Hamdija Jusufspahić
Hamdija Jusufspahić (Zanesovići kod Bugojna, 16. juni 1937 – Beograd, 31. mart 2016) bio je počasni reisul-ulema Islamske zajednice Srbije i dugogodišnji beogradski muftija.[1]
Hamdija Jusufspahić | |
|---|---|
| Rođenje | 16. juni 1937. |
| Smrt | 31. mart 2016 (78 godina) |
| Nacionalnost | Jugoslaven |
Biografija
urediHamdija je rođen 1937. godine u selu Zanesovići koje se nalazi između Bugojna i Gornjeg Vakufa, a danas pripada općini Bugojno. Bio je sedmo dijete oca Osmana i majke Latife.[2]
Preminuo je 31. marta 2016. godine u Beogradu.[1]
Školovanje
urediHamdija je 1948. godine upisao medresu u Sarajevu, a završio je 1958. godine. Posljednja četiri razreda radio je kao imam. Kao dobar učenik stekao je pravo na stipendiju u Egiptu, ali je čekajući četiri godine na odlazak studirao pravo, završio vojni rok i bio imam u Aladža džamiji u Foči, u Karađozbegovoj džamiji u Mostaru i u džamiji u Višegradu. Islamski teološki fakultet na Univerzitetu Al Azkar u Kairu upisao je 1963. godine i bio je prvi jugoslavenski državljanin koji je taj fakultet završio, kao i postdiplomske studije na Odsjeku za filozofiju, također u Kairu.[2]
Privatni život i politički angažman
urediOženio je 1967. godine Egipćansku Nabilu, koja je diplomirala u prvoj generaciji Islamskog fakulteta i bila je prvi islamski teolog u Jugoslaviji. Sa njom je dobio dva sina Muhameda i Mustafu i kćerku Munu.[2]
Hamdija Jusufspahić se izjašnjavao kao Jugoslaven, Bosanac i musliman, izričući da se nikada nije izjasnio kao Srbin ili Hrvat. Bio je potpredsjednik Savezne stranke Jugoslavena i jedan od idejnih pokretača, ali ne i član, Jugoslavenske ljevice.[2]
Prijateljstva
urediImao je prijateljske odnose sa predstavnicima političke ljevice i desnice, Slobodanom Miloševićem i Vukom Draškovićem. Sa Vojislavom Šešeljom u početku nije bio u dobrim odnosima zbog njegovih izjava, ali se nakon njegovog dolaska na čelo općine Zemun njihov odnos popravio, jer su pripadnici muslimanske zajednice u toj općini isticali kako je njihov život postao lakši od kako je on došao na tu poziciju.[2]
Međuvjerski odnosi
urediČvrsto je vjerovao u vjersku toleranciju, govoreći kako je islam kao i ostale monoteističke religije. Isticao je kako je položaj muslimana u Srbiji veoma težak, jer se na njih uvijek gledalo kao ostatak turskog, okupatorskog vremena, kao nenarodni element i izdajnike.[2]
Odlikovanja
urediPredsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić je 2012. godine potpisao ukaz kojim je Hamdija Jusufspahić odlikovan Sretenjskim ordenom I stepena.[3] U ukazu se navodi da Hamdija dobija odlikovanje zbog zasluga i ličnog doprinosa u razvoju međuvjerske saradnje, vjerske tolerancije i predstavljanja Srbije u inozemstvu, posebno u zemljama sa većinskim muslimanskim stanovništvom.[4]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ a b "Preminuo Hamdija Jusufspahić" (jezik: srpski). Beta. mart 2016. Arhivirano s originala, 14. 4. 2016. Pristupljeno 31. 3. 2016.
- ^ a b c d e f Grujić, Dragoslav; Dokumentacioni centar "Vreme" (mart 2007). "Musliman, Jugosloven i levičar". http://www.vreme.com (jezik: srpski). VREME. Arhivirano s originala, 4. 4. 2016. Pristupljeno 31. 3. 2016. Vanjski link u parametru
|work=(pomoć) - ^ "UKAZI O ODLIKOVANJIMA". http://www.predsednik.rs/ (jezik: srpski). Pristupljeno 1. 4. 2016.
3. Hamdija Jusufspahić, Sretenjski orden 1. stepena;
Vanjski link u parametru|work=(pomoć) - ^ "Hamdija Jusufspahić odlikovan Sretenjskim ordenom". http://glassrbije.org/ (jezik: srpski). Pristupljeno 1. 4. 2016.
U ukazu se navodi se da je Jusfuspahić odlikovan za zasluge i lični doprinos u razvoju međukonfesionalne saradnje, verske tolerancije i predstavljanje Srbije u inostranstvu, naročito u muslimanskim zemljama.
Vanjski link u parametru|work=(pomoć)[mrtav link]