Estradiol (grč. οἶστρος – oistros = spolna inspiracija, nadahnuće).[1] + –diol = hemijski naziv i sufiks koji ukazuje da je ovaj oblik steroida i hormona vrsta alkohola sa dvije hidroksilne grupe.[2] ili preciznije, 17β-estradiol, je steroidni estrogeni spolni hormon, prvenstveno ženski. Imenovan je po značaju za regulaciju estrusnog i menstruacijskog ženskog reprodukcijskog ciklusa.

Estradiol

Općenito
Hemijski spojEstradiol
Druga imena(17β)-Estra-1,3,5(10)-trien-3,17-diol
Molekularna formulaC=18 H=24 O=2
C18H24O2
CAS registarski broj50-28-2
SMILESC[C@]12CC[C@@H]3c4ccc
(cc4CC[C@H]3[C@@H]1CC[C@@H]2O)O
InChI1/C18H24O2/c1-18-9-8-14-13-5-3-12(19)
10-11(13)2-4-15(14)16(18)6-7-17(18)20/h3,
5,10,14-17,19-20H,2,4,6-9H2,
1H3/t14-,15-,16+,17+,18+/m1/s1
Osobine1
Molarna masa272.38 g/mol
Rizičnost
NFPA 704
0
0
0
 
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Estradiol je bitan je za razvoj i održavanje ženskih spolnih tkiva,[3] a također ima značajan uticaj na mnoga ostala tkiva, uključujući i koštano.

Iako su razine estrogena kod muškaraca niže nego kod žena, oni ustvari kod njih imaju osnovnu funkciju. Estradiol se nalazi u većini kičmenjaka, kao i mnogih rakova, insekata, riba i drugih životinja.

Estradiol se proizvodi posebno u folikulima jajnika, ali i u drugim endokrinim (koje proizvode hormone) i neendokrinim tkivima (npr. uključujući i masno tkivo, jetru, nadbubrežne žlijezde, dojke i neuronska tkiva). Estradiol sebiosintetizira od progesterona (u dva koraka od holesterola), preko međuproizvoda pregnenolona). Jedan principski put onda pretvara progesteron u njegov 17-hidroksi derivat, 17-hidroksprogesteron, a zatim u Δ4-androstenedion, preko sekvencnih citohroma P450-kataliziranih oksidacija. Akcija enzima aromataza na Δ4-androstenedion stvara estron, a ona je dehidrogenazna, što daje naziv spoja: 17β-estradiol. Alternativno, Δ4-androstenedion se može pretvoriti u androgen: testosteron, što se može pretvoriti direktno u 17β-estradiol.

Biosinteza i lokalizacija uredi

 
Stereoidogeneza
 
Pretvaranje testosterona u estradiol

Estradiol, kao i drugi steroidi, potiče od holesterola. Nakon što se bočni lanac otcijepi pomoću Δ5 ili Δ4-ubacivanja, Δ 4-androstenedion je ključni posrednik. Jedan dio Δ4-androstenediona se pretvara u testosteron, koji zatim prelazi u estradiol, pomoću enzima aromataze. U alternativnom putu, Δ4-androstenedion se aromatizira u estron, koji se opet naknadno pretvara u estradiol.

Tokom reprodukcijskih godina, kod većine žena, estradiol proizvode zrnaste (granulaste) ćelije jajnika do aromatizacije Δ4-androstenediona (proizvedeni u teka follikulnim ćelijama) u estron. Ovaj se zatim se pretvara iz estrona u estradiol pomoću enzima 17β-hidroksisteroid dehidrogenaza. Manje količine estradiola također proizvodi nadbubrežni korteks, i, kod muškaraca, testisi.

Estradiol se ne proizvodi samo u gonadama, nego i drugdje, posebno u masnim ćelijama. Proizvodi se aktivni prekursor za estradiol, a to se nastavljaju i nakon menopauze. Estradiol se također proizvodi i u mozgu iarterijskim zidovima, iako se ne može lahko prenijeti iz krvotoka u mozak. Međutim, kao jedan od dva glavna aktivni metabolita, testosteron se može proizvesti i u mozgu (iz ovog hormona). Drugi je dihidrotestosteron (DHT), koji je, u muškaraca, jači androgen od testosterona.

