Crvene beretke

Crvene beretke su bili posebna postrojba Uprave državne bezbjednosti (od 1992. godine "Resor državne bezbednosti") Republike Srbije. Poznata je i pod nadimkom „Frenkijevci“ (po Franku Simatoviću) i kasnijem službenom nazivu Jedinica za specijalne operacije (JSO). Dijelovi jedinice su ratujući u prvoj polovici 1990-ih godina na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine prepoznavani pod imenima "Knindže", "Srpska dobrovoljačka garda", "Arkanovci", "Tigrovi", "Škorpioni", "Vukovi", nekada i samo kao "Jedinica". Crvene beretke nisu bili u pravom smislu paravojna postrojba, jer je tu postrojba osnovala državna institucija uz privolu državnog vrha.

Jedinica za specijalne operacije Resora državne bezbednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije
Aktivna	Ugašena (25. mart 2003.)
Osnovana	1991. (de facto) 1996. (de jure)
Država	SFR Jugoslavija SR Jugoslavija Srbija i Crna Gora
Vrsta	Specijalna policijska jedinica
Dio	Uprava državne bezbjednosti MUP-a Srbije (od 1996)
Glavno sjedište	Kula
Nadimak	"Crvene beretke" "Frenkijevci"
Boje
Bitke	Preševski konflikt
Komandanti
	Franko Simatović (1991–1998)
	Milorad Ulemek (1998–2001)
	Dušan Maričić (2001–2003)

Pripadnici Crvenih beretki obučavani su u vojnim objektima u Srbiji, i to na Tari, u Bubanj Potoku, u Kuli i na Goču, a zatim su upućivani u Hrvatsku i BiH.

Postrojba srbijanske tajne službe Uprave državne bezbjednosti, koja je u velikoj mjeri označavala vezu najopasnijeg organiziranog kriminala i vrha srbijanskog režima pod Slobodanom Miloševićem, nastavila je i nakon kraja rata biti umiješana u organizirani kriminal, te čak u političke atentate. Raspuštena je početkom 2002. godine u velikoj akciji srbijanskih snaga sigurnosti protiv organiziranog kriminala "Sablja".

Historija

Nastanak

Nakon što je u julu 1991. godine u Kninu proglašena Srpska autonomna oblast, iz Beograda dolazi posebna jedinica Službe državne bezbjednosti od oko 25 ljudi, koju su u razdoblju juna - jula 1991. godine organizirali dugogodišnji operativac Službe državne bezbjednosti Franko Simatović, te Dragan Vasiljković, Srbin s australijskim državljanstvom i vojnim iskustvom iz Australije kojega je F. Simatović bio angažirao radi osnivanja te nove postrojbe. Pripadnici nove jedinice nose kao svoj simbol crvenu beretku, a zapovjednik D. Vasiljković se predstavlja kao "Kapetan Dragan".

Nakon sukoba Martića i Babića u Kninu, u julu 1991. godine Vasiljković se vraća u Beograd (to nije bio kraj njegovog ratovanja), a posebnu postrojbu RS Krajine napušta trećina ljudstva. Zapovjedništvo preuzima izravno Franko Simatović. Od dijela pripadnika je 1994. godine sačinjena postrojba za protuteroristička djelovanja (srpski: Jedinica za antiteroristička dejstva) u samoj Srbiji (pri tome je sam Franko Simatović imenovan zamjenikom šefa Uprave državne bezbjednosti Republike Srbije Jovice Stanišića), a preostali dio nastavlja ratovati u Hrvatskom ratu i ratu u BiH pod imenima "Vukovi", "Srpska dobrovoljačka garda", Tigrovi i "Škorpioni"; važnu ulogu u njenom vođenju ima dugogodišnji suradnik Službe državne bezbjednosti i kasnije predvodnik organiziranog kriminala u Srbiji - Željko Ražnatović Arkan. Nakon završetka ratovanja u Hrvatskoj i BiH 1996. godine, "Jedinica" je preustrojena i preimenovana u Postrojbu za posebne operacije (srpski: Jedinica za specijalne operacije, JSO) te time i javno postala dio Uprave državne bezbjednosti Srbije, a jedan od zapovjednika Tigrova Milorad Ulemek "Legija" preuzeo je zapovjedništvo nad postrojbom.

