MILAN (raketa)

MILAN
MILAN
Upotreba
U službi	od 1972.
Ratovi	Folklendski rat, Zaljevski rat, Građanski rat u Siriji itd.
Proizvodnja
Proizvođač	Francuska; Njemačka
Broj proizvedenih primjeraka	350.000 raketa
Varijante	MILAN, MILAN-2, MILAN ER
Opis oružja
Težina	11.5 kg
Dužina	1.200 mm
Posada	3
Vrsta operacije	SACLOS
Domet	400 m
Maks. domet	2.000 m
Brzina zrna	200 m/s

MILAN (fra. Missile d'infanterie léger antichar), jest francusko-njemački protivoklopni sistem srednjeg dometa, namijenjen prvenstveno za uništavanje tenkova i drugih oklopnih sredstava.

Razvoj i karakteristike

Ime mu potječe od početnih riječi gore navedenog francuskog naziva, dok s druge strane riječ "milan(e)" na francuskom i njemačkom jeziku znači "jastreb".

Dizajn protivoklopnog sistema MILAN započet je 1962, testiranja su počela 1971, a već godinu nakon uveden je u vojnu upotrebu. Projektil se navodi žicom od operatera te, kao takav, može izbjeći protivmjere namijenjene sličnim projektilima (npr., baklje ili vatra kao toplotni mamac). Loša mu je strana kratki domet te potreba za visokokvalificiranim i dobro obučenim operaterom. Sistem se sastoji od projektila i lansera.^[1]

Verzije

MILAN: model iz 1972. i kalibra 103 mm. Koristi ga jedan vojnik.
MILAN 2: model iz 1984. i kalibra 115 mm. Koristi ga jedan vojnik.
MILAN 2T: model iz 1993. kojeg koristi jedan vojnik
MILAN 3: model iz 1996. namijenjen dvočlanom protivoklopni timu.
MILAN ER: model s poboljšanom penetracijom u oklop vozila te dometom od 3.000 metara.

MILAN 2 projektil

Kasnije bojne glave imaju HEAT karakteristiku, odnosno to su protivoklopni projektili visoke ekslozije koji mogu doboko penetrirati u oklop tenka ili drugog teško oklopnog vojnog vozila. To je učinjeno kako bi se održao korak sa dešavanjima u sovjetskoj tehnologiji izrade oklopa. Tenkovi Sovjetskog Saveza počeli su se graditi s eksplozivnim reaktivnim oklopom te su tenkovi bili otporni na starije raketne bacače granata. Međutim HEAT bojne glave na protivoklopnog projektilu MILAN mogu probiti eksplozivno reaktivni oklop tenka.^[2]

Pogled kroz optiku MILAN projektila

Korisnici

Refernce

Također pogledajte

HJ-8

Vanjski linkovi

^ Tešić, Duško, Marko Radovanović, Darko Božanić, Dragan Pamucar, Aleksandar Milić, and Adis Puška. 2022. "Modification of the DIBR and MABAC Methods by Applying Rough Numbers and Its Application in Making Decisions" Information 13, no. 8: 353. https://doi.org/10.3390/info13080353
^ Radovanović, M., Milić, A., & Stevanović, M. (2021). Analysis of anti-armor missile systems using the hybrid model AHP-VIKOR method of multi-criteria decision-making. Serbian Journal of Engineering Management, 6(1), 37-44. https://doi.org/10.5937/SJEM2101037R
^ Radovanović, M., Ranđelović, A., & Milić, A. (2019). Komparativna analiza protivoklopnih sistema korišćenjem AHP metode. Vojno delo, 71(7), 234-250. https://doi.org/10.5937/vojdelo1907234R

[1] ttp://www.army-technology.com/projects/milan/

[2] ttp://www.army-guide.com/eng/product2088.html

[3] Tešić, Duško, Marko Radovanović, Darko Božanić, Dragan Pamucar, Aleksandar Milić, and Adis Puška. 2022. "Modification of the DIBR and MABAC Methods by Applying Rough Numbers and Its Application in Making Decisions" Information 13, no. 8: 353. https://doi.org/10.3390/info13080353

[4] Radovanović, M., Milić, A., & Stevanović, M. (2021). Analysis of anti-armor missile systems using the hybrid model AHP-VIKOR method of multi-criteria decision-making. Serbian Journal of Engineering Management, 6(1), 37-44. https://doi.org/10.5937/SJEM2101037R

[5] Radovanović, M., Ranđelović, A., & Milić, A. (2019). Komparativna analiza protivoklopnih sistema korišćenjem AHP metode. Vojno delo, 71(7), 234-250. https://doi.org/10.5937/vojdelo1907234R

[1]

[2]

[1]

[2]

[3]