Kao što je gore pomenuto, biosinteza estradiola je uočena u mnogim drugim vrstama životinja, ali i takvim biljkama kao što je Phaseolus vulgaris (grah)

Mehanizam djelovanja uredi

Estradiol djeluje prvenstveno kao agonist estrogenih receptora (ER), koji je jedarni receptor stereoidnih hormona. Postoje dva podtipa ER:

U standardnom putu E2, estradiol ulazi u citoplazmu, gdje izaziva odvajanje od proteina toplinskog šoka (HSP). Estradiol se onda veže za HSP pa mogu homodimerizirati (oblik strukture se dva HSP i dvije estradiolske molekule), a zatim se vežu za specifične domene na jezgru (estrogenski odgovorni elemen, ERE), omogućavajući transkripciju gena koja se zatim može odvijati satima i danima.

Metabolizam uredi

U plazmi, estradiol je u velikoj mjeri vezan za SHBG, a također za albumin. Samo mali dio, od oko 2,21% (± 0,04%) je slobodan i biološki aktivan, a preostali je konstantan u cijelom menstruacijskom ciklusu. Isključivanje podrazumijeva konverziju u manje aktivne estrogene, kao što su estron i estriol. Estriol je glavni mokraćni metabolit. Estradiol je konjugiran u jetri: kao sulfat i glukoronid i, kao takav, izlučuje se putem bubrega. Neki od konjugata koji su topivi u vodi, izlučuju se putem žučnih kanala, a dijelom i reapsorbiraju (nakon hidrolize) iz gastrointestinalnog trakta. Ova unutarjetrena cirkulacija doprinosi održavanju razine estradiola.

U jetri, estradiol se nespecifično metabolizira pomoću enzima CYP1A2, CYP3A4 i CYP2C9, putem 2-hidroksilacije u 2-hidroksiestradiol, a prema CYP2C9, CYP2C19 i CYP2C8, 17β-hidroksi dehidratacijom u estron.

Razine i mogućnosti estrogena uredi

Kao što samo ime govori, estradiol, ponekad skraćeno E2, u molekulskoj strukturi ima dvije hidroksil ne grupe; njegovi srodnici estron (E1) i estriol (E3) imaju jedan, odnosno tri, a esterol (E4) ima četiri. Na osnovu jedinstvene hemijske strukture, estradiol je (po estrogenom učinku) oko 10 puta moćniji nego estron i oko 80 puta moćaniji od estriola. U reprodukcijskim godinama žena, njegova razina u serumu je nešto veći od estrona , osim u ranoj fazi folikulske faze menstruacijskog ciklusa. Prema tome, estradiol se može smatrati dominantnim estrogenom tokom reproduktivnog razdoblja žene, u smislu apsolutne razine u serumu i estrogene aktivnosti. U trudnoći, estriol postaje dominantan cirkulacijski estrogen, a to je jedino vrijeme u kojem se estetrol javlja u tijelu, dok za vrijeme menopauze dominira estron (oba na osnovu razine u serumu).

Estradiol u produkciji muškaraca, nastaje od testosterona, koji je prisutan u serumskim razinama koje se otprilike mogu porediti sa onima u postmenopauzi žena (14-55 naspram <35 pg/mL, respektivno).

Estradiol hemihidrat uredi

Estradiol hemihidrat (INN) (brend nazivi: Climara, Estraderm, Estralis, Estrasorb, Estreva, Estring, Estrofem, Estrogel, Vagifem i mnogi drugi) ili oestradiol hemihidrat je hemihidratni oblik estradiola. U smislu biološke aktivnosti i bioekvivalencije, estradiol i njegovi hemihidrati su identični, a jedina razlika (približno 1%) je u potenciji po težini (zbog prisustva molekule vode (u obliku hemihidratne supstance) i sporiji su od administracije lijeka sa određenim formulacijom od hemihrdrata.[4] To je zato što je estradiol hemihidrat više hidriran od bezvodnog estradiola, pa je zato vrlo je nerastvorljiv u vodi, što rezultira u sporijom stopom apsorpcije, sa specifičnim formulacijama, kao što su Vagifem, tablete za vaginu. Pokazalo se također da estradiol hemihidrat može dovesti do manje bioraspoloživosti u obliku tableta za vaginu, u odnosu na druge aktuelne estradiolske formulacije kao što su vaginalne kreme.

