Wikipedia

Jacobsenov sindrom

Jacobsenin sindrom je rijedak strukturni hromosomski poremećaj koji je posljedica delecije gena iz hromosoma 11, koji uključuje sekvencu 11q24.1. To je kongenitalni poremećaj. Pošto se delecija odvija na q-kraku hromosoma 11, naziva se i delecijjski poremećaj terminala 11q.[1] Delecija može biti u rasponu u rasponu 5–16 miliona deletiranih baznih parova DNK.[2] Težina simptoma ovisi o broju delecija; što je više delecija, to će simptomi biti ozbiljniji.

Jacobsenin sindrom
Drugi naziviDel(11)(qter), distalna delecija 11q, distalna monosomija 11q, monosomija 11qter
Djevojčica sa karakterističnim crtama lica Jacobseninog sindroma
SpecijalnostMedicinska genetika Izmijeni na Wikipodacima

Osobe sa Jacobseninim sindromom imaju ozbiljne intelektualne smetnje, dismorfne karakteristike, odgođeni razvoj i razne fizičke probleme uključujući srčane mahane. Istraživanja pokazuju da skoro 88,5% ljudi sa Jacobsenovim sindromom ima poremećaj krvarenja koji se zove Pariz-Trusoov sindrom.[3]

Jacobsenin sindrom je katastrofalan u svakih 1/5 slučajeva, a djeca obično umiru u prve dvije godine života zbog srčanih komplikacija.[4]

Znakovi i simptomi uredi

Gotovo sva djeca sa Jacobseninim sindromom imaju intelektualne smetnje, koji variraju od blagih do umjerenih, u zavisnosti od broja delecija gena hromosoma 11.[5] Većina njih ima odložen razvoj, uključujući kašnjenje u govoru, motorne smetnje i nedostatak koordinacije, što otežava jednostavne aktivnosti poput sjedenja, stajanja i hodanja. Većina djece s vremenom počne govoriti, ali u slučajevima s teškim intelektualnim teškoćama upotreba jezika je vrlo ograničena.[6]

Imaju karakteristične crte lica kao što su:

Neka djeca pate i od problema u ponašanju, kao što su rastresenost, hiperaktivnost, poremećena komunikacija i socijalne vještine, što ih kvalifikuje za dijagnozu ASD i ADHD.[8] Heart defects are very common in children with Jacobsen syndrome. 88.5% of people with the disorder have Paris-Trousseau syndrome, which is a bleeding disorder and causes a lifelong risk of abnormal bleeding and bruising due to dysfunction in the platelets.[9] Ostali simptomi mogu uključivati probleme s očima, infekcije ušiju i sinusa, probleme sa sluhom, deformacije kostiju, nedostatak hormona rasta, gastrointestinalne probleme, kvarove u radu bubrega itd.[10]

Uzrok uredi

Jacobsenin sindrom je uzrokovan delecijom genetičkog materijala iz dugog kraka hromosoma 11. Veličina delecije može varirati među pacijentima, ali se uvijek događa na krajnjem terminalu q kraka hromosoma 11.[11] Postoje tri načina na koje se može dogoditi delecija:

De novo delecija – ovo je slučajni događaj koji se dogodio tokom formiranja spermatozoida ili jajne ćelije ili tokom diobe ćelije u embrionskoj fazi, gdje se deletiraju geni iz hromosoma 11.[12]

Neuravnotežena translokacija – u ovom slučaju, roditelj sa balansiranom translokacijom ili drugim tipovima hromosomskog preuređivanja može prenijeti ove gene na svoju djecu, što dalje rezultira neuravnoteženom translokacijom. Zahvaćena djeca imaju delecije na hromosomu 11, kao i neki dodatni genetički materijal iz drugog hromosoma.[13]

Prstenasti hromosom 11 – u ovom slučaju deletirta se genetički materijal iz i dugog i kratkog kraka hromosoma, a preostali dio se spaja i formira prstenastu strukturu. Ovdje bi pogođena osoba imala simptome povezane s delecijama 11q i 11p.[14]

