MILAN (fra. Missile d'infanterie léger antichar), jest francusko-njemački protivoklopni sistem srednjeg dometa, namijenjen prvenstveno za uništavanje tenkova i drugih oklopnih sredstava.

MILAN
Upotreba
U službiod 1972.
RatoviFolklendski rat, Zaljevski rat, Građanski rat u Siriji itd.
Proizvodnja
Proizvođač Francuska
Njemačka
Broj proizvedenih primjeraka350.000 raketa
VarijanteMILAN, MILAN-2, MILAN ER
Opis oružja
Težina11.5 kg
Dužina1.200 mm
Posada3
Vrsta operacijeSACLOS
Domet400 m
Maks. domet2.000 m
Brzina zrna200 m/s

Razvoj i karakteristike

uredi

Ime mu potječe od početnih riječi gore navedenog francuskog naziva, dok s druge strane riječ "milan(e)" na francuskom i njemačkom jeziku znači "jastreb".

Dizajn protivoklopnog sistema MILAN započet je 1962, testiranja su počela 1971, a već godinu nakon uveden je u vojnu upotrebu. Projektil se navodi žicom od operatera te, kao takav, može izbjeći protivmjere namijenjene sličnim projektilima (npr., baklje ili vatra kao toplotni mamac). Loša mu je strana kratki domet te potreba za visokokvalificiranim i dobro obučenim operaterom. Sistem se sastoji od projektila i lansera.[1]

Verzije

uredi
  • MILAN: model iz 1972. i kalibra 103 mm. Koristi ga jedan vojnik.
  • MILAN 2: model iz 1984. i kalibra 115 mm. Koristi ga jedan vojnik.
  • MILAN 2T: model iz 1993. kojeg koristi jedan vojnik
  • MILAN 3: model iz 1996. namijenjen dvočlanom protivoklopni timu.
  • MILAN ER: model s poboljšanom penetracijom u oklop vozila te dometom od 3.000 metara.
 
MILAN 2 projektil

Kasnije bojne glave imaju HEAT karakteristiku, odnosno to su protivoklopni projektili visoke ekslozije koji mogu doboko penetrirati u oklop tenka ili drugog teško oklopnog vojnog vozila. To je učinjeno kako bi se održao korak sa dešavanjima u sovjetskoj tehnologiji izrade oklopa. Tenkovi Sovjetskog Saveza počeli su se graditi s eksplozivnim reaktivnim oklopom te su tenkovi bili otporni na starije raketne bacače granata. Međutim HEAT bojne glave na protivoklopnog projektilu MILAN mogu probiti eksplozivno reaktivni oklop tenka.[2]

 
Pogled kroz optiku MILAN projektila

Korisnici

uredi

Refernce

uredi

Također pogledajte

uredi

Vanjski linkovi

uredi
  1. ^ Tešić, Duško, Marko Radovanović, Darko Božanić, Dragan Pamucar, Aleksandar Milić, and Adis Puška. 2022. "Modification of the DIBR and MABAC Methods by Applying Rough Numbers and Its Application in Making Decisions" Information 13, no. 8: 353. https://doi.org/10.3390/info13080353
  2. ^ Radovanović, M., Milić, A., & Stevanović, M. (2021). Analysis of anti-armor missile systems using the hybrid model AHP-VIKOR method of multi-criteria decision-making. Serbian Journal of Engineering Management, 6(1), 37-44. https://doi.org/10.5937/SJEM2101037R
  3. ^ Radovanović, M., Ranđelović, A., & Milić, A. (2019). Komparativna analiza protivoklopnih sistema korišćenjem AHP metode. Vojno delo, 71(7), 234-250. https://doi.org/10.5937/vojdelo1907234R