Mjerenje uredi

Kod žena, serumski estradiol se mjeri u kliničkim laboratorijama, a prije svega, zavisi od aktivnosti jajnika. Kao takav, koristi se u otkrivanju osnovne estrogene aktivnosti kod žena sa amenorejom ili menstruacijskim poremećajima, te u stanjima hipoestrogenosti i menopauze. Osim toga, praćenjem estrogena tokom terapije (ne)plodnosti, procjenjuje se rast folikula i koristi u praćenju djelotvornosti liječenja. Tumori koje proizvode estrogeni će uporno pokazivati visoku razinu estradiola i drugih estrogena. U prijevremenom pubertetu, razine estradiola su neprimjereno povećane.

Rasponi uredi

Individualne laboratorijske rezultate treba uvijek tumačiti pomoću opsega iskustava laboratorije koje je izvršila test. Profil raaspona koji označava biološku fazu može se koristiti u pažljivo praćenom menstrualnom ciklusu u odnosu na druge markere svoje biološke progresije, s vremenskom skalom kojom se sabija ili rasteže na brže ili sporije raspone, kako ciklus napreduje u odnosu na prosječnu vrijednost tokom ciklusa.

Profil raspona koji označava međuciklusnu varijabilnost više odgovara za korištenje u nekontroliranom ciklusu sa poznatim terminom samo početka menstruacije, ali kada je žena tačno zna svoju prosječnju dužinu ciklusa i vrijeme ovulacije, i to onu prosječnu redovnu, a sa vremenskom skalom koja se sabija ili rasteže na ono kolika je prosječna dužina ženskog ciklusa kraća ili duža, od prosjeka populacije.

Profil raspona koji označava varijabilnost među ženama više odgovara za korištenje kada su nepoznati prosječna dužina ciklusa i vrijeme ovulacije, ali je poznat samo početak menstruacije.

Referentni rasponi za testove krvi: Estradiol
Tip pacijenta Donja granica Gornja granica Jedinica
Odrasli muškarac 50 pmol/L
14 55 pg/mL
Odrasla žena
(Folikulska faza – 5 dana)
70
95% Predviđenog intervala (PI) – standard
50095% PI) pmol/L
110
19 (95% PI) 140 (95% PI) pg/mL
30 (90% PI) 60 (90% PI)
Odrasla žena
(Preovulacija – Vrh)
400 1500 pmol/L
110 410 pg/mL
Odrasla žena
(Luteusna faza)
70 600 pmol/L
19 160 pg/mL
Odrasla žena - slobodni estrogeni
(Bez proteinske veze)
0,5 (Ukupni iznos se množi sa 0,022 suglasno to 2,2%) 9 pg/mL
1.7 33 pmol/L
Žena u postmenopauzi N/A < 130 pmol/L
N/A < 35 pg/mL

U normalnom menstruacijskom ciklusu, razine estradiola treba mjeriti tipski <50 pg/ml tokom menstruacije, a raste sa razvojem folikula (vrhunac: 200 pg / ml), pada kratko na ovulaciji, a ponovo raste toom luteusne faze za drugi vrhunac. Na kraju luteusne faze, razine estradiola opadaju na menstruacijsku razinu, ukoliko nema trudnoće.

Za vrijeme trudnoće, nivo estrogena, uključujući i estradiol, raste postojano prema terminu porođaja. Izvor ovih estrogena je posteljica, koja aromatazira prohormon proizveden u nadbubrežnoj žlijezdi fetusa.

Djelovanje uredi

Ženska reprodukcija uredi

Kod žena, estradiol djeluje kao hormon rasta tkiva reproduktivnih organa, podržavajući sluznice vagine, vratne žlijezde u endometriju, i sluznice jajovoda. Poboljšava rast zida maternice. Izgleda da je estradiol potreban i za održavanje oocita u jajniku. Tokom menstruacijskog ciklusa, razina estradiola raste u produkciji folikulskog okidača, preko pozitivne povratne sprege, hipotalamusa, što dovodi do skokovitog porasta lutwinizirajućeg hormona i izazivanja ovulacije. U luteusnoj fazi, estradiol, zajedno sa progesteronom, priprema endometrij za implantaciju. Tokom trudnoće, količina estradiola se povećava zbog posteljične proizvodnje.

U babuna, blokiranje proizvodnje estrogena dovodi do gubitka trudnoće, što ukazuje da estradiol ima ulogu u njenom održavanju. Istražuje se uloga estrogena u procesu pokretanja porođaja. Akcije estradiola su potrebne prije ekspresije progesterona u luteusnoj fazi.

