Karlična kost
Karlična kost, bočna kost ili pelvična kost[1] je velika glatka kost, koja je stješnjena u centru karlice i proširirena iznad i ispod. Kod nekih kičmenjaka (uključujući i ljude prije puberteta), sastoji se od tri kosti, a to su:
| Karlična kost (Os coxae) (Os innominatum) | |
|---|---|
 Položaj karlične kosti (crvena) | |
| Detalji | |
| Identifikatori | |
| Latinski | Os coxae, os innominatum |
| MeSH | D010384 |
| TA98 | A02.5.01.001 |
| TA2 | 1307 |
| FMA | 16585 |
| Anatomska terminologija | |
.gif)
Dvije karlične kosti se spajaju na stidnoj simfizi i zajedno sa krstačnom kosti i trticom grade kosturnu komponentu karlice, koja okružuje karličnu šupljinu. Povezane su sa krstačnom kosti, koja je dio osovinskog skeleta, u sarkoilijačnom zglobu. Svaka karlična kost je povezana sa odgovarajućim femurom (bedrenom kosti), formirajući primarnuj vezu između kostiju donjih ekstremiteta i aksijalnog skeleta, preko velikog kuglastog zgloba u kuku.[8]
Struktura
urediKarlična kost odraslih se formira od tri kosti: karlične, sjedne i stidne kosti. Na rođenju, ove tri komponente kosti su odvojene hijalinskom hrskavicom. One se međusobno vežu hrskavicom u obliku slova Y, u acetabulumu. Do kraja puberteta tri kosti se spajaju, a osifikacija traje do životne dobi od 25 godina.[9][10]
Dvije karlične kosti se međusobno zglobljavaju u stidnoj simfizi. Zajedno sa krstačnom kosti i trtičnom kosti, kosti kuka čine karlicu
Funkcija
uredi
Mišićne veze
urediKarličnu kost se veže nekoliko mišića, uključujući i unutrašnje mišiće karlice, trbušnih i leđnih mišića, sve glutealne mišiće, mišiće grupe bočnog rotatora, tetive mišića, dva mišića iz prednjeg dijela butine, pa čak i jedan rameni mišić.
- Trbušni mišići
- Musculus obliquus externus – vezan za karlični greben.
- Musculus obliquus internus – vezan nareckani pubis.
- Musculus transversus abdominis – vezan za preponski greben i nareckani dio preponske kosti, preko spojne tetive zgloba.
- Leđni mišići
- Musculus multifidus se u krstačnom regionu veže za medijalnu površinu zadnjeg gornjeg ilijačnog trna, zadnjeg krstačnog ligamenta i nekoliko mjesta na krstačnoj kosti.
- Sjedni mišići
- Musculus gluteus maximus izlazi od zadnje sjedne linije unutrašnjeg, gornjeg i dubokog dijela bočne karlične kosti i grubog dijela karlice, uključujući ilijačni greben, ovojnice koje pokrivaju musculus gluteus medius (sjedna aponeuroza), kao i krstačnu kost, trtičnu kost, erektor kičme (slabinskoleđna ovojnica) i sakrotuberalni ligament.
- Musculus gluteus medius: polazište mu je na vanjskoj površini karlične kosti, između karličnog grebena i zadnje sjedne linije iznad, te prednje sjedne linije, ispod. Ovaj mišić također ima i polazište od sjedne aponeuroze koja omotava vanjsku površinu.
- Musculus gluteus minimus polazi između prednje i donje sjedne linije i od ruba velikog bedrenog usjeka
- Bočna grupa rotatora
- Musculus piriformis polazi od gornjeg ruba velikog bedrenog usjeka
- (kao i kapsule krstačnokarličnog zgloba sarkotuberoznog ligamenta, te dijela kičme i krstačne kosti.
- Musculus gemellus superior polazi od vanjske površine karličnog nastavka.
- Musculus obturator internus polazi od unutrašnje površine prednje-bočnog zida bočne karlične kosti, gdje okružuje veći dio opturatorskog otvora (stezača) (foramen opturatora), vežući se za donji nastavak preponske i sjedne kosti na strani unutrašnje površine karlice, ispod i iza njenog oboda, dolazeći iz gornjeg dijela velikog bedrenog otvora iznad, iza i ispod i ispred otvora stezača. Također polazi iz karlične površine opturatorske membrane, osim u zadnjem dijelu tetivnog luka, do blage ekstenzije iz opturatora, koja pokriva mišić.
- Musculus gemellus inferior ima polazište na gornjem dijelu kvrge sjedne kosti (ishium), odmah ispod žlijeba za tetivu mišića stezača (opturatora).
- Musculus obturator externus izlazi iz ruba kosti, unutar oko medijalne strane otvora za opturator, od grane preponske (pubis) i donje grane sjedne (ishium) kosti. Također polazi i od medijalne dvotrećinske i vanjske površine opturatorske membrane i od tetivnog luka.
- Zadnja loža
- Duga glava musculus biceps femoris izlazi iz nižih i unutarnji udubljenja na zadnjem dijelu kvrge sjedne kosti, preko tetive koja je zajednička sa musculus semitendinosus i iz donjeg dijela krstačnokvržnog ligamenta.[11]
- Musculus semitendinosus polazi od donje medijalne udubine na kvrgi išjatične kosti, preko tetive, koja je zajednička sa dugom glavom musculus biceps femoris; također polazi i od aponeuroze koja povezuje susjedne površine dva mišića za ekstenziju od oko 7,5 cm, od polazišta.
- Musculus semimembranosus polazi od donje i medijalne udubine na kvrgi sjedne kosti.
- Prednji dio bedra
- Musculus rectus femoris se javlja sa dvije tetive: jedna, prednja ili ravna, od prednjeg donjeg karličnog trna; druga sa zadnje strane ili se reflektira od ureza iznad ruba acetabuluma.
- Musculus sartorius nastaje od tetivnih vlakana iz prednjeg gornjeg karličnog trna.
- Ramenski mišići
- Musculus latissimus dorsi se veže ia karlični greben i nekoliko mjesta na kičmi i rebrima.
Dodatne slike
uredi-
Ženska karlica -
Položaj karličnih kostiju (crveno) -
Desna karlična kost – vanjska površina -
Desna karlična kost – unutrašnja površina -
Lijevkarlični zglob (s otvorenim krovom acetabuluma i karlice) -
Karlična kost – medijalno -
Karlična kost – lateralno
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Merriam Webster, http://www.merriam-webster.com/medical/hip+bone
- ^ Romer A. S., Parsons T. S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. ISBN 0-03-910284-X.
- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć) - ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
- ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 237–239. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ a b Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.
- ^ Hadžiselimović R. (2005). Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.
- ^ "Gray's Anatomy". 1918. Arhivirano s originala, 22. 12. 2009. Pristupljeno 3. 8. 2016.
Vanjski linkovi
uredi
Commons ima datoteke na temu: Karlična kost
Pelvis na Wikimedia Commonsu.