Otvori glavni meni

Aponeuroze (grč. απο – apo = dalje, od + νευρον, "sinepos" = vrpca, žila, tetiva) su slojevi ravnih širokih tetiva. Imaju sjajne, bjelkasto-srebrene boje, su histološkom sličnošću sa tetivama, a vrlo rijetko sa krvnim sudovima i živcima. Kada se seciraju, aponeuroze su papiraste i oljuštene po sektorima. Primarna područja sa debelim aponeurozuama su u njihovoj trbušnoj regiji, leđnoj slabinskoj, ventrikulusnoj u ptica, dlanskoj i tabanskoj regiji. Njihova primarna funkcija je da spoje mišiće i dijelove tijela gdje mišići djeluju, bilo da je to kost ili mišić.[1][2][3]

Aponeuroza
Lumbar aponeurosis.jpg
Slabinska aponeuroza vidljive projekcije mužjaka, koja je kreirana na VH-disektoru
Detalji
Latinski Aponeurosis
Identifikatori
Gray's p.376
FMA 9722
Anatomska terminologija

AnatomijaUredi

Prednje trbušne aponeurozeUredi

Prednje trbušne aponeuroze nalaze se na samoj površni mišića musculus ractus abdominis. Granice su im mišići musculus obliquus externus, musculus pectoralis i musculus latissimus dorsi.

Zadnje slabinske aponeurozeUredi

Zadnje slabinske aponeuroze nalaze se na vrhu od epaksijalnih mišića grudnog koša, musculus multifidus spinae i musculus sacrospinalis.

Dlanski i tabanske aponeuroze i ekstenzorna napaUredi

Dlanske aponeuroze javljaju se na dlanovima šaka. Ekstenzorne nape su aponeuroze na poleđini prstiju.
Tabanske aponeuroze nalaze se na tabanskom dijelu stopala. Protežu se od petne kvrge, pa se zatim razilaze da bi se povezale sa kostima, ligamenatima i dermisom kože oko distalnog dijela metatarzusnih kostiju.

Prednje i zadnje međurebarne membraneUredi

Prednje i zadnje međurebarne membrane su aponeuroze između rebara i predstavljaju nastavke vanjskih i unutrašnjih međurebarnih mišića.

Aponeuroza vlasištaUredi

Aponeuroza (ili galea aponeurotica) je tvrdi sloj gustog vlaknastog tkiva, od musculus rontalis (sprijeda) do musculus occipitalis (pozadi).

Lepezasti mišići i aponeurozeUredi

Lepezasti mišići, u kojima su mišićna vlakna orijentirana pod uglom na liniju djelovanja, obično imaju dvije aponeuroze. Međusobno ih povezuju mišićna vlakna, a svaka aponeuroza je u tetivi koja se veže za kost na polazištu ili insercijskom mjestu.

FunkcijaUredi

Kao i tetive, aponeuroze se vežu za lepezaste mišiće, tako da se mogu istezati i ustezati snagom mišićne kontrakcije, apsorbirajući odgovarajuću količinu energije.[4]

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ McCracken, Thomas (1999). New Atlas of Human Anatomy. China: Metro Books. str. 78–79. ISBN 1-5866-3097-0. 
  2. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  4. ^ Azizi, Emanuel; Roberts, Thomas J. (2009). "Biaxial strain and variable stiffness in aponeuroses". The Journal of Physiology 587 (17): 4309–18. PMC 2754367. PMID 19596897. doi:10.1113/jphysiol.2009.173690. 

Vanjski linkoviUredi