Razvoj spola uredi

Razvoj sekundarnih spolnih oznaka kod žena je pod kontrolom estrogena, preciznije, estradiola. Ove promjene se pokreću u vrijeme puberteta, a većina se poboljšava tokom reprodukcijskih godina; postaju manje izražene sa smanjivanjem podrške estradiola nakon menopauze. Prema tome, estradiol utiče razvoj dojke, a odgovoran je i za promjene u ubliku tijela, utičući na kosti, zglobove i taloženje masti. Estradiol modificira strukturu masti i sastav kože.

Muška reprodukcija uredi

Efekat estradiola (i estrogena općenito) na mušku reprodukciju je složen. Estradiol se proizvedi djelovanjem aromataza, uglavnom u Leydigovim ćelijama testisa kod sisara, ali i u nekim spolnim ćelijama i u Sertolijevim ćelijama nezrelih sisara.

Dok su neki studije početkom 1990-tih tvrdile da postoji veza između globalnog opadanja broja spermatozoida i estrogena u okruženju, kasnije nisu našle takve veze, niti dokaz općeg pada broja spermatozoida.[5]

Suzbijanje proizvodnje estradiola u podgrupama neplodnih muškarca mogu poboljšati nalaze analize sjemena. Muškarci s određenim spolnim hromosomima, kao što je Klinefelterov sindrom, će imati višu razinu estradiola.[6]

Kosti uredi

Estradiol ima veliki utjecaj na kosti. Osobe bez njega (ili drugih estrogena) će postati visoki i evnuhoidni, jer se epifize zatvaraju kasnije ili se ne mogu održati. Struktura kostiju je također pogođena, što rezultira početkom osteopenije i osteoporoze. Žene poslije menopauze također imaju ubrzan gubitak koštane mase, uzrokovan nedostatkom estrogena.[7]

Jetra uredi

Estradiol ima kompleksne efekte na jetru. To može dovesti i do holestaze. Utiče na proizvodnju više proteina, uključujući i lipoproteine, vezujuće proteine, proteine odgovorne za zgrušavanje krvi.

Mozak uredi

Estrogeni se mogu proizvesti i u mozgu od steroidnih prekursora. Kako su antioksidansi, nađeno je da imaju neurozaštitne funkcije. Pozitivna i negativna povratna sprega menstruacijskog ciklusa uključuju jajnički estradiol kao link na hipotalamusni sistem za reguliranje gonadotropina.

Smatra se da estrogen ima značajnu ulogu u mentalnom zdravlju žena, kako je predloženo, sa linkovima između nivoa hormona, raspoloženja i blagostanja. Iznenadna kap ili fluktuacije u, ili dugim periodima menstruacije, koji uzrokuju nisku razinu estrogena mogu biti u korelaciji sa značajnim padom raspoloženja. Pokazalo se da je klinički oporavak od depresije nakon poroda, perimenopauze, a i u postmenopauzi, osnažen nakon povećanja razine estrogena: stabiliziran i/ili obnovljen.[8]

Nedavnim proučavanjem obima seksualnog dimorfizma moždane strukture u transžena, nakon jednomjesečnog tretmana estradiolom nisu pronađene promijene tipske strukture ženskog mozga,[9] sugerirajući da estradiol ima značajan udio u spolnoj diferencijaciji mozga, prije rođenja i tokom života.[10] Još nije poznato koliko ovaj proces ima značajnu ulogu u spolnom ponašanju čovjeka, ali posmatranja kod životinja pokazuju takve veze.[11]

Krvni sudovi uredi

Estrogen utiče na određene krvne sudove. Poboljšanje u arterijskom protoku krvi je pokazao u srčanim arterijama.

Onkogeni uredi

Estrogen je osumnjičen za aktiviranje određenih onkogena, jer podržava određene oblike raka, posebno raka dojke i raka endometrija. Osim toga, nekoliko dobroćudnih ginekoloških uvjeta ovise o estrogenima, kao što su endometrioza, leiomiom TA maternice i krvarenje maternice

Trudnoća uredi

Učinci estradiola, skjupa sa estronom i estriolom, u trudnoći su manje jasni. Mogu izazvati odliv krvi, miometrijski rast, stimulirati rast dojki, mekšanje grlića maternice, promovirati ispoljavanje miometrijskih oksitocinskih receptora.

