Karlična čašica
Karlična čašica – preciznije poznata pod latinskim nazicom acetabulum – je udubljena površina u karlici. U njoj se glava butne kosti uzglobljava u karlicu, tvoreći zglob kuka.[1][2]
| Karlična čašica (Acetabulum) | |
|---|---|
 Karlični pojas | |
.jpg) Karlična čašica | |
| Identifikatori | |
| MeSH | D000077 |
| TA98 | A02.5.01.002 |
| TA2 | 1308 |
| FMA | 16579 |
| Anatomska terminologija | |
Struktura
urediU formiranju čašice učestvuju tri kosti kuka. Nešto više od dvije petine strukture čini sjedna kost (ischium), koji pruža gradi njene bočne granic. Karlične kosti čine gornju granicu, učestvujući sa nešto manje od dvije petine strukture čašice. Ostatak formira stidna kost, u neposrednoj blizini srednje linije.[3][4][5][6]
Acetabulum je udubljena zglobna čašica karlične kosti – dio kuglastog zgloba u kojem izbočeni dio čini glavica bedrene kosti (caput femoris). Pokreti kuka su mogući u svim pravcima, ali su neke od njih ograničeni jer je zglobna čašica uokolo proširena hrskavičnim obrubom (labrum articulare). Zglob kuka je učvršćen snažnim vezama ligamenata. Od njih je najvažnija veza između bedrene i bočne kosti zdjelice (karličnobuni ligament), kojia je najjača veza u ljudskom tijelu. Ona je u obliku obrnutog slova Y i prekriva prednju plohu zgloba, sprječavajući fleksiju kuka unatrag, pridonoseći tsko održavanje uspravnog stajanja, bez naprezanja mišića u području kuka.
Rub čašice je debeo i jak iznad, a služi za pričvršćivanje obruba (acetabulumska čašica), što smanjuje njegovo otvaranje i produbljuje površinu za formiranje zgloba kuka. Na donjem dijelu čašice je čašični urez, koji je kontinuirano s kružnim udubljenjem, u čašičnoj jami, na dnu njene šupljine. Ostatak čašice formira zakrivljena površina, u oblikubpolumjeseca, gdje julazi sa glava femura. Njegov homolog u grudnom pojasa je glenoidna jama.[7]
Čašica je također kućište acetabulumske jame, mjesta vezanja za ligamentum teres, koji je trouglasti u nizu, a trokuti, pomalo spljoštena traka, vrhom usađena u prednje-gornji dio prednjeg dijela glave butne kosti (fovea capitis femoris). Urez se pretvara u otvor za poprečni čašični ligament; kroz foramen prolaze sudovi za snabdijevanje hranjivim tvarima i živci. To je ono što osugurava sigurnost glave femura u čašici.[1]
Dobro pripijene površine glave femura i acetabuluma, koje se suočavaju jedna s drugom, su obložene su slojem klizavog tkiva, zvanog zglobna hrskavicea, koje se podmazuje tankim sloj sinovijalne tečnosti. Trenje unutar normalnog kuka je manje od jedne desetine klizanja na ledu.[8][9]
Prokrvljavanje
urediČašicu snabdijeva krvlju čašična grana opturatorske arterije, kroz acetabulumski usjek. Stidne grane prokrvljuju preponsku površinu acetabuluma. Duboka grana gornje stražnjične arterije opskrbljuju vršnu regiju, a donja stražnjična arterija –zadnje-donju.[10]
Razvoj
urediKod dojenčadi, prije potpunog okoštavanja, karlična šašica se javlja u vrijeme koštanog sazrijevanja, kao Y–oblikovana epifizna ploča koja se naziva triradijalna hrskavica.
Ostale životinje
uredi
Kod gmizavaca i ptica, karlična čašica je duboko zglobno udubljenje. Organizmi u kladusu Dinosauria određuju se prema šupljikavosti acetabuluma, što se može smatrati kao "karličnu priključak". Šupljikavi acetabulum je u obliku šolje koja je otvarena s obje strane karličnog pojasa, formirana od spoja sjedne, karlična kosti i pubisa, koji je hvatište glave femura. Usmjerenje i položaj acetabuluma su među glavnim morfološkim osobinama koje su uzrokovale da dinosauri hodaju u uspravnom položaju s nogama odmah ispod njihovih tijela. U relativno malom broju dinosaura, posebno ankylosauria(npr. Texasetes pleurohalio), prisutan je nešupljikavi acetabulum, koji nije otvore, ali umjesto toga podsjeća na plitku konkavnu depresiju sa svake strane karličnog pojasa.[11][12]
Dodatne slike
uredi-
Desna karlična kost – vanjska površina -
Ravan okoštavanja karlične kosti -
Stidna simfiza – vjenačni presjek -
Lijevi zglob kuka, otvoren otklanjanjem krova acetabuluma -
Zglob kuka – prednja strana -
Kapsula karličnog zgloba – stražnja strana -
Strukture okoline desnog zgloba kuka -
Acetabulum -
Zglob kuka – bočna stana sa acetabulumom -
Zglob kuka –bočna stana sa acetabulumom
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ a b Field RE, Rajakulendran K (2011). "The labro-acetabular complex". J Bone Joint Surg Am. 94 (Suppl 2): 22–27. doi:10.2106/JBJS.J.01710. PMID 21543684.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Griffiths EJ, Khanduja V (2012). "Hip arthroscopy: evolution, current practice and future developments". Int Orthop. 36 (6): 1115–1121. doi:10.1007/s00264-011-1459-4. PMC 3353094. PMID 22371112.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Petersilge C (2005). "Imaging of the acetabular labrum". Magn Reson Imaging Clin N Am. 13 (4): 641–52. doi:10.1016/j.mric.2005.08.015. PMID 16275573.
- ^ Balakumar J. "Hip Dysplasia in the Child, Adolescent and Adult". jitbalakumar.com.au. Arhivirano s originala, 25. 4. 2013. Pristupljeno 8. 6. 2013.
- ^ OrthoInfo (septembar 2010). "Femoroacetabular Impingement (FAI)". orthoinfo.aaos.org. the American Academy of Orthopaedic Surgeons. Pristupljeno 8. 6. 2013.
- ^ Itokazu M, Takahashi K, Matsunaga T, Hayakawa D, Emura S, Isono H, Shoumura S (1997). "A study of the arterial supply of the human acetabulum using a corrosion casting method". Clin Anat. 10 (2): 77–81. doi:10.1002/(SICI)1098-2353(1997)10:2<77::AID-CA1>3.0.CO;2-Q. PMID 9058012.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Martin A. J. (2006). Introduction to the Study of Dinosaurs. Second Edition. Oxford, Blackwell Publishing. pg. 299-300. ISBN 1-4051-3413-5.
- ^ Smith, Dave. "Dinosauria: Morphology". UC Berkeley. Arhivirano s originala, 22. 10. 2012. Pristupljeno 21. 1. 2013.
Vanjski linkovi
uredi