Genetika uredi

Ako dođe do delecije de novo, onda oba roditelja imaju normalne hromosome, a šanse da će drugo dijete imati deleciju opadaju. Utvrđeno je vrlo malo slučajeva u kojima je delecija bila prisutna u mozaičnom obliku (gdje neke od ćelija imaju deleciju na hromosomu 11, a neke ne, a simptomi su manje izraženi) kod jednog od roditelja, što povećava rizik od pojave još jednog dijeteta sa Jacobseninvim sindromom. Kada se hromoosmska abnormalnost djeteta dogodi zbog uravnotežene translokacije jednog od roditelja, velike su šanse da drugo dijete ima abnormalnost.[15]

Dijagnoza uredi

Dijagnosticiranje Jacobseninog sindroma može biti teško u nekim slučajevima jer je rijedak hromosomski poremećaj.[16] There are a variety of tests that can be carried out, like karyotypes, cardiac echocardiograms, a renal sonogram, a platelet count, blood counts, a brain imaging study. [17]Za dijagnozu može se izvesti genetičko testiranje. Ovdje su hromosomi obojeni, kako bi se dobio izgled poput crtičnog koda i proučavani pod mikroskopom, što otkriva slomljene i izbrisane gene. Stanje se također može dijagnosticirati rano u prenatalnoj fazi ako se na ultrazvuku vide bilo kakve abnormalnosti.[18] Za dijagnozu sindroma može se napraviti jednostavna procjena simptoma. Da bi se procijenili simptomi, može se obaviti detaljan fizički pregled.[19]

Liječenje uredi

Do danas nije otkriveno liječenje Jacobseninog sindroma, ali se simptomi mogu liječiti. Oko 56% djece sa Jacobsenovim sindromom ima urođene srčane probleme; kako bi ih držao pod kontrolom, početnu procjenu može napraviti pedijatar kardiolog, izvođenjem elektrokardiograma ili ehokardiograma. Bilo koji problem koji se nađe može se tada tretirati.

Mjesečna krvna slika može pomoći u ublažavanju poremećaja krvarenja. U skladu s tim, može se izvršiti transfuzija trombocita i ddAVP. Treba izbjegavati lijekove koji ometaju broj trombocita, a može se razmotriti i oralna kontraceptivna terapija za žene sa obilnim krvarenjem tokom menstruacija.

Može se izvršiti evaluacija kod neuropsihologa ili specijaliste za ponašanje, poput psihijatra ili psihologa, uključujući snimanje mozga kao što je MRI ili ERP. Kasnije, prema potrebi, programi intervencije se mogu provesti. Muzikoterapija je veoma korisna za razvoj jezika. U zavisnosti od dobi, testovi vida i sluha mogu pomoći u rješavanju problema vezanih za kogniciju.[20] Za probleme povezane s ponašanjem kao što je ADHD, bili bi potrebni lijekovi ili terapija, ali kombinacija oboje je učinkovitija.[21] Treba se konsultovati sa oftalmologom radi lečenja očnih mahana. Igra i interaktivne igre podstiču dijete da govori. Habilitacija kod djece treba započeti u ranom dobu. Habilitacijski tim uključuje profesionalce sa posebnim znanjem o tome kako invalidnost utiče na svakodnevni život, zdravlje i razvoj. U podršci učestvuje cijela porodica, kako bi se pomoglo pogođenoj djeci i njihovim porodicama da se bolje prilagode.[22]

Prevalencija uredi

Vjeruje se da je procijenjena prevalencija Jacobseninog sindroma otprilike 1/100.000 rođenih. Iz nepoznatih razloga, žene imaju dvostruko veće šanse da imaju Jacobsenov sindrom nego muškarci. Do sada nije prijavljeno da se preferira bilo koja rasa ili etnička pripadnost.[23]

Historija uredi

Sindrom je prvi put identificirala danska genetičarka Petrea Jacobsen 1973. godine i imenovan je po njoj. Otkrila ga je u porodici u kojoj je više ljudi imalo ovaj poremećaj i otkrila da su pogođena djeca imala neuravnoteženu translokaciju između hromosoma 11 i 21, koju su naslijedila od jednog od svojih roditelja koji je imao balansiranu translokaciju. Od tada je u medicinskoj literaturi prijavljeno samo 200 slučajeva Jacobseninog sindroma.[24]

