nepalski sivi langur, Semnopithecus schistaceus
        
        Kašmirski sivi langur, Semnopithecus ajax
        
        Tarai sivi langur, Semnopithecus hector
        
        Sjeverni nizijski sivi langur, Semnopithecus entellus
        
        Bjelonogi sivi langur, Semnopithecus hypoleucos
        
        Južni nizijski sivi langur, Semnopithecus dussumieri
        
        Ćubasti sivi langur, Semnopithecus priam
      - Rod Trachypithecus lutunzi
        T. vetulus grupa
        Rumenoobrazni langur, Trachypithecus vetulus
        
        Nilgiri langur, Trachypithecus johnii
        
        T. cristatus grupa
        Javanski lutung, Trachypithecus auratus
        
        Srebreni lutung ili srebreni lišćarski majmun, Trachypithecus cristatus
        
        Indokineski lutung, Trachypithecus germaini
        
        Tenasserim lutung, Trachypithecus barbei
        
        T. obscurus grupa
        Sumračni lišćarski ili spektralni lišćarski majmun, Trachypithecus obscurus
        
        Phayreov lišćarski majmun, Trachypithecus phayrei
        
        T. pileatus grupa
        Kapasti langur, Trachypithecus pileatus
        
        Shortridgeov langur, Trachypithecus shortridgei
        
        Geeov zlatni langur, Trachypithecus geei
        
        T. francoisi grupa
        Fransoin langur, Trachypithecus francoisi
        
        Hatinh langur, Trachypithecus hatinhensis
        
        Bjeloglavi langur, Trachypithecus poliocephalus
        
        Laoski langur, Trachypithecus laotum
        
        Delacourov langur, Trachypithecus delacouri
        
        Indokineski crni langur]], Trachypithecus ebenus
      - Rod Presbytis surili
        Sumatranski surili, Presbytis melalophos
        
        Trakasti surili, Presbytis femoralis
        
        Sarawakanski surili, Presbytis chrysomelas
        
        Bjelobutni surili, Presbytis siamensis
        
        Bjeloglavi surili, Presbytis frontata
        
        Javanski surili, Presbytis comata
        
        Thomasov langur, Presbytis thomasi
        
        Hoseov langur, Presbytis hosei
        
        Kestenjasti lišćarski langur, Presbytis rubicunda
        
        Mentawai langur ili joja, Presbytis potenziani
        
        Natuna otočni surili]], Presbytis natunae
    - Grupa neupareno nosastih majmuna
      - Rod Pygathrix douki
        Crveni douk, Pygathrix nemaeus
        
        Crni douk, Pygathrix nigripes
        
        Sivi douk, Pygathrix cinerea
      - Rod Rhinopithecus, prćastnosni majmuni
        Zlatni prćatonosni majmun, Rhinopithecus roxellana
        
        Crni prćastonosni majmun, Rhinopithecus bieti
        
        Sivi prćastonosni majmun, Rhinopithecus brelichi
        
        Tonkingški prćastonosni langur, Rhinopithecus avunculus
      - Rod Nasalis, nosonje
        Surlasti majmun, Nasalis larvatus
      - Rod Simia, simije
        Svinjorepi langur, Simias concolor

Reference

^ ^a ^b ^c British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 pogrešan ISBN 4.
^ ^a ^b Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.
^ Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, ISBN 0-226-11636-0; ISBN 0-226-11637-9
^ Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, ISBN 978-81-203-3656-8.
^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.
^ Jobling M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, ISBN 978-0-8153-4148-2. OCLC 829099073.
^ ^a ^b Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.
^ Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.
^ Ciani, Andrea Camperio, Loredana Martinoli, Claudio Capiluppi, Mohamed Arahou, and Mohamed Mouna. "Effects of Water Availability and Habitat Quality on Bark-Stripping Behavior in Barbary Macaques." Conservation Biology 15.1 (n.d.): 259-65. JSTOR. Web. 14 Nov. 2012.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Cercopithecidae na Wikimedia Commonsu.

Logo Wikivrsta

Wikivrste imaju dodatne informacije vezane za: Cercopithecoidea

Logo Wikivrsta

Wikivrste imaju dodatne informacije vezane za: Cercopithecidae

Šablon:Primates Šablon:C.Cercopithecinae nav Šablon:C.Colobinae nav

[Natural_History_1991-1] British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 pogrešan ISBN 4.

[Hadžiselimović_R._1986-2] Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.

[3] Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.

[4] Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, ISBN 0-226-11636-0; ISBN 0-226-11637-9

[5] Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, ISBN 978-81-203-3656-8.

[6] Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.

[7] Jobling M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, ISBN 978-0-8153-4148-2. OCLC 829099073.

[Wood_B._2005-8] Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.

[9] Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.

[cedar-10] Ciani, Andrea Camperio, Loredana Martinoli, Claudio Capiluppi, Mohamed Arahou, and Mohamed Mouna. "Effects of Water Availability and Habitat Quality on Bark-Stripping Behavior in Barbary Macaques." Conservation Biology 15.1 (n.d.): 259-65. JSTOR. Web. 14 Nov. 2012.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

Repati majmuni Starog svijeta Cercopithecidae Colobidae
Diferenciran
Maslinasti babun Papio anubis
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Mammalia
Red	Primates
(nesvrstani)	podred Anthropoidea - Catarrhini Uskonosni majmuni
Porodica	Cercopithecidae Colobidae
Rod	22 roda Gray, 1821
Tipična vrsta
Rod: Cercopithecus Gray, 1821
Cercopithecinae - 12 rodova Colobinae - 10 rodova