Krvarenje (lat. Haemorrhagia) predstavlja isticanje krvi iz, traumom ili patološkim procesom, oštećenog ili povrijeđenog krvnog suda.

Vanjsko krvarenje na prstu

Podjela

uredi

Prema uzroku

uredi
  1. Traumatska krvarenja
  2. Patološka krvarenja

Prema lokalitetu

uredi
  1. Unutrašnje krvarenje
  2. Vanjsko krvarenje

Prema vremenu nastanka

uredi
  1. Primarno
  2. Sekundarno

Prema povrijeđenom krvnom sudu

uredi
  1. Arterijsko
  2. Vensko
  3. Kapilarno
  4. Kombinovano

Hemofilija

uredi

Hemofilija je nasljedna bolest, koja se manifestuje kao sklonost prema krvarenju. Nasljeđuje se recesivno sa majke na potomke.

Opasnosti

uredi

Ako se za normu uzme da ljudska bića u tijelu imaju u prosjeku oko 5-6 litara krvi, bez značajnih posljedica može se izgubiti do 500 ml krvi, gubitak više od jedne petine (ovisno o pojedincu) može biti smrtonosan. Srce tada nije u stanju dalje opskrbe mozga sa kisikom i time dolazi do opasnog ugroženja vegetativnog nervnog sistema i time i vitalnih funkcija tijela. U nekim slučajevima je moguće nadoknaditi nedostak krvi drugim tekućinama (infuzije kod opekotina, Ringer laktat), ali je u najvećem broju slučajeva gubitka velikih količina krvi neophodna transfuzija.

Bolesti kod kojih i male rane mogu biti opasne

uredi

Kod pacijenata koji koriste sredstva za razređivanje krvi kao posljedice trombozi vena ili arterija (korištenje lijekova kao što su Marcumar ili Sindrom), može i kod malih rana doći do gubitka velikih količina krvi zbog nedostatka trombocita. Duža liječenja sa Andolom ili Aspirinom također dovode do prorijeđivanja krvi i time do opasnosti i pri manjim ranama.

Također pogledajte

uredi


  Nedovršeni članak Krvarenje koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.