Medicinska upotreba uredi

 
Nolvadex (tamoxifen) 20 mg
 
Arimidex (anastrozol) 1 mg

Hormonska kontracepcija uredi

Moćniji hemijske derivat estradiola, etinil estradiol je glavna komponenta hormonske kontracepcije. Kombinirani oblici hormonske kontracepcije sadrže etinil estradiol i progestin, a oba doprinose inhibicije gonadotropin oslobađajućeg hormona (GnRH), luteinizirajućeg hormona (LH), i hormona za stimulaciju folikula (FSH), što ih čini primjenljivim u kontroli rađanja, sprečavanju ovulacije i na taj način i trudnoće. Druge vrste hormonske kontrole rađanja sadrže samo progestin, a ne etinil estradiol.[12]

Zamjenska hormonska terapija uredi

Menopauzna uredi

Ako je razina estradiola u krvi niska, žene doživljavaju teške nuspojave (obično početkom menopauze ili nakon ooforektomije), kada se može propisati zamjenska hormonska terapija (HRT). Takva terapija je obično u kombinaciji sa progestinom, kako bi se smanjio rizik od raka endometrija.[13]

Transsekksuslne žene uredi

Estrogenska terapija se također primjenjuje kao dio zamjenske hormonske terapije za transspolne žene. Daje se (preko kože) estradiol viših koncentracija, tokom početnog i prelaznog tretmana; upotreba estradiola se nastavlja u nižim dozama za održavanje ženske razine hormona, prema oznakama odabranog spola.[14]

Ostale upotrebe uredi

Estrogenske terapije se mogu koristiti i u liječenju neplodnosti kod žena kada postoji potreba da se razvije prihvatljivost za spermu u sluzi grlića maternice ili pripremanje maternice. Ovo se često propisuje u kombinaciji sa klomifenom.

Hormonsko liječenje je upotrebljivo i u tretiranju uznapredovalog raka prostate, kao i pojave simptoma raka dojke.[15][16]

Estradiol se također upotrebljava za stimuliranje ženskog puberteta, kao i u tretmanu odloženog puberteta uzrokovanog hipogonadizmom ili Turnerovim sindromom.

Otklanjanje estrogena uredi

Stanje koje izaziva hipoestrogenizam može biti od koristi u određenim situacijama, u kojima estrogen doprinosi neželjenim efekatima, npr., pojedinih oblika raka dojke, ginekomastije, preranog zatvaranja epifize i inhibirane feminizacije u hormonskoj terapiji za transmuškarce. Razine estrogena se mogu smanjiti tako što se inhibira proizvodnja pomoću GnRH analoga ili blokade enzima aromataza pomoću inhibitora aromataze, kao što su anastrozol ili estrogen receptor i antagonisti, npr. tamoksifen ili fulvestrant.

Poređenje puteva administracije uredi

Različiti putevi administracije estradiola daju različite efekte u tijelu, zbog razlika u količini estradiola kojem je izložena jetra.

Kada se uzima oralno, većina estradiola se u jetri pretvara u estron, već tokom [[metabolizam|prvog prolaza metabolizma.[17] Transkožni estradiol, u obliku flastera ili gela zaobilazi uticaj na jetru i metabolizam i stoga teče na sličan, ali još potpuniji način u odnosu na podjezičnu upotrebu. Za estradiolske flastere (obloge), uočeno je da se ne povećava rizik od krvnih ugrušaka.

Estradiol, u prolijeku u obliku estera, kao što su estradiol kipionat ili estradiol valerat, mogu se davati putem depo injekcija. Potkožne i intramišićne injekcije estradiol kipionata imaju potenciju i sličnu farmakokinetiku (tj. trajanje).