JSO je osnovana i dugo držana izvan očiju javnosti, tako da nije bila poznata po službenom nazivu. Dio pripadnika su bili osobe sa zločinačkom prošlošću. Tijekom pohoda na prostoru bivše Jugoslavije pojedini pripadnici i dijelovi postrojbe bili su umiješani u ratne zločine, masakre i ratno profiterstvo.

Jedinice za specijalne operacije (JSO) su bile vrlo aktivne na Kosovu i Metohiji. JSO je na Kosovu bio poznat po beskrupuloznosti. Razna izvješća navode da je postrojba bila nazočna ili sudjelovala u napadu na Račak, pokolju u selu Ćušci, masakru u zatvoru Dubravi, itd.

Pripadnici ove jedinice su odgovorni za ubojstva i pokušaje ubojstava oporbenih političara, uključujući i napad na tada vodećeg oporbenog političara u Srbiji Vuka Draškovića u oktobru 1999. godine, za što su kasnije pravomoćno osuđeni i zapovjednici JSO Milorad Ulemek i Radomir Marković. Pripadnici JSO su odgovorni i za ubojstvo bivšeg predsjednika Srbije i jednog od Miloševićevih najvećih suparnika, Ivana Stambolića, 25. jula 2000. godine. Nakon pada Miloševića 5. oktobra 2000. godine, Milorad Ulemek je i dalje bio ostao na čelu postrojbe, jer je navodno imao neki dogovor s novim vlastima.

Postrojba za posebne operacije je krajem 2001. godine blokadama putova i prosvjedima pod punom ratnom opremom pokušala srušiti novu Đinđićevu vladu zbog uspostavljanje suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine.

Ukidanje

Nakon što su pripadnici te postrojbe 2003. godine izvršili atentat i ubili premijera Srbije dr. Zorana Đinđića, Crvene beretke su raspuštene; prestanak specijalne postrojbe policije koja je bila vrlo povezana s organiziranim kriminalom bio je važan dio policijske akcije "Sablja", koja je znatno smanjila utjecaj najopasnijih kriminalnih skupina u Srbiji. Mnogi članovi postrojbe su nakon atentata na Zorana Đinđića optuženi za zločine, ubojstva, otmice, razbojništva, a neki od njih su i osuđeni na zatvorske kazne. Ostali pripadnici su postali dio tada novoformirane Žandarmerije.

Posljedice

Osuđivanje za zločine

• Milorad Ulemek osuđen je na 40 godina zatvora zbog atentata na Ivana Stambolića i Zorana Đinđića, i 15 godina na atentat na Ibarskoj magistrali.
• Jovici Stanišiću i Franku "Frenki" Simatoviću sudi se za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju. Oni su oslobođeni svih optužbi 30. maja 2013.
• Dragan Vasiljković preselio se u Australiju i promijenio ime, ali je uhapšen po Interpolovoj potjernici i izručen Hrvatskoj.

Antentati

• Željko "Arkan" Ražnatović ubijen je 15. januara 2000. u Beogradu. Njegovi atentatori iz srpskih kriminalnih krugova uhapšeni su i suđeno im je, ali spekulacije o političkoj pozadini su ostale.
• Radovan "Badža" Stojičić ubijen je 11. aprila 1997. u Beogradu. Njegovi atentatori su i dalje na slobodi.

Kriminal

• Srpski ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić tvrdio je da su bivši pripadnici Crvenih beretki učestvovali u pljački helikoptera Västberga 23. septembra 2009.

Trivija

• Pripadnici jedinice imaju tetovažu ruže na vratu, što su novinari primijetili tokom suđenja "Legiji".