Halva

Halva je slatko jelo, vrsta konditorskih proizvoda porijeklom iz Perzije i široko rasprostranjena po Bliskom istoku, kao i u Južnoj Aziji. Naziv se koristi za širok spektar recepata, uglavnom gustu pastu napravljenu od brašna, putera, tečnog ulja, šafrana, ružine vodice, mlijeka, kakao praha i zaslađenu Šećerom.^[1]^[2]^[3]^[4]

Halva, kao poslastica je raširena po Bosni i Hercegovini i okolnim zemljama na Balkanu, sjevernoj Africi te zemljama centralne Azije. U Bosni i Hercegovini se proizvodi halva od susama^[5] (tahan, arab. ‏طحينة‎, tahinia). Ova vrsta halve je također najpoznatija u Evropi i Americi. Prave ga i prodaju halvadžije u svojim halvadžinicama. Do 1908. u Sarajevu je postojala čaršija halvadžiluk.

Etimologija

Ime halva dolazi iz arapske riječi halva (arab. ‏حَلاو‎), što znači slatkiš.^[6]

Vrste halve

U Bosni i Hercegovini je najčešća halva od sezama. Ova vrsta halve je također poznat u Evropi i Americi. Druga poznatija vrsta halve je halva od klica žitarica koja se proizvodi u Iranu, Pakistanu i Indiji. Također postoji halva bez žitarica, od jaja i šećera na području Turske i Grčke. Na halvu se može staviti ulje ili puter kao umak.

Sastojci

To je slatko jelo od pšeničnog brašna, masti i meda ili od sezama, brašna, meda ili šećera. Postoje različite vrste: ćeten-halva, tahan-halva, kos-halva.

Halva od susama sadrži sezam, tahan i šećer, glukozu ili med. Ponekad se dodaje kakao, pistacije, bademi, vanilija. Po konzistenciji je tvrda, suha i drobi se lahko. Sadrži dosta energije, kalcijuma, proteina, nezasićenih masnih kiselina, magnezijuma i željeza.
Halva od žitarica, uglavnom u srednjoj Aziji i Indiji, pravi se od klica žitarica, šećera i meda, te biljnog ulja ili putera. Često se dodaju hurme, grožđice ili drugo suho voće ili orasi. U Indiji umjesto žitarica ponekad dodaju mrkvu ili mung. U Grčkoj konzumiraju puno ove vrste halve i onda se često priprema u obliku torte, da bi bila svečanija.
Halva od suncokreta, nalazimo široko korištenu u zemljama bivšeg SSSR-a.

Reference

^ Davidson, Alan (1999). The Oxford Companion to Food. Oxford: Oxford University press. str. 378. ISBN 0-19-211579-0.
^ Sharar, Abdul Halim (1994). Lucknow: the last phase of an oriental culture. Oxford University Press. str. 165. ISBN 9780195633757.
^ Hosking, R. (2010). Food and Language: Proceedings of the Oxford Symposium on Food and Cooking 2009. Proceedings of the Oxford Symposium on Food and Cookery Series. Prospect Books. str. 202. ISBN 978-1-903018-79-8. Pristupljeno 2022-04-11.
^ Szokovski, Miriam. "How to Make Halva at Home".
^ "TAHIN (pasta od susama)". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 8. 7. 2013.
^ "halva - Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2024-01-02.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Halva

[Davidson-1] Davidson, Alan (1999). The Oxford Companion to Food. Oxford: Oxford University press. str. 378. ISBN 0-19-211579-0.

[2] Sharar, Abdul Halim (1994). Lucknow: the last phase of an oriental culture. Oxford University Press. str. 165. ISBN 9780195633757.

[3] Hosking, R. (2010). Food and Language: Proceedings of the Oxford Symposium on Food and Cooking 2009. Proceedings of the Oxford Symposium on Food and Cookery Series. Prospect Books. str. 202. ISBN 978-1-903018-79-8. Pristupljeno 2022-04-11.

[4] Szokovski, Miriam. "How to Make Halva at Home".

[5] "TAHIN (pasta od susama)". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 8. 7. 2013.

[6] "halva - Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2024-01-02.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]