Doziranje i razine uredi

Oralni mikronizirani estradiol, u dnevnoj dozi od 1 mg, a u koncentracije estradiola i estrona 30-50 pg / mL i 150-300 pg / mL, dok dnevna doza od 2 mg u serumu proizvodi od 50 -180 pg / mL i 300-850 pg / mL estradiola i estrona. Vaginski mikronizirani estradiol postiže daleko veći omjer prelaza estradiola u estron, uz dnevnu dozu od 0,5 mg, što rezultira razinom estradiola i estrona od 250 pg/mL i 130 pg/mL. Za ostale estrogene koji nisu uzeti na usta, odnos estradiola u estrona je slično poboljšan. Uz transkožni unos, estradiolski flasteri pružaju dnevnu dozu od 0,05 mg (50 mikrograma), postižući razinu estradiola i estrona od 30-65 pg/mL i 40-45 pg/ mL, dok 0,1 mg (100 g) postiže odgovarajuće razine od 50- 90 pg/mL i 30-65 pg/mL estradiola i estrona. Još jedna transkožna formulacija, estradiolni gel, uz dnevnu dozu od 1,5 mg, proizvodi nivo estradiola od 40-100 pg/mL i razinu estrona od 90 pg/mL, dok 3 mg/dnevno rezultatira u odgovarajućim estradiolskim i estronskim razinama od 60-140 pg/mL i 45-155 pg/mL. Oralna primjena estradiola u plazmi proizvodi omjer prijelaza estradiola u estron od oko 1:5 do 1:7.[18][19] while transdermal administration of estradiol via patch or gel results in a ratio of about 1:1.[20]

Jedna 4 mg-ska doza unutarmišićnom (im) injekcijom estradiol kipionata ili estradiol valerata rezultira u maksimalnom iznosu plazmatskog estradiola od oko 250 pg/mL i 390 pg/m, sa razinama pada na 100 pg/mL (što je osnova za estradiol kipionat) od 12-14 dana.[21][22] Jednostruka 2.5 mg unutarmišična injekcija estradiol benzoata u osoba tretiranih GnRH analogom (koje imaju minimalnu baznu razinu estrogena) rezultiralo je razinom estradiola u serumu od >400 pg/mL u 24 sata post-administracije. Razlike u serumskoj razini estradiola postignute ovim različitim estradiolnim estrima mogu se objasniti njihovim različitim stopama apsorpcije, kao i njihovom trajanju i postignućem da bude obrnuto srazmjerni. Na primjer, estradiol benzoat, koji ima najkraće trajanje (4-5 dana sa jednom dozom od 5 mg), proizvodi najvišu razinu estradiola, dok estradiol kipionat, koji ima najduže trajanje (~ 11 dana sa jednom dozom od 5 mg), proizvodi najnižu razinu estradiola)

Istraživanja u kombinaciji visoke doze i.m. estradiol valerata i [[hidroksiprogesterok kaproata kod žena (opisano kao režim "lažne trudnoće"), sa specifičnim dozama od 40 mg i 250 mg sedmično, utvrđeno je da dovede do razine estradiola u serumu od 3028-3226 pg / mL nakon tri mjeseca i 2491-2552 pg / mL nakon šest mjeseci liječenja u odnosu na početne od 27,8-34,8 pg / mL. U odnosu na gore opisane, normalne menstruacijske razine u ciklusu serumskog estradiola žena u postmenopauzi su 40 pg / mL u ranoj folikulskoj fazi do 250 pg/mL , na sredini ciklusa i 100 pg / mL tokom sredine luteusne faza serumske razine estrona u toku menstruacijskog ciklusa, u rasponu od 40-170 pg / mL, koji je paralelan sa serumskim estradiolom. Kod žena u postmenopauzi, razina serumskog estradiola je ispod 15 pg / ml, a prosječne razine estrona su oko 30 pg / ml; odnos estradiol-estron je obrnut na manje od 1:1.

Kanceri uredi

Estradiol je povezan sa razvojem i napredovanjem raka, kao što su rak dojke, rak jajnika i rak endometrija. Ciljna tkiva efekata estradiola su uglavnom u interakciji sa dva jedarna receptora pod nazivom α receptor estrogena (ERα) i β receptor estrogena (ERβ). Jedna od funkcija tih receptora estrogena je modulacija ekspresije gena.

Kada se estradiol vezuje za ERS komplekse receptora, veže se za specifične sekvence DNK, što može da izazove oštećenja, ubrza podjelu ćelija i replikaciju DNK. Eukariotske ćelije, na oštećenje DNK, će odgovoriti stimulacijom ili ugrožavanjem G1, S, ili G2 faze ćelijskog ciklusa za pokretanje popravke DNK. Kao rezultat toga, javlja se ćelijska transformacija i napredovanje proliferacije raka.

Interakcije uredi

Fenobarbital iz kantariona (Hypericum perforatum ), karbamazepin i rifampicin smanjiuju razine estrogena, kao što je estradiol, ubrzavanjem njihovog metabolizma, dok eritromicin, klaritromicin , ketokonazol, itrakonazol, ritonavir i sok od grejpfruta mogu usporiti metabolizam, što dovodi do povećane razine estradiola u krvnoj plazmi.