Reference uredi

  1. ^ Reference, Genetics Home. "Jacobsensyndrome". Genetics Home Reference (jezik: engleski).
  2. ^ "Jacobsen Syndrome". prezi.com (jezik: engleski).
  3. ^ Favier, Remi; Akshoomoff, Natacha; Mattson, Sarah; Grossfeld, Paul (1 September 2015). "Jacobsen syndrome: Advances in our knowledge of phenotype and genotype". American Journal of Medical Genetics Part C: Seminars in Medical Genetics (jezik: engleski). 169 (3): 239–250. doi:10.1002/ajmg.c.31448. PMID 26285164. S2CID 10194565.
  4. ^ "Jacobsen Syndrome". DoveMed.
  5. ^ "11q deletion syndrome". www.socialstyrelsen.se (jezik: švedski). Arhivirano s originala, 26. 2. 2019. Pristupljeno 26. 1. 2022.
  6. ^ "Jacobsen Syndrome". DoveMed.
  7. ^ Reference, Genetics Home. "Jacobsen syndrome". Genetics Home Reference (jezik: engleski).
  8. ^ "11q deletion syndrome". www.socialstyrelsen.se (jezik: švedski). Arhivirano s originala, 26. 2. 2019. Pristupljeno 26. 1. 2022.
  9. ^ Favier, Remi; Akshoomoff, Natacha; Mattson, Sarah; Grossfeld, Paul (1 September 2015). "Jacobsen syndrome: Advances in our knowledge of phenotype and genotype". American Journal of Medical Genetics Part C: Seminars in Medical Genetics (jezik: engleski). 169 (3): 239–250. doi:10.1002/ajmg.c.31448. PMID 26285164. S2CID 10194565.
  10. ^ "Jacobsen Syndrome". DoveMed.
  11. ^ "11q deletion syndrome". www.socialstyrelsen.se (jezik: švedski). Arhivirano s originala, 26. 2. 2019. Pristupljeno 26. 1. 2022.
  12. ^ "Jacobsen syndrome | Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program". rarediseases.info.nih.gov (jezik: engleski).
  13. ^ "Jacobsen syndrome | Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program". rarediseases.info.nih.gov (jezik: engleski).
  14. ^ "11q deletion syndrome". www.socialstyrelsen.se (jezik: švedski). Arhivirano s originala, 26. 2. 2019. Pristupljeno 26. 1. 2022.
  15. ^ "11q deletion syndrome". www.socialstyrelsen.se (jezik: švedski). Arhivirano s originala, 26. 2. 2019. Pristupljeno 26. 1. 2022.
  16. ^ "Jacobsen Syndrome". Healthline (jezik: engleski). 2016-11-28.
  17. ^ "Jacobsen Syndrome". prezi.com (jezik: engleski).
  18. ^ "Jacobsen Syndrome". Healthline (jezik: engleski). 2016-11-28.
  19. ^ "Jacobsen Syndrome". prezi.com (jezik: engleski).
  20. ^ Reference, Genetics Home. "Jacobsen syndrome". Genetics Home Reference (jezik: engleski).
  21. ^ "Treatment". nhs.uk. June 2018.
  22. ^ "11q deletion syndrome". www.socialstyrelsen.se (jezik: švedski). Arhivirano s originala, 26. 2. 2019. Pristupljeno 26. 1. 2022.
  23. ^ "Jacobsen Syndrome". DoveMed.
  24. ^ Favier, Remi; Akshoomoff, Natacha; Mattson, Sarah; Grossfeld, Paul (1 September 2015). "Jacobsen syndrome: Advances in our knowledge of phenotype and genotype". American Journal of Medical Genetics Part C: Seminars in Medical Genetics (jezik: engleski). 169 (3): 239–250. doi:10.1002/ajmg.c.31448. PMID 26285164. S2CID 10194565.

Vanjski linkovi uredi

Šablon:Kongenitallne malformacije i deformacije integumenta

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Jacobsenov_sindrom&oldid=3413746"