Kontraindikacije uredi

Estradiol treba izbjegavati kada se dijagnosticira abnormalno genitalno krvarenje, te u slučaju da je poznato prisustvo, sumnjivo ili postoji u rodoslovu rak dojke, pri tretmanu za metastatske bolesti, ako se zna ili sumnja na estrogen-ovisnu neoplaziju, te bolesti kao duboka venska tromboza , plućna embolija ili postoji historija ovih uvjeta, aktivne ili nedavne arterijske tromboembolije, kao što su moždani udar, infarkt miokarda, disfunkcija jetre ili bolest. Estradiol ne treba da uzimaju osobe ljudi s preosjetljivosti / alergijeama ili one koje su trudne ili se sumnja da su trudne.

Spisak formulacija uredi

  • Gel: Estrogel, Estrasorb, Estraderm
  • Oralne verzije: estradiol (Estrace), estradiol hemihidrat (Estrofem), estradiol acetat (Femtrace), estradiol valerat (Estrofem, Progynova)
  • Kožni flasteri: Alora, Climara, Minivelle, Vivelle-Dot, Menostar, Estraderm
  • Vrhunski sprejevi: EvaMist
  • Mehlemi: Divigel, Estrasorb Topical, Elestrin
  • Injekcije: Estradiol benzoate, Estradiol cypionate, Estradiol valerate
  • Vaginalni mehlemi: Ulazna vaginalna krema
  • Vaginalni prsten: Estprsten (estradiol), Damski prsten (estradiol acetat)
  • Vaginalna tableta: Vagifem (estradiol hemihidrat)
  • Estradiol kombiniran sa progestinom: CombiPatch (transkožni), Activella (oralno), AngeliQ (oralno)

Neželjeni efekti uredi

Negativni uticaji, koji se mogu javiti kao rezultat upotrebe estradiola, a povezani su sa estrogenom i/ili progestinskom terapijom, uključuju promjenekao što su inavaginskoo krvarenje, dismenoreja, povećanje u veličini materičnog leiomata, vaginitis uključujući vaginalnu kandidijazu, promjene u sekreciji grlića maternice i cervikalni ektropion, rak jajnika, hiperplazija endometrija, rak endometrija, iscjedak iz bradavice, galaktoreja, fibrocistne promjene dojke i rak dojke.

Kardiovaskularni efekti su bol u grudima, duboka i površna venska tromboza, plućna embolija, tromboflebitis, infarkt miokarda, moždani udar, povećan krvni pritisak, gastrointestinalni efekt: (mučnina i povraćanje, abdominalni grčevi, nadutost, dijareja, dispepsija, [[dizurija] ], gastritis, olestatska žutica, povećana učestalost bolesti žučne kese, pankreatitis ili proširenje jetre (hemangiom).

Kožni štetni efekti uključuju hloazam ili melazam, koji se može nastaviti bez obzira na prekid uzimanja lijeka. Ostali efekti na koži uključuju eritem multiforme, eritem nodosum, otitis media, hemoragija i njena erupcija, gubitak vlasišta kose, svrab ili osip.

Negativni efekti za oči uključuju retinitis i pojave kao što su vaskularna tromboza, strmiju krivinu rožnjače ili intoleranciju na kontaktne leće.

Nepovoljni efekti u centralnom nervnom sistemu mogu uključivati tegobe kao glavobolja, migrena, vrtoglavica, horea, nervoza / anksioznost, poremećaj raspoloženja , razdražljivost, i pogoršanje epilepsije.

Ostali štetni efekti mogu uključivati promjene u težini, smanjenje tolerancije ugljikohidrata, pogoršanje porfirije, te pojavu promjena kao što su: edem, artralgija, bronhitis, grčevi u nogama, hemoroidi, promjene u libidu, urtikarija, angioedem, anafilaktičke reakcije, sinkopa, zubobolja, poremećaj zuba, urinarna inkontinencija, hipokalcemija, pogoršanje astme, povećani trigliceridi.[23][24]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ http://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph l = oistros La,Greek.
  2. ^ Idler D. R., Ed. (1972): Steroids in nonmammalian vertebrates. Elsevier Science, Oxford. ISBN 032314098X: https://books.google.com/books?id=Ei46GE-lj2wC&lpg=PA393&ots=MwcpUDbbx3&dq=estradiol%20vertebrates&pg=PA393#v=onepage&q=estradiol%20vertebrates&f=false.
  3. ^ Ryan K. J. (august 1982). "Biochemistry of aromatase: significance to female reproductive physiology". Cancer Res. 42 (8 Suppl): 3342s–3344s. PMID 7083198.
  4. ^ https://books.google.com/books?id=aGDU5xibtNgC&pg=PA384, Svjetska zdravstvena organizacija, ISBN 978-92-832-1291-1.
  5. ^ http://pac.iupac.org/publications/pac/pdf/2003/pdf/7511x2181.pdf Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine.
  6. ^ http://www.ojrd.com/content/1/1/42.
  7. ^ Albright F., Smith P. H., Richardson A. M. (1941): Postmenopausal osteoporosis: Its clinical features. JAMA, 116 (22): 2465-2474.: http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=249029.
  8. ^ Douma S. L., Husband C., O'Donnell M. E., Barwin B. N., Woodend A.K. (2005): Estrogen-related mood disorders: reproductive life cycle factors. ANS Adv. Nurs. Sci., 28 )4): 364–375.
  9. ^ http://www.eje-online.org/cgi/content/abstract/155/suppl_1/S107 Arhivirano 11. 4. 2011. na Wayback Machine, European Journal of Endocrinology, 155: 107–114.
  10. ^ http://www.annalsnyas.org/content/vol1016/issue1/index.dtl Arhivirano 27. 9. 2007. na Wayback Machine, The New York Academy of Sciences.
  11. ^ http://www.healthsystem.virginia.edu/internet/neuroscience/BehavioralNeuroscience/Simerley-EFR-1-4.pdf Arhivirano 1. 10. 2008. na Wayback Machine.
  12. ^ Glasier A. (2010): Contraception, in: Jameso J. L., De Groot J. L., Ed.: Endocrinology, 6th Ed. Saunders Elsevier, Philadelphia, ISBN 978-1-4160-5583-9.
  13. ^ Mutschler E., Schäfer-Korting M. (2001):Arzneimittelwirkungen, 8. Ed. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft, Stuttgart, ISBN 3-8047-1763-2.
  14. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 30. 8. 2013. Pristupljeno 2. 1. 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  15. ^ http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/00005392-200508000-00036.
  16. ^ http://cancerres.aacrjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=8118804 .
  17. ^ Wang-Cheng R., Neuner J. M., Barnabei V. M. (2007): Menopause: http://books.google.com/books?id=mPs5Ly71OCQC&pg=PA91, ACP Press, ISBN 978-1-930513-83-9.
  18. ^ Rogerio A. Lobo (5. 6. 2007). Treatment of the Postmenopausal Woman: Basic and Clinical Aspects. Academic Press. str. 771–. ISBN 978-0-08-055309-2.
  19. ^ Eef Hogervorst (24. 9. 2009). Hormones, Cognition and Dementia: State of the Art and Emergent Therapeutic Strategies. Cambridge University Press. str. 82–. ISBN 978-0-521-89937-6.
  20. ^ Michael Oettel; Ekkehard Schillinger (6. 12. 2012). Estrogens and Antiestrogens II: Pharmacology and Clinical Application of Estrogens and Antiestrogen. Springer Science & Business Media. str. 271–. ISBN 978-3-642-60107-1.
  21. ^ Notelovitz M., Van Keep P.A. (2012): The climacteric in perspective: Proceedings of the Fourth International Congress on the Menopause, Lake Buena Vista, Florida: http://books.google.com/books?id=VM0hBQAAQBAJ&pg=PA399, Springer Science & Business Media, ISBN 978-94-009-4145-8.
  22. ^ Nagrath A., Malhotra N., Seth S. (2012): Progress in Obstetrics and Gynecology 3: http://books.google.com/books?id=AS3UBAAAQBAJ&pg=PA416, Jaypee Brothers Medical Publishers Pvt. Ltd., ISBN 978-93-5090-575-3.
  23. ^ http://www.wcrx.com/pdfs/pi/pi_estrace_wc_imprint.pdf.
  24. ^ http://media.pfizer.com/files/products/uspi_estring.pdf Arhivirano 17. 1. 2010. na Wayback Machine.

Vanjski linkovi uredi